|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
A.G. i S.S.
|
|
|
|
|
|
Izuzetno izazovna turistička godina
|
|
Dugoočekivana Strategija razvoja hrvatskog turizma izuzetno je važan dokument koji definira turističku budućnost naše zemlje te predstavlja putokaz za snažniji razvoj turizma svih hrvatskih krajeva u narednih osam godina
|
Turizam današnjice u svijetu, pa tako i u nas, teško je usporediv s onim prije još samo nekoliko godina. U međuvremenu je prerastao u turističku industriju. Nestalo je početnog idealizma, a na pozornicu su stupile krute tržišne zakonitosti. Turizam je postao, prije svega, veliki biznis. Broje se dolasci stranih gostiju, noćenja, prosječni boravci i, u konačnici, turistički prihodi. Konačno, i sama činjenica da turistička industrija sudjeluje s velikim udjelom u stvaranju nacionalnog BDP-a govori sama za sebe. O značenju turizma za ukupno hrvatsko gospodarstvo i temeljnim razvojnim ciljevima razgovaramo s Darkom Lorencinom, ministrom turizma.
Kakvi su stvarni rezultati prošlogodišnje turističke sezone u pogledu prihoda? U javnosti se, naime, pojavljuju različiti podaci – HNB, Svjetske banke, UNWTO, pa i neki proizvoljni što svakako zbunjuje i dovodi u pitanje vjerodostojnost tih pokazatelja.
Kada je riječ o prihodima od turizma, Ministarstvo turizma raspolaže te se oslanja na podatke Hrvatske narodne banke, prema kojima su u 2012. godini prihodi od turizma iznosili 6,83 milijarde eura, odnosno 3,2 posto više nego u istom razdoblju 2011. godine. Činjenica da su prihodi od turizma, unatoč gospodarskoj situaciji u cijeloj Europi, nastavili pozitivan trend, dokazuje da je Hrvatska uistinu prepoznato i traženo turističko odredište u cijelome svijetu.
Prema broju dolazaka stranih turista i ostvarenim rezultatima koje je nedavno objavila HNB, prosječna ostvarena potrošnja pada u odnosu na ranije godine. Gdje vidite razloge takvim kretanjima?
Pad turističke potrošnje, nažalost, ne iznenađuje uzmemo li u obzir stanje u eurozoni, odnosno gospodarsku situaciju i kretanja na našim emitivnim tržištima. Ipak, istraživanja pokazuju da će si većina ljudi i ove godine ipak priuštiti odlazak na odmor, premda će u odredištu boraviti kraće i pritom smanjiti svoju potrošnju. Svjesni smo da će 2013. godina biti izuzetno izazovna godina, pogotovo zbog dobrih prošlogodišnjih rezultata. No, unatoč tome, očekujem da ćemo ponoviti uspjeh iz 2012. te da će prihodi od turizma dodatno rasti.
|
Mjereno prihodima iz turizma po glavi stanovnika pripadamo među najuspješnije turističke zemlje svijeta. Mjereno prihodima vezanim uz broj dolazaka stranih turista, što označava ostvarenu potrošnju, rezultati su nam osjetno slabiji. Gdje leže razlozi takvom raskoraku?
To znači da smo mala zemlja za veliki odmor, odnosno da na nešto više od 4 milijuna ljudi dolazi više od trostruko više turista. S druge strane, stanje u eurozoni te u zemljama koji jesu naši tradicionalni gosti, kao što su Italija, Češka, Mađarska, nisu dobri te je logično da turist pazi na svaku kunu koju će potrošiti. Međutim, s obzirom na činjenicu da su prihodi od turizma prošle godine rasli za 3,2 posto imamo razloga za zadovoljstvo.
Nedavno je prihvaćena Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine. Što je, zapravo, novo u toj strategiji u odnosu na konkretnu praksu?
Dugoočekivana Strategija razvoja hrvatskog turizma izuzetno je važan dokument koji definira turističku budućnost naše zemlje te predstavlja putokaz za snažniji razvoj turizma svih hrvatskih krajeva u narednih osam godina. Dokument ujedno i precizno definira smjernice za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma na međunarodnom tržištu, daje jasne naputke za pokretanje investicija u sektoru te će biti i osnova za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. To su njegove tri najvažnije stavke.
|
Glavni razvojni cilj, definiran Strategijom, ulazak je Hrvatske u vodećih 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta. Za njegovo ostvarenje hrvatskom turizmu predstoji implementacija sljedećih strateških ciljeva: ostvarenje novih investicija u iznosu od 7 milijardi eura, poboljšanje strukture i kvalitete smještaja, odnosno izgradnja novih 20 tisuća soba u hotelima i rast njihovog udjela s 13,1% na 18,1%, zatim izgradnja novih sadržaja u kampovima, povećanje kvalitete obiteljskog smještaja, otvaranje oko 30 tisuća novih radnih mjesta u turizmu i pratećim djelatnostima te povećanje turističke potrošnje.
Sva nastojanja turističke politike usmjerena su na produženje sezone. Kojim konkretnim mjerama možemo to postići?
Osim za provođenje ljetnih odmora, Hrvatsku sve više nastojimo pozicionirati kao idealno vikend-odredište, pogotovo za turiste s bližih tržišta. Naime, naša zemlja uistinu ima niz mogućnosti za cjelogodišnji turizam, a u produženju sezone ključnu ulogu ima i snažniji razvoj turističkih proizvoda. Deset ključnih proizvoda definirano je i spomenutom Strategijom, a među njima su i kulturni, zdravstveni, poslovni, golf, cikloturizam, eno i gastroturizam, nautički, sportski… U skladu s time, dakle s proizvodima kreiranim za ciljane skupine, želimo privlačiti turiste različitih profila tijekom cijele godine.
|
Predviđeno je da se ove godine izradi Satelitska bilanca turizma kao jasan pokazatelj značenja i važnosti turizma u hrvatskom gospodarstvu. Kad je možemo očekivati i što očekujete da će ona pokazati?
Satelitski račun turizma je statističko istraživanje koje omogućava praćenje ukupnih gospodarskih učinaka turističkog sektora u jednoj zemlji. Republika Hrvatska je napravila do sada dva satelitska računa, a u planu Ministarstva turizma je naručiti istraživanje barem svake dvije slijedeće godine. Do sada je satelitski račun za potrebe Ministarstva turizma izrađivao Institut za turizam iz Zagreba, a u izradu su bili uključeni Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija, HGK i brojne druge institucije i dionici iz javnog i privatnog sektora.
Satelitski račun za turizam pokazuje utjecaje turizma na BDP, potrošnju, platnu bilancu i drugo, čime se može sveobuhvatno sagledati pravo gospodarsko značenje turističkog sektora u jednoj zemlji, a ne samo pratiti pokazatelji poput dolazaka i noćenja (DSZ) ili deviznih primitaka (HNB). Zbog svega navedenoga, kao i zbog povećanja ukupne turističke konkurentnosti, nam je važno izraditi ga tijekom ove godine.
Na kraju, kakvu turističku sezonu 2013. očekujete?
Bili bismo zadovoljni kada bismo ove godine uspjeli ponoviti odlične prošlogodišnje rezultate što se fizičkog obujma prometa tiče, uz povećanje prihoda od 3 do 5 posto.
|
|
 |
|