|
Strategiju uspjeha i konkurentnosti hrvatsko gospodarstvo treba graditi na dodanim vrijednostima, specifičnostima, poštujući izvornost proizvoda
|
Europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development, EBRD) najmlađa je međunarodna financijska institucija, osnovana u svibnju 1990. godine s originalnih 39 članica država i dvije institucije članice – Europske investicijske banke i Europske unije.
Danas EBRD u članstvu ima 61 državu i navedene dvije institucije, od čega je 29 država korisnica njenih sredstava. Republika Hrvatska postala je punopravnom članicom EBRD-a 15. travnja 1993. godine te od tada ima pravo na sve oblike potpore koje EBRD pruža.
Uloga EBRD u stalnom je porastu u gospodarstvu Hrvatske. To je bio i povod za razgovor s Vedranom Jelušić Kašić, predsjednicom Uprave EBRD-a u Hrvatskoj.
|
Vedranom Jelušić Kašić
Zadaća je Europske banke za obnovu i razvoj unapređivanje poslovanja tvrtki na određenom području. Možete li pobliže objasniti što EBRD radi na hrvatskom području i u kojoj mjeri podupire nastojanja oko toga osnovnoga cilja?
Nova strategija ima tri glavna strateška usmjerenja. Prvo se odnosi na ublažavanje utjecaja krize kroz poticanje održivog rasta, podršku korporativnom sektoru, domaćim i stranim investitorima.
U skladu s tim, početkom godine podržali smo restrukturiranje ABS Sisak (bivše Željezare Sisak) i zadarskog Aluflexpacka, a osigurali smo i dvije kreditne linije komercijalnim bankama za financiranje malih i srednjih poduzeća te projekata energetske učinkovitosti.
Drugi cilj je pridonijeti razvoju projekata te što boljem korištenju sredstava iz EU fondova. Uspješna suradnja ostvarena je u sektoru lokalne samouprave s Hrvatskim vodama. Treća strateška odrednica odnosi se na pružanje podrške daljnjem restrukturiranju javnih poduzeća s ciljem povećanja konkurentnosti. Jedan takav pozitivan primjer je i podrška modernizaciji i restrukturiranju HŽ Infrastrukture, čije financiranje je zaključeno krajem 2013. godine.
EBRD također može osigurati tehničku pomoć prikupljanjem donatorskih sredstava država članica u implementaciji projekata, poput projekata s Hrvatskim vodama, HŽ Infrastrukturom te s manjim pojedinačnim tvrtkama s kojima banka radi na pripremi projekata te pridonosi unapređenju korporativnog upravljanja poput uvođenja „Sustainability Report“ izvještaja održivosti kod hrvatskih tvrtki u skladu s najvišim standardima izvještavanja GRI (tzv. Global Reporting Initiative).
Kolika su dosadašnja ulaganja EBRD-a u hrvatsko gospodarstvo i kakva je struktura tih ulaganja?
|
Do sada je uloženo 2,8 milijardi eura u 155 pojedinačnih projekata. U 2013. smo investirali oko 288 milijuna eura u RH u 19 projekata, nešto više nego u 2012. godini kad smo financirali 13 projekata s ukupno 210 milijuna eura. Ovih dana potpisali smo i prvi projekt ove godine, dugogodišnji zajam od 4,8 milijuna eura hrvatskoj tvrtki Vodoskok, kao dio investicije od 8,8 milijuna eura za širenje poslovanja u uvjetima izraženije potražnje za sustavima vodoopskrbe i odvodnje.
Struktura sadašnjeg portfelja banke po sektorima je vrlo raznolika. Uključuje ulaganja u infrastrukturu (33%), korporativni sektor (25%), financijski sektor (33%) te ulaganja u energiju i resurse (10%), od čega ulaganja u privatni sektor čine gotovo 70% ukupnog portfelja.
Struktura financiranja odražava potražnju i stanje na tržištu. Sve se češće financiraju ulaganja u učinkovitost, operativnu i financijsku, s ciljem povećanja konkurentnosti, posebno sada kada je Hrvatska članica EU te lošijeg makroekonomskog okruženja koje se reflektira oslabljenom potražnjom.
