16.12.2009.
Splitska banka imat će do 2012. godine 45 poslovnica u Zagrebu
Zdeslav Šantić, Tomislav Krpan, Pierre Boursot i Gordan Miler
U 2010. godini moguć je pad kredita hrvatskih banaka privatnom sektoru, najavljuju u Splitskoj banci. To bi značilo da će situacija s kreditima biti još teža nego u 2009.
Godina nije bila laka, a sljedeća će biti još teža. Sve banke pate, pa mi možemo kazati da smo zadovoljni jer smo u tom kriznom razdoblju nastavili investirati u širenje poslovne mreže i jačanje naše pozicije. U 2010. nastavljamo modernizirati banku uvodeći novi informacijski sustav kako bi u ponudi klijentima bili još efikasniji nego do sada, kazao je Pierre Boursot, predsjednik Uprave SG Splitske banke, u srijedu na susretu s novinarima.
Kao što je poznato Splitska je banka tijekom prošle i ove godine otvorila 20 poslovnica, a sljedeći bi godine trebali nastaviti istim tempom s naglaskom na Zagreb.
Tomislav Krpan, glavni direktor za poslove s građanima, podsjetio je na plan da se do 2012. godine broj poslovnica u Zagrebu poveća s 20 na 40 - 45, a najavio je i uvođenje privatnog bankarstva početkom 2010. prvo u Zagrebu i Splitu.
Krpan kaže da banka od posljednjeg tromjesečja 2008. bilježi višestruki rast broja bogatijih klijenata koji, po njegovim riječima, Splitsku banku prepoznaju kao sigurnu.
Dojam je da je Splitska banka puno aktivnija nego u početnom razdoblju kad je prešla u ruke francuske grupacije Société Générale i zauzimala peto mjesto na tržištu.
U međuvremenu je Splitsku pretekla Hypo banka nakon spajanja sa Slavonskom, ali je istodobno započeo agresivniji razvoj Splitske (širenje na poslove faktoringa, osiguranja...) koja očito može računati i na snagu vlasnika iz Francuske.
Danas je Splitska banka šesta po veličini aktive koja je 30. rujna iznosila 26,8 mlrd kuna što je 7 posto bankarskog tržišta u Hrvatskoj.
|
Banka je tijekom 2009. kreditirala i gospodarstvo, posebno mala i srednja poduzeća, rekao je Gordan Miler, član Uprave, ali na pitanje koliko je takvih kredita odobreno, podataka nema.
Samo komentar da je to više od tržišta, a poznato je da banke u Hrvatskoj kredite poduzetnicima odobravaju "na kapaljku", posebno u drugom polugodištu.
Država je imala prednost kod banaka, pa i Miler napominje kako je Splitska banka bila u skupini onih koji su prioritetno financirali državni proračun i javna poduzeća.
Zabrinjavajuća je prognoza da bi sljedeće godine na razini hrvatskog bankarskog sustava, ovisno o potrebama financiranja države, krediti privatnom sektoru mogli zabilježiti pad (dakle, to je još lošija situacija nego u 2009.), a upravo je to spomenuo Zdeslav Šantić, glavni ekonomist banke.
Miler je objasnio da najveću šansu za porast potražnje za kreditima vidi na strani izvoznika. Važan je profil dužnika, kaže Krpan, pa se tako vraćamo na staru priču o tome da novca ima (jer banke ga doista imaju), ali nema projekata.
Šantić je dodao da bi rizični krediti poduzećima u 2010. godini mogli dosegnuti svoj vrhunac od 15 % (sada je to oko 10%). Za banke je, kaže, u 2010. godini važno da osiguraju rast uz zadržavanje kvalitete portfelja, a očekivano – profitabilnost će padati, rezervacije za gubitke i dalje rasti. (Bankamagazin)
|
|
 |
|