|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Ante Gavranović
|
|
|
|
|
Kreativnost, inovacije i kvaliteta
|
Ante Gavranović
Mnogi eksperti smatraju da su materijalne vrijednosti na današnjem stupnju razvoja pretežito istrošene i nisu više dostatno privlačne ni stimulativne, pa se moraju zamijeniti nematerijalnim vrijednostima koje „treba izgraditi“. Brand je upravo središnja nematerijalna vrijednost svake kompanije.
Pokazalo se, zapravo, da brandovi igraju odlučujuću ulogu u sve zaoštrenijoj tržišnoj utakmici, gdje nije sve samo u cijeni (koja ostaje bitan element), već su odlučujući čimbenici zapravo dizajn, funkcionalnost proizvoda, ambalaža (gdje je potrebna), prepoznatljivost i – imidž samog proizvoda ili firme.
Takav novi odnos prema brandu jasno pokazuje da je u zaštitnu marku proizvoda bitno uložiti kreativnost, a to opet traži znanje i imaginaciju. Sve analize pokazuju, također, da fascinaciju i emocije kod potrošača (a za njega se to radi) izazivaju samo brandovi koji su zaista prepoznatljivi i tržišno prihvaćeni. Dakle, faktor čovjek (kreacija), proizvod (kvaliteta) i tržište (imidž) igraju bitne uloge u stvaranju onoga što zovemo kreativnim proizvodom.
Takva kretanja uvjetovala su da se nova dodatna vrijednost traži u drugim područjima. To daje prednost kreativnom gospodarstvu, temeljnoj osnovici za korištenje intelektualnog vlasništva i prava na atribute kreativnosti kao prvorazrednoga gospodarskog čimbenika. To se, prije svega, odnosi na arhitekturu, arhive i knjižnice, umjetnički obrt, audiovizualne djelatnosti, industriju oglašavanja, modu, filmsku umjetnost, glazbu, istraživačko-razvojne djelatnosti, proizvodnju softvera, korištenje kulturne baštine, dizajn, festivale, izdavaštvo, a neki autori u tu kategoriju uvlače i industriju obrazovanja – i to danas predstavlja najdinamičniji privredni sektor u SAD-u i u Europi.
Karakteristika kreativne ekonomije je njena čvrsta povezanost s novim tehnologijama i globalizacijom kao dvjema presudnim značajkama suvremenoga gospodarstva. Osobito su prikladne za mala i srednja poduzeća jer omogućuju razmah osobne kreativnosti, povezane s kvalitetom kao nečim o čemu se više uopće ne raspravlja. Ukratko, kreativne industrije vezane su uz maksimalno korištenje znanja i informacija. Polazište je jasno: „ljudska kreativnost je posljednji gospodarski resurs i industrije 21. stoljeća će uvelike ovisiti o znanju izraženom kroz kreativnost i inovacije“.
|
„Biti uspješan znači biti drugačiji od ostalih“ – rekao je jednom prigodom istaknuti filmski redatelj Woody Allen. No, ta formula je možda vrijedila za prošlo stoljeće. Danas se traži mnogo više: izvanredan proiz-vod + pobuđivanje snažne pozornosti + ugodan osjećaj + drugačiji pristup + biti drugačiji od Aldija (veliki potrošački maloprodajni lanac) + različit od ostalih. Tako ih barem „prodaje“ Anne M. Schueller, vodeći svjetski stručnjak na području marketinga lojalnosti.
Philip B. Crosby, autor svjetskog best-sellera Kvaliteta je besplatna, tvrdi da „put do kvalitete, kao dijela poslovne filozofije svake tvrtke koja je izložena tržišnim mehanizmima i koja drži do sebe, nije ni jednostavan, ni lak, ali je neophodan. Zašto? U ovim danima oštrog oporezivanja, tajanstvenih računovodstvenih metoda, ludovanja inflacije i nesređene politike, možda je kvaliteta posljednja šansa koju imamo da stvorimo zaradu kojom se može upravljati“.
Upravo te misli trebale bi biti temeljna misao-vodilja svih naših kreativnih rješenja, uključujući svakako i ona na području reindustrijalizacije.
|
|
 |
|