28.05.2008.
EI: Izravna strana ulaganja u turizam samo 320 milijuna eura
Razlog niske razine stranih ulaganja je neriješeno pitanje privatizacije turističkog zemljišta pa veliki svjetski hotelski lanci uglavnom zaobilaze Hrvatsku
S obzirom na hrvatske potencijale, iznenađuje nizak udio izravnih stranih ulaganja u ukupnim ulaganjima, zaključuje najnovija studija Ekonomskog Instituta.
Udio turističkih investicija u ukupnim investicijama kretao se od 2,2 do 5,1 posto. Najveći rast investicija zabilježen je u 2002. godini(114 posto), dok su se smanjile 1999. godine(-22,5 posto), 2000. godine (-38,7 posto) i 2005. godine (-3,8 posto).
No, s obzirom na potencijale i atraktivnost hrvatskog priobalja, iznenađuje njihov nizak udio u ukupnim izravnim inozemnim ulaganjima koji se kretao od 0,7 do 9,4 posto, stoji u studiji Ekonomskog Instituta.
U promatranom razdoblju od 1997 .- 2006. izravna strana ulaganja u djelatnost «hoteli i restorani» iznosila su oko 320 milijuna eura, dok su ukupna ulaganja u turizam iznosila 1,8 milijarde eura.
Autorica studije Maruška Vizek vidi uzrok tome u činjenici da su veliki svjetski hotelski lanci koji imaju međunarodni «brand» i hotele s 5 zvjezdica poput Conrad Hotels, Hiltona, InterContinentala, Ritz Carltona, J. W. Marriotta, Grand Hyata i drugih, do sada uglavnom zaobilazili Hrvatsku, za razliku od novih zemalja članica EU-a. Iznimka su tri hotela u Zagrebu (Westin, Regent i Sheraton), Hilton u Dubrovniku i Le Meridien u Splitu.
U Hrvatskoj su, dodaje autorica, prisutni hoteli niže pozicioniranih "brandova" poput Sol Melie, Flakensteinera i Iberostara.
Niska je razina investicija vjerojatno povezana i s neriješenim pitanjem privatizacije turističkog zemljišta, zbog čega investitori nisu voljni ulagati u izgradnju smještajne infrastrukture.
Tako se procjenjuje da bi se tijekom sedam godina nakon pristupanja Europskoj uniji ukupna ulaganja u turizam trebala značajno povećati i iznositi 3,4 milijarde eura, za razliku od dosadašnjih 1,8 milijarde eura.
Do intenziviranja stranih investicija trebalo bi doći zbog poboljšanja imidža zemlje, smanjivanja političkog rizika, povećane učinkovitosti privređivanja i primjerenije zaštite okoliša. (Bankamagazin)
|
|
 |
|