O ulozi i značenju Jadranskog sajma u Budvi govori izvršni direktor
dr. Rajko Bujković
|
|
Regionalno povezivanje je nezamjenjivo u kontekstu široko prihvaćene ideje o Europi regija.
|
Prva sajamska priredba u Budvi održana je 1968. U proteklih više od 40 godina sajam se profilirao u respektabilnu sajamsku priredbu s jasnom vizijom modernog sajmovanja na prostorima jugoistočne Europe. Kako biste vi opisali prijeđeni put?
Trgovinska djelatnost u Budvi, u sjedištu Jadranskog sajma, ima tradiciju dugu 2500 godina. Sajamska djelatnost započinje Turističkom izložbom, organiziranom 1968. godine, čije je prvo izdanje okupilo više od 150 domaćih i stranih izlagača.
Jadranski sajam od samog početka razvija specijalizirane manifestacije koje su zbog karakteristike tržišta i nacionalnog gospodarstva uvijek bile usmjerene na međunarodno i regionalno tržište. Dosadašnji put s pravom možemo nazvati putem uspjeha, temeljenim na dugoj tradiciji i inovacijama u poslovanju.
Kako gledate na perspektive sajamskog poslovanja uopće, s posebnim osvrtom na ulogu sajma na čijem ste čelu s aspekta povezivanja gospodarstva ove regije i šire?
Sajamska industrija na globalnoj razini već neko vrijeme pokazuje znake vidljivog oporavka. U pojedinim dijelovima svijeta radi se o dvoznamenkastom postotnom rastu, što pokazuje da su tradicionalni sajamski alati i dalje snažna poluga kako razvoja gospodarstva u cjelini, tako i kompanija pojedinačno.
Jadranski sajam u tom smislu posebnu pažnju posvećuje regionalnoj gospodarskoj suradnji, kroz aktivno članstvo u Globalnoj asocijaciji sajmova (UFI) i brojnim međunarodnim, regionalnim i domaćim poslovnim asocijacijama.
Posebno je zapažen doprinos Jadranskog sajma u Budvi afirmaciji suradnje svih južnoeuropskih sajmova. Što konkretno radite u tom pogledu?
Jadranski sajam je član tri međunarodne asocijacije (UFI, CEFA i EASE) pri čemu je CEFA, a posebno EASE opredijeljena prema razvoju suradnje svih južnoeuropskih sajmova.
Jadranski sajam je svojim punim kapacitetom doprinosio razmjeni znanja o sajamskom poslovanju i suradnji između sajmova. U tom kontekstu, a imajući u vidu i atraktivnost Budve kao nositelja turističke ponude u Crnoj Gori, organizirali smo više godina takozvani EASE Forum.
Forumi predstavljaju platformu za unapređenje specijalističkih znanja koja najčešće nisu predmet izučavanja visokoškolskih programa. No, dodao bih kako Forumi doprinose i afirmaciji naše kompanije, a predstavljaju i mali doprinos lokalnoj turističkoj privredi.
|
Može li značajnije povezivanje sajmova ove regije pridonijeti širem povezivanju gospodarstava?
Svakako. Uvijek su sajmovi imali ovakvu ulogu. Regionalno povezivanje je nezamjenjivo u kontekstu široko prihvaćene ideje o Europi regija.
Jedan dio članova ove sajamske asocijacije je u EU, drugi tek teži tom cilju. Kako povezati gospodarstvenike unutar regije s obzirom na odnose EU-CEFTA? Ima li planova i inicijativa da se usuglašavaju sajamski planovi i program kako bi se ostvarila što kvalitetnija suradnja među sajamskim organizacijama?
Trend na ukupnom smanjenju carinskih i drugih barijera relativizira u mnogome činjenicu da je jedan dio zemalja članica EU, a druge su okupljene na tržištu CEFTA. Gospodarska događanja, forumi i sajmovi mogu u većoj mjeri poslužiti kao platforma za diskusiju o preprekama za slobodnije kretanje roba koje nastaju, prije na osnovu mjera novog protekcionizma, nego kao posljedica činjenice da su neke od zemalja regije članice EU a druge van nje.
Jadranski sajam u Budvi u svom programu ima dosta istovjetnih i komplementarnih priredbi sa sajamskim priredbama u regiji. Čini se nužnim suradnja s drugim organizatorima sajamskih priredbi koje bi iznjedrile možebitne zajedničke projekte od posebne važnosti za regiju. Pri tome posebno mislimo na područje energetike, turizma, nautike itd. Ima li inicijativa u tom pogledu?
Ove godine, od 3. do 5. travnja održava se 40. jubilarni Sajam hrane. U dugom periodu Sajam hrane je imao naglašeni poslovni karakter služeći trgovini i HoReCa sektoru za komercijalno ugovaranje isporuka hrane s ciljem da se zadovolji rast potražnje u vrijeme ljetnih mjeseci.
Lokacija Sajma, u metropoli crnogorskog turizma, te dobro odabrani termin (prije početka ljetne turističke sezone), a iznad svega stalni rast ovog tržišta učinili su da Sajam hrane (uz Sajam turizma) ostane prepoznatljiva manifestacija naše kuće. Danas Sajam hrane (od 2002. u službenom UFI kalendaru), vrši snažan utjecaj na asortiman proizvoda koji se mogu nabaviti zadovoljavajući rastuće kriterije stranih turista, ali i stanovnika Crne Gore.
Hrvatski proizvodi imaju svoje mjesto u svijesti crnogorskih potrošača, ali sve više su i predmet potražnje turista koji, mijenjajući lokacije svog rekreativnog odmora, tragaju za omiljenim i kvalitetnim proizvodima. Ovo je i mogućnost da posebno pozovemo proizvođače hrane i pića iz Hrvatske da sudjeluju na predstojećem, jubilarnom sajmu (pratit će ga i posebna medijska pozornost) i ne propuste priliku za čvršćim pozicioniranjem na rastućem tržištu.
|
U više ste navrata iskazali stav o potrebi šire i stalne edukacije gospodarstvenika o mjestu i ulozi sajmova. Što radite na tom području?
Ovim pitanjem bavio sam se i u svom znanstvenom radu. Pripadam grupi gospodarstvenika koji svoja mišljenja nastala na osnovu iskustava i odgovarajuće marketinške literature artikuliraju objavljivanjem svojih radova.
Ne želeći biti neskroman ukazujem na činjenicu da je 2013. godine objavljena knjiga „Planiranje događaja“ s našim doprinosima, a da u prvoj polovini 2014. godine planiramo objavljivanje studije koja će ukazati na izračunavanje učinaka organizacije događaja (posebno sajamskih) na turističku djelatnost u najširem smislu.
|
|
 |
|