|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Vedrana Filipović-Grčić
|
|
|
|
|
Nadzor nad tržištem u području sigurnosti neprehrambenih proizvoda predstavlja radnje i mjere koje poduzimaju inspekcijska tijela kako bi se osiguralo da proizvodi stavljeni na tržište zadovoljavaju propisane zahtjeve. Proizvodi koji su stavljeni na tržište ne smiju ugrožavati zdravlje i sigurnost potrošača i drugih korisnika, te je upravo primaran zadatak Državnog inspektorata kao inspekcijskog tijela, onemogućiti prisustvo nesigurnih odnosno nesukladnih proiz-voda na tržištu.
Obveza svake članice EU je osigurati sigurnost proizvoda koji su stavljeni na nacionalno tržište, kao i proizvoda koji ulaze na zajedničko tržište EU iz trećih zemalja, stoga je i zadaća Državnog inspektorata i dr. tijela za nadzor nad tržištem pridonositi ostvarenju navedene obveze. Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Državni inspektorat provoditi će nadzore koji imaju za cilj osigurati visoki stupanj sigurnosti proizvoda stavljenih ne samo nahrvatsko tržište nego i na zajedničko tržište EU.
Nadzor nad tržištem nad primjenomEU direktivama Novog i Starog pristupa (New and Old Aproach) odnosno tehničkog zakonodavstva u najvećem dijelu je u nadležnosti inspektora Državnog inspektorata. Bitno je napomenuti, da se direktive novog pristupa odnose na proizvode koji se prvi put stavljaju na tržište i/ili raspolaganje na tržištu. Najveći broj direktiva Novog pristupa preuzet je donošenjem podzakonskih propisa odnosno pravilnika na temelju Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti. Suprotno tome, pojedine direktive preuzete su donošenjem posebnih zakona kao npr. Zakonom o medicinskim proizvodima, Zakon o predmetima opće uporabe, Zakonom o građevnim proizvodima.
Gospodarski inspektori Državnog inspektoratasu nadležni za nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se propisuju tehnički zahtjevi za strojeve, električnu i druga tehničku opremu, energetsku učinkovitost kućanskih aparata, hladnjaka, ledenica i njihovih kombinacija, dizala, opreme pod tlakom i jednostnostavne tlačne posude, toplovodne kotlove na tekuće i plinovito gorivo, osobnu zaštitnu opremu, plinske uređaje, eko dizajn, građevne proizvode, kristalno staklo, tekstil, obuću, opću sigurnost proizvoda i dr.
Inspektorat je nadležan za nadzor sigurnosti proizvoda, te ima ovlasti narediti mjere, sve do povrata proizvoda od potrošača. Inspekcijski nadzori obavljaju se kroz ciljane nadzore i to provođenjem administrativnih nadzora (provjerom propisane dokumentacije za proizvode) i uzimanjem uzoraka proizvoda s tržišta radi provjere sigurnosnih zahtjeva za proizvoda.
|
U nadležnosti sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja je provedba inspekcijskih nadzora nad stavljanjem na tržište predmeta opće uporabe (od kojih su posebno bitna kategorija proizvoda sa aspekta sigurnosti – igračke), zatim proizvodnju, promet, uporabu i zbrinjavanje kemikalija i drugih tvari štetnih po zdravlje ljudi. Ujedno unutar navedenog Ministarstva, farmaceutska inspekcija nadležna je zanadzor medicinskih proizvoda i lijekova.
Nadalje, veterinarski lijekovi u nadležnosti su veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede, mineralna gnojiva u nadležnosti su poljoprivredne inspekcije ustrojene unutar istog Ministarstva te gospodarske inspekcije koja je nadležna za nadzor mineralnih gnojiva izvan specijaliziranih trgovina.
Nadzor stavljanja na tržište građevnih proizvoda u nadležnosti je građevne inspekcije Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i gospodarske inspekcije Državnog inspektorata. Naime, gospodarska inspekcija nadzire sigurnost i sukladnost građevnih proizvoda na tržištu, a građevna inspekcija iste u uporabi.
Za provedbu nadzora nad tržištem radio i telekomunikacijske terminalne opreme nadležna je inspekcija elektroničkih komunikacija ustrojena pri Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije. Unutar Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture ustrojena je inspekcija sigurnosti plovidbe koja je nadležna za nadzor rekreacijskih plovila te inspekcija žičara koja je nadležna za nadzor žičara za prijevoz osoba.
|
Nadzor nad tržištem u području eksplozivnih tvari obavlja inspekcija za proizvodnju i promet eks-plozivnih tvari ustrojena pri Ministarstvu unutarnjih poslova, dok je nadzor ATEX direktive u nadležnosti inspekcija zaštite od požara, inspekcije zaštite na radu, elektroenergetske inspekcije i rudarske inspekcije.
