16.08.2006. (Željko Bukša )
Ambalažni otpad i stare gume otvorili 1300 radnih mjesta
Fond je u projekte zaštite okoliša uložio 263 milijuna kuna, a u projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije 12 milijuna kuna
O provedbi pravilnika o ambalažnom otpadu i starim gumama, koristima koje su donijeli i brojnim novim pravilnicima za druge vrste otpada razgovarali smo s Vinkom Mladineom, direktorom državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
• Kako se provodi Pravilnik o ambalažnom otpadu, o kojem je prvih mjeseci bilo mnogo polemike s proizvođačima i trgovcima?
- Iznimno smo zadovoljni rezultatima primjene Pravilnika. U prvih sedam mjeseci ove godine prikupljeno je čak 382 milijuna komada staklenih i PET boca te aluminijskih limenki za piće ukupno teških 47.577 tona. Od toga 8022 tone PET-a, 38.811 tona stakla i 743 tone aluminijskih limenki. Prije primjene Pravilnika toliko se skupilo u šest do sedam godina. Osim toga, tada se preradio samo manji dio prikupljene ambalaže, a veći dio je, nažalost, bacan na odlagališta otpada. Zato je na ambalažu otpadalo do 60 posto volumena ukupnog otpada na odlagalištima. Zahvaljujući primjeni tog pravilnika, već je za 30 posto smanjen volumen otpada koji se baca na odlagališta. Time se ostvaruju i velike uštede. Usporeno je punjenje odlagališta, očišćen okoliš, a velika količina nekadašnjeg smeća sad je pretvorena u korisnu sirovinu ili proizvod. Pravilnik je potaknuo i razvoj gospodarstva kroz brojne tvrtke koje prikupljaju, skladište, transportiraju i prerađuju ambalažni otpad. Dobili smo pohvale više zemalja EU-a, jer se takvim sustavom već preradi oko 80 posto ambalažnog otpada stavljenog na tržište, čime se može pohvaliti tek nekoliko europskih zemalja.
• Dio proizvođača i trgovaca pokušao je spriječiti primjenu Pravilnika, potom su tražili njegove izmjene te tvrdili da bi oni osnovali tvrtku koja bi uspješnije vodila cijeli posao...
- Teško da bi netko osim Fonda mogao uspješno organizirati taj cjelokupni posao jer smo dosad za naknade ovlaštenim skupljačima i trgovinama isplatili 225 milijuna kuna, a uprihodili samo 113 milijuna kuna. No, riječ je o naplaćenim naknadama za prvo tromjesečje ove godine, pa kad prikupimo naknade i za drugo tromjesečje, očekujemo da će prihodi i troškovi biti ujednačeni. To pokazuje da su naknade koje proizvođači i uvoznici plaćaju za zbrinjavanje ambalažnog otpada dobro iskalkulirane.
Na početku je bilo opstrukcija provedbe Pravilnika možda zato što neki nisu shvaćali ciljeve i očekivane efekte. No te porođajne muke uspješno su otklonjene, pa sad dobro surađujemo s proizvođačima i trgovcima. Primjerice, u početku prema Pravilniku rezervirani Konzum već je uložio 20 milijuna kuna u organiziranje sustava prikupljanja ambalažnog otpada od građana, a do kraja ove godine još će uložiti pet milijuna kuna jer su shvatili važnost prikupljanja ambalaže, kao i korist za tvrtku. Na tim su poslovima već zaposlili 300 radnika, a do kraja godine zaposlit će još njih 100.
|
Naime, Fond za svaku prikupljenu bocu ili limenku trgovinama isplaćuje 15 lipa za njihove troškove, što im omogućava organiziranje tog posla bez dodatnih troškova.
Prema našim podacima, provedba novog sustava prikupljanja i prerade ambalažnog otpada i starih guma već je omogućila otvaranje čak 1300 novih radnih mjesta u trgovinama i pogonima za preradu tog otpada. Što se tiče ranijih zahtjeva za izmjenu Pravilnika, pokazalo se da za to nema potrebe.
• Kako se provodi nedavno doneseni Pravilnik o starim gumama i kad će biti doneseni pravilnici o gospodarenju drugim korisnim vrstama otpada?
- Već smo u 445 tvrtki koje uvoze gume ili vozila poslali rješenja za naplatu naknade za stare gume i dosad je Fondu uplaćeno 3,7 milijuna kuna. Ali to je samo dio, jer prema našim informacijama u Hrvatskoj se tim poslom bavi 1266 tvrtki. Od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koncesije za preradu starih guma dobili su varaždinski Gumiimpex i zadarska Sirovina odlagalište, a Holcim iz Koromačnog te Našicecement za njihovo korištenje u cementari u energetske svrhe. Nakon dodjele koncesija Fond će sklopiti potrebne ugovore, pa će i taj sustav profunkcionirati u cijelosti do 1. rujna ove godine.
Već se pripremaju pravilnici o gospodarenju otpadnim vozilima, elektroničkim i električnim otpadom te otpadnim uljima. Nakon toga slijede pravilnici o medicinskom i drugim vrstama otpada. Svi će biti doneseni najkasnije u jesen ove godine pa će se Hrvatska svrstati u red visokorazvijenih europskih država koje su u cijelosti regulirale gospodarenje posebnim kategorijama otpada. I novi pravilnici odredit će da proizvođači i uvoznici trebaju plaćati naknade kojima će se financirati gospodarenje tim otpadom, a posjednici će takve vrste otpada, umjesto bacanja u smeće, predavati ovlaštenom skupljaču. Primjerice, za predano staro vozilo sa svim dijelovima vlasnik će dobiti i posebnu stimulativnu naknadu.
• Koliko Fond ulaže u zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost?
- U sanaciju 176 službenih odlagališta već smo uložili 188 milijuna kuna, a u sanaciju 327 tzv. divljih odlagališta više od 14 milijuna kuna. U pripreme za gradnju budućih županijskih centara za gospodarenje otpadom uložili smo 5,4 milijuna kuna, u sanaciju devet odlagališta opasnog otpada 3,1 milijun kuna, a za uporabu, iskorištavanje i smanjenje nastajanja otpada 8,3 milijuna kuna. Ukupno smo u razne projekte zaštite okoliša uložili oko 263 milijuna kuna, a u projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije oko 12 milijuna kuna. No, ukupno smo za razne projekte već odobrili više od 1,5 milijardi kuna, od toga gotovo 100 milijuna kuna otpada na 107 tvrtki koje sudjeluju u gospodarenju otpadom, a pomogli smo im zajmovima, subvencijama kamata, donacijama...
|
Tu se ubrajaju Gumiimpex, BBS, Tehnix, Pan papir, Našicecement, Agroproteinka, Končar, AD Plastik, SMS, Herbos, Bilokalnik-IPA, Diaput, Vetropack straža, Belišće, Drvoproizvod, Međimurje-plin...
• Kako Fond surađuje s Ministarstvom zaštite okoliša i Ministarstvom gospodarstva?
- Odlično surađujemo s tim ministarstvima, i ministricom Marinom Matulović Dropulić i ministrom Brankom Vukelićem, te zajednički provodimo niz projekata. No jako dobro surađujemo i s Ministarstvom kulture u vezi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti te s Ministarstvom poljoprivrede na projektima razvoja ruralnih područja. Nedavno je o izvještaju o radu Fonda za 2005. raspravljala Vlada i ocijenila da smo radili vrlo kvalitetno.
Izvor: vjesnik.hr
|
|
 |
|