|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Tihomir Sertić
|
|
|
|
|
Početkom listopada ove godine održat će se najveći skup trgovaca i proizvođača iz poljoprivredno-prehrambene industrije kako bi zajednički ocijenili svoje mjesto i budućnost nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što je bitno promijenilo sve odnose na tržištu. Konkretno, obnavljamo MAGROS, svojedobno najveći event ovih dviju branši.
Procijenili smo da se sama struka mora izboriti za primjereniji status i tretman u ukupnoj gospodarskoj politici. Mora kreatore ekonomske politike uvjeriti u potrebu novih odnosa na području trgovine i proizvodnje. Stručna savjetovanja, tematski okrugli stolovi na kojima će sudjelovati i predstavnici vlasti, Gospodarske i Obrtničke komore, Inspektorata i ekonomisti, zatim razna stručna savjetovanja (poput MAGROSA) ostaju javne tribine gdje će se odlučivati o daljnjim tijekovima i sudbini hrvatske trgovine, pa time i ukupnoga hrvatskoga gospodarstva. Ako bude sluha!
MAGROS je prvi put organiziran 1977. godine. Značenje toga najvećeg skupa trgovinskih radnika ubrzo je preraslo uske cehovske okvire i pretvorilo se u značajan društveno-gospodarski događaj. Ukratko, na godišnjim skupovima MAGROS-a raspravljalo se o najaktualnijim problemima i tražilo zajednička rješenja za ključna otvorena pitanja u oblasti robnog prometa – od tehnoloških, tehničkih sve do društveno-sistemskih.
Časopis SUVREMENA TRGOVINA nastojao je i u novim okolnostima i potpuno novim tržišnim okvirima održati skup MAGROS. Posebno je zapažen skup MAGROS'2002 u Zagrebu, koji se bavio problemima koncentracije trgovine, prodorom globalizacije u trgovinu i pojavom velikih inozemnih trgovinskih centara, na koje nismo imali jasne odgovore.
|
Spomenut ćemo dva izlaganja na tu temu koja su bila proročanska i koja vrijedi razmotriti i s današnjeg stajališta. Prvo se odnosi na Nadana Vidoševića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore, koji je rekao: „Prodor tih velikih sustava na nacionalna tržišta ne rješavaju vlade već lokalne zajednice, a taj odgovor – iako je HGK na to upozoravala – nije došao ni iz Zagreba, a niti iz drugih hrvatskih urbanih sredina.
Činjenica je da imamo ovakvo stanje kakvo jest. Sada se postavlja pitanje kako ćemo se mi snaći u nastaloj situaciji. Dva su otvorena pitanja: kako omogućiti preživljavanje tradicionalne trgovine, jer je činjenica da 46 posto registriranih poduzeća koje su članice HGK dolaze iz trgovine, pa je prema tome s aspekta nacionalne ekonomije to i te kako važno pitanje. To međutim nije samo pitanje ekonomskih parametara, već i socijalno pitanje, pitanje zaposlenosti, što je izuzetno važno za Hrvatsku koja ima tako veliki broj nezaposlenih i može imati daljnje negativne reperkusije, pa zato na to pitanje moramo naći odgovor.
Drugo pitanje je da se paralelno sa svjetskom koncentracijom događa i koncentracija na hrvatskom trgovačkom prostoru, i to u okviru nacionalnih trgovačkih kuća, što može biti pozitivno, ali samo ako bude prvi korak u ekspanziji u regiji. Ako bi toj koncentraciji bila isključivo svrha stvaranja kakve takve nacionalne čvrste pozicije, ona prije svega neće biti dobra za nacionalnu ekonomiju, društveni interes, a niti za ta pojedina poduzeća“.
Ljubo Jurčić bio je još određeniji u svom izlaganju: „Nemojte zbog kratkoročnog profita dovesti u pitanje vašu dugoročnu održivost. Znamo da dolazi jeftinija roba iz drugih dijelova svijeta, sa čijim poslovanjem možete ostvariti kratkoročno veće profite, ali računajte na to da kupujući robe drugih proizvođača povećavate tuđi dohodak i tuđu kupovnu moć, a ne svojih potrošača. Nemojte žrtvovati budućnost hrvatskog gospodarstva, hrvatske proizvodnje i trgovine zbog kratkoročnog profita“.
Skupovi MAGROS-a – danas to možemo bez lažne skromnosti reći – odigrali su važnu ulogu u uspostavljanju tržišnog gospodarstva i ojačali su ulogu trgovine u svojevrsnom pozicioniranju ove djelatnosti u ukupnom hrvatskom gospodarskom korpusu.
SUVREMENA TRGOVINA, svjesna te svoje nezamjenjive uloge, pokušava već godinama nametnuti tezu kako se pogubnim pokazalo odsustvo donošenja nacionalne strategije razvoja maloprodaje. Stoga i sada nastoji oživljavanjem MAGROS-a poticati na promišljanja kako trgovinu učiniti učinkovitijom, racionalnijom i kako je staviti u još većoj mjeri u službu hrvatskog gospodarstva.
|
|
 |
|