Inspekcijske poslove u zakonskom mjeriteljstvu te nadzore nad ispravnošću i žigosanjem predmeta od plemenitih kovina u prometu, obavlja mjeriteljska inspekcija Državnog zavoda za mjeriteljstvo, dok je za nadzor uporabe zakonitih mjernih jedinica i mjerila, oznake na pakiranim proizvodima, primjenu propisanih nazivnih količina punjenja pretpakovina te nadzor nad prometom predmeta od plemenitih kovina, nadležna gospodarska inspekcija Državnog inspektorata RH.
Glavne obveze tijela za nadzor nad tržištem, principi nadzora, koordinacija između nacionalnih tijela i međunarodnih tijela za nadzor nad tržištem, uzajamna razmjena informacija i podataka uređeni su Uredbom 765/2008 Europskog Parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. godine kojom se utvrđuju zahtjevi za akreditaciju i nadzor nad tržištem koji se odnosi na stavljanje na tržište pro-izvoda te kojom se povlači uredba EEC 339/93.
Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, navedena Uredba EC 765/2008 direktno će se primjenjivati uz provedbene mehanizme odnosno propisane upravne i prekršajne mjere koje će se urediti novim Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti.
Nadalje, navednim Zakonom primjenjivati će se odredbe Uredbe kojima se reguliraju ovlasti carinske službe vezano za provjeru proizvoda pri uvozu radi stavljanja na tržište te postupak po obaviješćivanju Državnog inspektorata i drugih inspekcijskih tijela u slučajevima privremenog zastoja puštanja proizvoda u postupak slobodnog prometa.
Naime, prije odobrenja puštanja proizvoda u slobodan promet carinska služba odnosno nadležna carinarnica je ovlaštena provoditi provjere da li je proizvod propisano označen, da li proizvod prati propisana dokumentacija koju zahtijevaju propisi koji se odnose na taj proizvod, te provoditi odgovarajuće provjere značajki proizvoda.
U slučajevima privremenog zastoja puštanja proizvoda u slobodan promet, carinarnica je dužna bez odgađanja obavijestiti Državni inspektorat ili drugo nadležno inspekcijsko tijelo, te je isto u roku od 3 dana dužno povratno obavijestiti carinsku službu o poduzetom postupku od strane inspekcijskog tijela. Uprotivnom, ako carinska služba nije povratno obaviještena proizvod ide u postupak carinjenja ako ispunjava ostale uvijete za stavljanje proizvoda u carinski postupak.
|
Europskim principima pri provedbi nadzora nad tržištem cilj je smanjiti pristutnost tzv. rizičnih proizvoda na tržištu na način da se bilo putem represivnih mjera inspekcijskog tijela ili poduzimanjem tzv. dragovoljnih mjera od strane samih proizvođača ili uvoznika takvi proizvodi povuku s tržišta i/ili izvrši povrat od samih potrošača.
Kako bi se postigao cilj inspekcijskog nadzora, a to je što bolja zaštita potrošača, inspekcijski nadzor koristi oba pristupa i to reaktivni što podrazumijeva postupanje po predstavkama potrošača kao i ciljane nadzore koji se fokusiraju prema određenim proizvodima (proaktivan pristup).
Kroz fokusirane nadzore kojima se provjerava sigurnost proizvoda uzorkovanjem istih sa tržišta, kao i postupajući po obavijestima zaprimljenim kroz RAPEX sustav obuhvatiti će se različite kategorije prvenstveno potrošačkih proizvoda. U pogledu represivnih mjera, bitno je istaknuti da iste ovise o procjenjenom stupnju rizika koji predstavlja proizvod.
U slučaju manjih nesukladnosti tzv. formalnih nedostataka na proizvodu (bez propisanih oznaka ili nepropisno označen, bez isprava o sukladnosti i izjave o sukladnosti ili je izjava o sukladnosti nepotpuna, bez ili nepotpune tehničke dokumentacije ili tehnička dokumentacija nije dostupna, bez propisanih uputa i podataka o sigurnosti proizvoda ili ako propisane upute i podaci o sigurnosti ne prate proizvod, bez obavijesti o proizvodu na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu) poduzimaju se blaže mjere u odnosu na slučajeve kada je npr. proizvod opasan.
U posljednjem slučaju poduzimaju se mjere zabrane stavljanja na tržište i/ili povlačenja s tržišta i/ili povrata od potrošača, te kao krajnja mjera – uništenje proizvoda.
Istovremeno, obveza Državnog inspektorata kao tijela za nadzor nad tržištem je informiranje javnosti (potrošača i dr. korisnika) o proizvodima koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača i dr. korisnika.
|
Direktivom 2001/95/EZ o općoj sigurnosti proizvoda uspostavljen je sustav RAPEX (EU Rapid Information System for nonfood products) – EU sustav brze razmjene službenih obavijesti o mjerama i radnjama glede neprehrambenih proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača.
Osnov za uspostavu navedenog sustava u RH je Uredba o sustavu brze razmjene službenih obavijesti o proizvodima koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača („Narodne novine“ broj 5/11), koja će se primjenjivati od ulaska RH u EU.