Vaše poslovanje obuhvaća sve aktivnosti unutar proizvodnoga lanca na području agrobiznisa s posebnim fokusom na potražnju. U kojoj mjeri utječete na odnose proizvodnje i trgovine?
Ne utječemo na odnose proizvodnje i trgovine jer to spada u poslovnu politiku i poslovne odnose gospodarskih subjekata. Mi financiramo i proizvođače i maloprodajne lance kao i druge banke.
U biti, potrošač diktira smjer. U krizi, potrošači su se okrenuli kupovini većih pakiranja radi ušteda, akcijskim proizvodima, što je pak potaknulo rast ekonomičnijih formata maloprodajnih lanaca (tzv. „discount formata“ ili „value retailera“), ali i razvoj privatnih robnih marki kao novog retail branda koji u Velikoj Britaniji i Švicarskoj prelaze 40% ukupnog udjela u maloprodaji, dok u Hrvatskoj čine od 16% do 20% tržišta.
Konsolidacija maloprodajnog sektora je neminovna zbog ekonomije obujma, ali ne i dominacija jednog formata. Veliki igrači nisu fokusirani samo na velike formate, već se šire i na male što je ujedno i razvojna strategija Tesca, Carrefoura i Agrokora koji se prilagođavaju promijenjenim navikama potrošača.
Rast maloprodaje može potaknuti, uz neizostavno jačanje kupovne moći, i kvaliteta usluge kroz inovaciju (poput selfscana/checkouta itd.) kao i raznolikost konkurentne ponude proizvoda na polici. U tom smislu, pomažemo i proizvođačima i maloprodajnim lancima, financirajući njihove razvojne programe kako bi bili što konkurentniji.
|
U širem fokusu EBRD-a u Hrvatskoj je i prehrambena industrija. Prema prvim pokazateljima, hrvatska prehrambena industrija nije se pokazala dovoljno spremnom za Europsku uniju. Gdje vidite probleme?
Konkurentnost naše prehrambene industrije se razlikuje ovisno o segmentu poslovanja. Što se tiče brendova, Podravka već desetljećima posluje na tržištima Unije. Virovitička šećerana, zajedno sa Sladoranom, godišnje izvozi oko pola svoje proizvodnje na europsko tržište.
Atlantic grupa investirala je izravno na tržišta Europske unije - u segmentu sportske prehrane, u njemački Haleko još 2005. - pri čemu više od 20 posto prodaje ostvaruje na EU tržištima, ne računajući Hrvatsku, i to najviše u Sloveniji, potom Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Italiji. Međutim, većinu tvrtki ograničava troškovna nekonkurentnost i nedovoljni budžeti koji bi podržali marketinški razvoj i promociju brendiranih proizvoda.
Tvrtke često koči i nedostatak kvalitetnog menadžmenta te manjak hrabrosti i ustrajnosti da se pokuša probiti na novim tržištima. Istina je da su starije članice EU vrlo razvijena tržišta s etabliranim brendovima u koje se teže probiti, ali novije članice poput Rumunjske, Poljske, Bugarske ili Mađarske imaju sličniju strukturu tržišta nama.
Također, hrvatska prehrambena industrija može se nametnuti kao regionalni lider. Hrvatske su tvrtke napravile najveći iskorak u regiji glede investicija, akvizicija i prepoznatljivosti brendova od svih zemalja u okruženju. Još 2003. godine Agrokor je preuzeo Frikom, srpskog proizvođača sladoleda i smrznute hrane, dok je Lura, današnji Dukat, kupila Somboled. Obje su tvrtke nastavile daljnje širenje u regiji.
Agrokor je zauzeo liderske tržišne pozicije sa svojim brendovima i u prehrambenoj industriji i u maloprodaji u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Agrokorov brend jestivog ulja Dijamant spada među najjače prehrambene brendove u Srbiji, u BiH je brend Zvijezda najpopularniji nakon lokalnoga Bimalova brenda jestivog ulja.
