08.11.2012.
Plaće kaskaju za prihodima
Iako su mali poduzetnici u prvom polugodištu bili najekonomičniji i na uloženih 100 kn ostvarili 104,54 kn prihoda, plaće im to ne odražavaju
U prvom polugodištu 2012. godine mali su poduzetnici, kad je riječ o ekonomičnosti, imali najbolje financijske rezultate i na uloženih 100 kuna ostvarili 104,54 kune prihoda, pokazuju Finini podaci. U istom su razdoblju srednji poduzetnici imali prihode od 101,03 kune, a veliki 103,36 kuna.
Prosjek za sve poduzetnike bio je 103,29 kuna prihoda na uloženih 100 kuna rashoda, dok su u istom razdoblju prošle godine ostvarili 3,49 kuna više, odnosno 106,78 kuna.
Osnovni razlog smanjenja ekonomičnosti poslovanja je pad prihoda i povećanje rashoda. “Mala su poduzeća fleksibilnija od velikih, troškovi u krizi svima rastu, ali ona su pokretljivija, brže donose odluke od velikih i prilagođavaju se”, kaže Mirela Alpeza iz Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva.
No, plaće nisu pratile poslovne rezultate. Tako su, prema dostupnim Fininim podacima, zaposleni kod malih poduzetnika, iako su ostvarili nabolje poslovne rezultate mjerene ukupnim prihodom prema ukupnom rashodu, dobili prosječnu mjesečnu neto plaću od 3.847 kuna, što je 17,7 posto ispod prosječne mjesečne plaće poduzetnika, koja je iznosila 4.676 kuna.
Kao i u prošlim razdobljima, najbolje su prošli zaposleni kod velikih poduzetnika s prosječnom mjesečnom neto plaćom od 5.740 kuna, što je 22,8 posto iznad prosjeka. U istom razdoblju zaposleni kod srednjih poduzetnika primali su prosječne mjesečne neto plaće od 4.920 kuna, što je 5,2 posto iznad hrvatskog prosjeka.
Poduzeća koja su uključena kao podizvođači, a često obavljaju i tzv. lohn poslove, multinacionalnih poduzeća u inozemstvu, zbog konkurencije iz zemalja novih članica EU-a i Turske pružaju sve veću vrijednost posla, mjereno utroškom materijala, za istu cijenu. To znači da vlasnici takvih poduzeća moraju za sve veću produktivnost rada nuditi i manju plaću“, tumači Zoran Aralica iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
U promatranom je razdoblju poslovalo ukupno 92.787 poduzetnika s 841.396 zaposlenih. Ostvarili su 291 milijardu kuna ukupnog prihoda i 281,7 milijardi kuna ukupnih rashoda, iz čega proizlazi da im je bruto dobit iznosila 9,3 milijarde kuna. Ukupni prihodi smanjeni su na godišnjoj razini jedan posto, dok su rashodi porasli 2,3 posto, zbog čega im je bruto dobit smanjena 50,4 posto.
“Trenutno ulazimo u petu godinu gospodarske krize koju obilježava smanjivanje količine rada i kapitala u privredi. Dodatno, u posljednjih dvadesetak godina gubimo izvoznu konkurentnost pa tako možemo govoriti da je kriza konkurentnosti prisutna isto to vrijeme“, kaže Aralica.
Rezultati poslovanja poduzetnika u prvom polugodištu ove godine pokazuju da su mali, srednji i veliki poduzetnici poslovali manje uspješno nego u istom lanjskom razdoblju.
|
Najveću bruto dobit ostvarili su veliki poduzetnici, i to 4,8 milijardi kuna (51,4 posto ukupne bruto dobiti), mali poduzetnici gotovo 4,0 milijarde kuna ili 42,7 posto ukupne bruto dobiti, dok su srednji ostvarili 0,5 milijardi kuna ili 5,9 posto ukupne bruto dobiti svih poduzetnika.
U odnosu prema istom razdoblju 2011. godine, u prvih šest mjeseci ove godine veliki su poduzetnici smanjili bruto dobit za 63,8 posto, mali za 2,2 posto, a srednji poduzetnici za 62,3 posto.
“Troškovi svima rastu zbog krize, ali to nisu troškovi za ulaganja ili plaće, nego isključivo za opstanak i preživljavanje, dok prihodi u najboljem slučaju stagniraju”, kaže Alpeza.
Kad je riječ o potraživanju poduzetnika od kupaca i obveza prema dobavljačima, podaci pokazuju da su potraživanja 3,3 milijarde kuna veća od obveza prema dobavljačima. Kod velikih poduzetnika razlika u korist potraživanja iznosi 4,7 milijardi kuna, kod srednjih poduzetnika 3,6 milijardi kuna, a kod malih poduzetnika, obveze prema dobavljačima veće su od potraživanja od kupaca za 5,0 milijardi kuna. (banka.hr)
|
|
 |
|