Ciljevi RAPEX-a su sprječavanje opskrbe potrošača proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik, te ukoliko je potrebno, povlačenje istih s tržišta ili povrat od samih potrošača, zatim olakšavanje praćenja učinkovitosti aktivnosti nadzora nad tržištem u EU, utvrđivanje potreba za mjere na razini EU i pridonošenje dosljednoj provedbi zahtjeva EU u pogledu sigurnosti proizvoda i pravilnom djelovanju unutarnjeg tržišta.
U Republici Hrvatskoj, nacionalna konktakt točka za RAPEX je Državni inspektorat, koji je ujedno kao inspekcijsko tijelo nadležan za nadzor nad tržištem u najširem području direktiva kojima se uređuje sigurnost proizvoda i koje su uključene u postupak obavješćivanja kroz navedeni sustav.
Rapex kontakt točka ima zaseban račun elektroničke pošte za sudjelovanje u RAPEX sustavu s pristupom svim službenicima koji su u sustavu. Osnovne zadaće RAPEX točke su organizacija i upravljanje radom nacionalne RAPEX mreže, obuka i pomoć tijelima uključenim u mrežu, osiguranje pravilnog provođenja svih zadaća i pružanje svih potrebnih informacija Komisiji, dostavljanje informacija između Komisije i kontakt mjesta, provjera i potvrđivanje valjanosti informacija primjenjih od kontakt mjesta, sudjelovanje na sastancima Radne skupine RAPEX itd.
Radi informiranja potrošača o opasnim proizvodima nađenim na našem tržištu, putem web stanice Državnog inspektorata http// www.inspektorat.hr, potrošači se kontinuirano obavještavaju o takvim proizvodima.
Nacionalna RAPEX mreža u RHsastoji se odDržavnog inspektorata kao nacionalne RAPEX kontakt točke, kontakt mjesta odnosno nadležnih tijela za nadzor nad tržištem odgovornih za praćenje sigurnosti proizvoda (Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Državnog zavoda za mjeriteljstvo, Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije i Područnih jedinica Državnog inspektorata), te tijela zaduženog za kontrole na vanjskoj granici – Carinske uprave, Ministarstva finacija.
|
Bitno je istaknuti da su sustavom RAPEX obuhvaćeni prvenstveno potrošački proizvodi koji predstavljaju ozbiljan rizik za potrošače. Određene kategorije proiz-voda nisu obuhvaćene navedenim sustavom, jer ih pokrivaju drugi jednakovrijedni i konkretni zahtjevi u pogledu brze razmjene informacija, a to su farmaceutski proizvodi, aktivne implantabilne medicinske naprave, medicinske naprave, in vitro dijagnostičke medicinske naprave, hrana i stočna hrana. Posljednje dvije kategorije proizvoda obuhvaćene su RASFF( Rapid Alert System for food and food stufs) sustavom.
Opća uprava za zaštitu zdravlja i potrošača EK (Directorate General for Health and Consumer Protection) upravlja RAPEX-om, te države članice sustava podnose redovita izvješća koja se zatim prosljeđuju ostalim državama.
Ujedno, Državni inspektorat je nacionalni administrator za primjenu ICSMS sustava – Internetski komunikacijski sustav za nadzor nad tržištem, koji je postao obvezni sustav radi provedbe Uredbe EC 765/2008, a koji će se također primjenjivati od dana pristupanja RH EU. Radi se o sustavu koji omogućava:
- brzu i pravovremenu informaciju o tijelima za nadzor tržišta i mjerama koje poduzimaju tijela zadužena za nadzor nad tržištem,
- bazu podataka koja pokriva sve nesukladne proizvode koji se nalaze u opticaju na europskom tržištu, uključujući i ažurirane podatke o proizvodima koji se ispituju,
- učinkovitu suradnju sa carinom,
- učinkoviti način informiranja javnosti o nesigurnim proizvodima.
Za razliku od RAPEX sustava, navedeni sustav omogućava informacije o svim proizvodima koji su u bazi podataka, bilo da se radi o sukladnim ili nesukladnim proizvodima te neovisno o stupnju rizika proizvoda. Prisup navedenom sustavu imaju sva inspekcijska tijela koja su ujedno uključena i u RAPEX sustav, te se isti u punoj primjeni primjenjuje od dana pristupanja RH EU.
Kroz uporabu navedenog sustava svrsishovitije se koriste i ljudski i financijski resursi jer surezultati ispitivanja jednog tijela za nadzor trenutno dostupni svim drugim državama članicama, stoga se radi o učinkovitom alatu koji se koristi u nadzoru nad tržištem. Konačno, obveza Državnog inspektorata kao tijela za nadzor nad tržištem je informiranje javnosti (potrošača i dr. korisnika) o proizvodima koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača i dr. korisnika. Upravo preko web stanice Državnog inspektorata http://www.inspektorat.hr. potrošači se kontinuirano obavještavaju otakvim proizvodima.
|
|
 |
|