Posljednja najvažnija „hrvatska“ regionalna investicija bilo je Atlanticovo preuzimanje Droge Kolinske, koji je time napravio važan iskorak, proširivši ne samo portfelj proizvoda nego i tržišta poslovanja.
Nedavno ste potpisali ugovor o zajmu s poduzećem HŽ infrastruktura. O čemu se tu radi?
Ugovor o zajmu u iznosu od 40 milijuna eura, potpisan u prosincu prošle godine, namijenjen je za nabavu strojeva za održavanje kolosijeka i kao podršku provedbi programa restrukturiranja HŽ infrastrukture. Ovo je prvi zajam EBRD-a u sklopu nove strategije za prometni sektor koja daje prioritet povećanju ekoloških i socijalnih standarda te povećanoj ulozi privatnog sektora za podizanje učinkovitosti.
|
Ovom investicijom HŽ infrastruktura se usmjerava na poboljšanje učinkovitosti i održivosti željezničke mreže, a što su ujedno i važni elementi aktualne reforme željeznica u Hrvatskoj. Također, racionalizacija poslovanja društva ojačat će tržišnu poziciju HŽ Infrastrukture, omogućujući uspješnu integraciju s drugim željezničkim mrežama u Europi kao i pripremu za veće sudjelovanje privatnog sektora.
Aktivno sudjelujete u stvaranju pojedinih brendova. Tako ste posebno zaslužni za promociju neretvanske mandarine. Uz kakve je to aktivnosti vezano i imate li još poneki primjer takvoga angažiranja u Hrvatskoj?
U listopadu 2013. godine obilježen je završetak projekta koji je rezultirao zaštitom naziva proizvoda sa zemljopisnim oznakama za neretvansku mandarinu i baranjski kulen koji su dobili zaštitu naziva znakom koji se upotrebljava za proizvode zemljopisnog podrijetla koji posjeduju osobitu kakvoću, ugled ili značajke koje se pripisuju tom podrijetlu.
„Neretvanska mandarina“ je dobila oznaku izvornosti a „baranjski kulen“ oznaku zemljopisnog podrijetla.
Riječ je o zajedničkom projektu EBRD-a i FAO, koji je proveden u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Neretvanskom udrugom voćara „Mandarina“ iz Opuzena, Udrugom proizvođača kulena „Baranjski kulen“ iz Belog Manastira, te Agrokorom.
Ovakvo registriranje pruža priliku domaćim proizvođačima da učinkovitije na tržištu reklamiraju svoje proizvode, omogućujući im pristup većem tržištu, upravo zahvaljujući većoj prepoznatljivosti brenda. Aktivnosti poput ove uklapaju se u inicijativu banke za poticanje malih i srednjih poduzeća, ključnog stupa gospodarstva, jer upravo taj segment čini više od 95% hrvatskog gospodarstva.
Ovakvo zajedničko predstavljanje proizvoda kroz zemljopisne oznake može poduprijeti ruralni razvoj te ujedno i zaštititi kulturno nasljeđe osiguravajući i sponu s turizmom.
Također, imamo i druge uspješne inicijative u više područja poput razrade nacrta Zakona o faktoringu, uspostavljanje programa financijske podrške investicijama u energetsku efikasnost i projekte obnovljive energije (WeBSEFF II) u kojem po prvi put mogu sudjelovati privatna i municipalna poduzeća iz Hrvatske.
EBRD u regiji osniva i tzv. venture capital fond vrijedan 40 milijuna eura koji će služiti tek pokrenutim tvrtkama kako bi razvile svoje ideje za koje banke, zbog nedostatka boniteta, nemaju sluha. Takav fond nedostaje na domaćem tržištu kako bi se premostio jaz između financiranja u razdoblju nakon osnivanja tvrtke i njezina razvoja u tvrtku sa stabilnim prihodima. Imate li već neki konkretan primjer ili projekt koji će se u Hrvatskoj financirati na taj način?
|
Radi se o Fondu za razvoj poduzeća tzv. Enterprise Expansion Fund (ENEF), fondu koji je dio inicijative za razvoj poduzeća i inovacije Zapadnog Balkana (tzv. Western Balkans Enterprise Development and Innovation Facility, WBEDIF) koja je pokrenuta krajem 2012. od strane Europske komisije, EIF-a, EBRD-a te EIB-a kao vodećih međunarodnih financijskih institucija s ciljem osiguravanja financijskih sredstava malom i srednjem poduzetništvu.
