|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Ante Gavranović
|
|
|
|
|
|
Domaća trgovina i proizvodnja u sudaru s divovima maloprodaje
|
|
Ideja o stvaranju hrvatskog lanca maloprodaje bila je jedna od smjelijih i dalekovidnijih ideja u našem siromašnom gospodarskom ozračju, protkana vizijom i s jasnim pogledom u budućnost, što kod nas u Hrvatskoj očito nema šanse da prođe. Kao i na svim ostalim gospodarskim područjima, i tu nam nedostaje istinska vizija i spremnost da se za budućnost ove zemlje i njenog samostalnog gospodarstva ponese visoki stupanj odgovornosti.
|
U više smo navrata upozoravali na bitne promjene maloprodajnog krajolika na hrvatskom tržištu. Strani trgovački lanci se neumoljivo šire. Neki od njih posluju na hrvatskom tržištu godinama i postupno zauzimaju sve strateške točke koje su očito zacrtali u svojim jasno razrađenim višegodišnjim planovima prodora na naše tržište.
Koncentracija stranih trgovačkih lanaca u početku je bila usmjerena, prije svega, na zagrebačko područje, što je i bilo za očekivati. Pored Mercatora, Mercantonea, Bille, DM, već su godinama prisutni i Metro, talijanski Intercoop, Interspar, Lidl, Kaufland i drugi. Pažljivija analiza prostiranja novih prodajnih objekata na Jadranu stranih trgovačkih lanaca pokazala bi da su i tu zauzete strateške pozicije, koje će svakim danom jačati.
Pokušaj hrvatskog odgovora
Ideja o stvaranju hrvatskog maloprodajnog lanca, koju je još pred nekoliko godina predlagao kao domaći gospodarski obrambeni mehanizam Ivica Todorić, nažalost u Vladinim ali i gospodarskim krugovima nije prepoznata ni podržana.
No, sigurno je samo jedno: sada je tek jasno koliko je ideja o stvaranju hrvatskog lanca maloprodaje bila jedna od smjelijih i dalekovidnijih ideja u našem siromašnom gospodarskom ozračju, protkana vizijom i s jasnim pogledom u budućnost, što kod nas u Hrvatskoj očito nema šanse da prođe. Kao i na svim ostalim gospodarskim područjima, i tu nam nedostaje istinska vizija i spremnost da se za budućnost ove zemlje i njenog samostalnog gospodarstva ponese visoki stupanj odgovornosti.
Nepotrebno je isticati da su se rezultati takvog oklijevanja i nedoumica vrlo brzo odrazili ne samo na ukupni prodajni asortiman u domaćoj maloprodaji, već – j oš više – na ukupnu domaću proizvodnju. A time je učinjena neprocjenjiva šteta.
|
„Thinking the Future“
Gotovo niti jedno područje gospodarskih aktivnosti ne doživljava tako krupne i tako značajne promjene kao što je to slučaj u prehrambenoj industriji. Odražava se to kroz bespoštednu bitku sa cijenama, ubrzane procese koncentracije i prilagođavanje sve bržim promjenama u navikama potrošača. To znači da cijeloj branši predstoji uključivanje u manevarski prostor između internacionalizacije, polarizacije i promjena, pa su time i zadani prioriteti u budućem ponašanju. Svakako da se to odražava i na velike trgovačke lance, koji se u skladu s tim procesima također moraju stalno prilagođivati.
U tom smislu i nova formula uspješnosti: Thinking the Future (misli na budućnost), pri čemu se misli na nove trgovačke koncepcije sutrašnjice. Pokušajmo samo napomenuti koji su glavni pravci razmišljanja.
Internacionalizacija je uzela široki zamah, ali nije dovršena. Za trgovačke lance to znači da se moraju u još većoj mjeri usredotočiti na stranu dobavljača, od kojih su poneki (Nestle) već izraziti globalni igrači. Na europskom prostoru, ne samo unutar Europske unije, to postaje gotovo primarnim pitanjem, jer je otvaranje granica stvorilo dodatni manevarski prostor na relativno vrlo velikom tržištu.
|
Zapravo nije uopće jednostavno definirati pojam „globalnog igrača“ u maloprodaji i, iskreno rečeno, niti jedna od onih koji se kite tim imenom ne zaslužuje da bude kvalificiran kao istinski 'globalan'. Usprkos tome, određeni broj maloprodajnih trgovačkih lanaca u svijetu nosi aureolu takvih 'global playera'. Prvih 10 na listi najvećih svjetskih trgovačkih lanaca, naime, obavlja između 55 do 60 posto ukupnoga maloprodajnog prometa prehrambenih proizvoda.
Veličina jest ključni faktor u određivanju kritične mase u kojoj globalni maloprodavač može ostvariti gospodarski i financijski kapital za proširenje u širem smislu. Biti 'global player', međutim, ne označava samo veličinu i određenu prekograničnu ekspanziju nego traži – što je možda i važnije – znanje, viziju i sposoban menadžment.
Ima i velikih lanaca koji su svoje poslovanje usmjerili gotovo isključivo na domaće tržište i zasad ne pokazuju veće zanimanje za proširenje utjecaja i tržišta. No, i oni su uglavnom dovoljno snažni, financijski i kadrovski, da bi se mogli uskoro upustiti u 'globalne igre'.
Gledajući samo Europu, posljednjih se godina zapažaju ogromne promjene u maloprodajnom krajoliku. Ogromni supermarketi i hipermarketi dobivaju dominantu ulogu u maloprodaji, bez obzira da li je riječ o prehrambenim ili neprehrambenim proizvodima. Tzv. mega-preuzimanje Carrefoura i Promodesa (1999) stvorilo je dominantno vodeću kompaniju na tržištu, koja se snažno proširila na Francusku, Italiju, Španjolsku, Portugal, Belgiju, Grčku i na tzv. emerging tržišta. Carrefour danas djeluje u više od dvadesetak zemalja i u njima ostvaruje gotovo 40 posto ukupnoga prometa.
|
Karakteristike globalizacije u maloprodaji
Global sourcing kod različitih proizvoda čini se najznačajnijom pojavom u procesu globalizacije maloprodaje i zapravo čini tandem, kojega maloprodavački lanci nazivaju 'sveti gral'. Zapravo, sve se svodi na činjenicu da globalni igrači traže sinergijske efekte kroz globalnu kupnju proizvoda. U čemu se oni očituju:
• prednosti ekonomike obujma;
• globalno utvrđeni standardi s mogućnošću kreiranja imidža globalnog branda;
• veća transparentnost i usporedivost nabavnih cijena;
• uniformiranost pakovanja i prepoznatljivost ambalaže.
Recimo, Carrefour je aktivan u global sourcingu od 1995. godine kada je ustanovio „Carrefour Merchandises International“ (CMI) za poslovne operacije nabave proizvoda. U početku je CMI obuhvaćao otprilike 30 velikih dobavljača, koristeći tzv. „win-win“ odnos, omogućavajući na taj način svakom izabranom dobavljaču veći udio u prodaji kroz markete Carrefoura. U siječnju 2000. godine Carrefour je započeo prodajom preko interneta, što se pokazalo punim pogotkom, što je u 2001. prošireno na sve kupoprodajne operacije.
Tako se postotak proizvoda koji se plasiraju kroz maloprodajne lance postupno smanjuje u odnosu na domaće proizvode. Da to ipak neće ići jednostavno zorno pokazuje primjer Wal-Marta u Njemačkoj, gdje je proces 'amerikaniziranja ponude' vrlo snažno izražen. Nijemci to ipak ne prihvaćaju, boreći se (dajući time i podršku vlastitoj proizvodnji) za uravnoteženiji odnos u asortimanu.
|
Polarizacija u odnosu na trgovinu prehrambenim proizvodima označava sve više jasnu podjelu između specijalista i prodaje na velikim prostorima (supermarketi, hipermarketi i diskonteri). Koliko će manevarskog prostora preostati za male specijaliste, samostalne trgovce i 'trgovine u susjedstvu', s jasnim regionalnim usmjerenjem, neće ovisiti samo o potrošačima već o zakonodavcu i zaštitnicima protiv monopola. No, sve analize pokazuju da super- i hipermarketi odnosno diskonteri jačaju svoje tržišne pozicije, dok klasični supermarketi i male samostalne prodavaonice mahom nestaju.
Promjene u navikama potrošača
Značajnu ulogu u svim tim kretanjima imaju i navike potrošača, koje su – kako sve analize stručnjaka pokazuju – podložne velikim i brzim promjenama. Jedna od najvažnijih za trgovinu i proizvodnju je svakako pojačana navika da se jede izvan kuće. Tome pridonosi sve veća orijentacija na pojedinačna (single) ili mala domaćinstva, učestali obroci izvan kuće, velika potraga za Convenience – proizvodima ili polarizacija između posebno pogodnih kupovina ili kupnje posebno luksuznih proizvoda vezanih uz neko događanje.
|
Zanimljivo je da je istraživanje jedne stručne konzultantske kuće iz Kölna (BBE) pokazalo da će zbog promjena u obiteljskim strukturama, pomanjkanju vremena bilo za vrijeme rada ili u slobodno vrijeme i pokušaja da se uživa uz najmanje truda (kuhanja), zahtjevi za uzimanjem obroka izvan kuće do sredine ovoga desetljeća obuhvatiti više od 50 posto ukupnog trgovačkog prometa na području prehrane. To znači da će, recimo, njemačka maloprodaja svake godine gubiti određeni postotak prometa u odnosu na suvremene gastronomske ponude. Ista ili vrlo slična kretanja javljaju se i u drugim zemljama.
Convenience-shopping također očekuje nove impulse upravo na osnovi tih trendova u promjeni ponašanja potrošača. Prodajna mjesta na benzinskim postajama, na kolodvorima i zračnim lukama ili na drugim prometnim mjestima vide u tim promjenama veliku šansu za vlastiti razvoj.
U svakom slučaju, maloprodaja se u svim oblicima nastoji prilagoditi novim promjenama, vodeći računa o aktualnim trendovima i izazovima budućnosti.
Hoće li hrvatska maloprodaja, očito pritisnuta utegom međunarodne konkurencije, izdržati tu neravnopravnu borbu?
|
|
 |
|