EDIF u načelu omogućuje financiranje projekata u regiji koja uključuje Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu goru. Samo osnivanje fonda očekuje se u prvom kvartalu, dok ćemo prve investicije imati do kraja godine.
Hoće li se u prvoj godini naći investicije u kapital hrvatskih tvrtki teško je reći jer to ovisi ne samo o investicijskim kriterijima, već i spremnosti vlasnika tvrtke za novog investitora te eventualne promjene u upravljanju tvrtkom kakve najčešće prate fondovska ulaganja.
U Hrvatskoj imamo dobro razvijen komercijalni bankarski sistem. Također, postoje programi koji pomažu poduzetnicima s novim idejama koje žele testirati na tržištu, jedan dio financiran od Republike Hrvatske (npr. BICRO, HAMAG) dok je drugi dio financiran privatnim kapitalom (npr. CRANE - Croatian Business Angel Network).
Smatramo da u razvoju novih tehnološki orijentiranih kompanija postoji jaz dostupnosti financiranja nakon što je nova ideja potvrđena na tržištu, a prije nego što je kompanija spremna za financiranje od strane komercijalnih banaka. Jedna takva inicijativa je ENIF – Enterprise Innovation Fund, dakle Fond za inovacije, također u pripremi u sklopu gore spomenute inicijative WBEDIF.
Kakve su perspektive daljnje suradnje EBRD-a i hrvatskoga gospodarstva?
Ostvarena je dobra suradnja, a mogućnosti za financiranja novih projekata ima u puno segmenata uključujući prometnu i komunalnu infrastrukturu gdje je već započela suradnja na razvijanju novih projekata.
|
Hrvatska ima dobru prehrambenu industriju i jake brendove koje treba jačati te podupirati širenje u regiji, posebno u novim članicama EU koje poznaju naše tržište i imaju povjerenje u kvalitetu proizvoda. Osobno mislim da će lokalni brendovi agrobiznis sektora i turizam biti najatraktivniji investitorima zbog regionalnih specifičnosti.
Mislim da strategiju uspjeha i konkurentnosti treba graditi na dodanim vrijednostima, specifičnostima, poštujući izvornost proizvoda, jer nemamo predispozicije za natjecanje u igri velikih brojeva, a ni najjeftiniju radnu snagu u odnosu na zemlje u regiji, a još manje u usporedbi s azijskim „tigrovima“.
Banka podržava razvoj obnovljivih izvora energije i nastoji primijeniti integrirani pristup ovom sektoru. U skladu s tim, naš cilj je pružanje potpore sektoru održivog energetskog razvoja prema potrebama, primjerice putem ulaganja u industrijsku učinkovitost, osiguravanjem financijskih sredstava za projekte obnovljivih izvora energije.
Obnovljivi izvori energije imaju ključnu ulogu pri prelasku na nisko-ugljičnu ekonomiju te je važno i dalje podržavati ulaganja u nove kapacitete i kombinirati takva ulaganja s jačanjem regulatornog okvira.
Na kraju, jedno osobno pitanje. Časopis Lider nedavno je objavio listu najmoćnijih žena hrvatskog biznisa. Vi ste na visokom osmom mjestu te liste. Kakvu stvarnu moć imate i kako se nosite s njom?
Svoje imenovanje doživjela sam više pravom na rad u više područja, nego moći. Svaka poduzeta inicijativa me raduje, posebno kada se radi s optimizmom. Trebamo više vjerovati da možemo postići ciljeve.
|
|
 |
|