|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
A.G. i S.S.
|
|
|
|
|
|
Aktivnosti usmjerene na poboljšanje poslovne i investicijske klime
|
|
Govori Davor Majetić, glavni ravnatelj HUP-a: U HUP-u kontinuirano radimo na promicanju i podizanju standarda dobrog korporativnog upravljanja i društvene odgovornosti tvrtki, a naš angažman na tom polju je prošle godine prepoznao i UN pa smo postali nositelji UN-ove inicijative Global Compact Hrvatska koja promiče princip društveno odgovornog poslovanja na najvišoj razini.
|
Ovih dana HUP obilježava 20 godina postojanja i aktivnog djelovanja. Kako biste opisali taj razvojni put i što smatrate ključnim elementima i postignućima u tom uspješnom djelovanju?
Od 1993., kada je četrdeset poduzetnika osnovalo Hrvatsku udrugu poslodavaca, do danas prešli smo dug put i postali jedna od najorganiziranijih dobrovoljnih udruga u Hrvatskoj. HUP je danas kao jedina relevantna poslodavačka udruga važan čimbenik političkog i gospodarskog života Hrvatske koja, među ostalim, sudjeluje i u radu Gospodarskog socijalnog vijeća.
Teško je pobrojati sve aktivnosti i inicijative koje smo proveli u ovih 20 godina, bilo ih je zaista puno.
Podsjetit ću samo na neke recentnije iz, recimo to tako, novije povijesti – osnivanje Vijeća za konkurentnost i redovito mjerenje hrvatske konkurentnosti, izradu kataloga zaustavljenih investicija i inicijativu za uklanjanje prepreka ulaganjima, izradu preporuka za izlazak iz gospodarske krize uoči zadnjih parlamentarnih izbora, inicijativu za promjene Zakona o radu…
Sve naše aktivnosti i inicijative usmjerene su na poboljšanje poslovne i investicijske klime u zemlji s ciljem ostvarivanja gospodarskog rasta i time boljeg života za sve građane. HUP je danas priznat i aktivan član najuglednijih međunarodnih poslodavačkih udruga poput zajednice poslovnih udruga BusinessEurope i najveće poslodavačke udruge na svijetu, Međunarodne organizacije poslodavaca, u sklopu koje djelujemo i u radu Međunarodne organizacije rada.
U HUP-u kontinuirano radimo na promicanju i podizanju standarda dobrog korporativnog upravljanja i društvene odgovornosti tvrtki, a naš angažman na tom polju je prošle godine prepoznao i UN pa smo postali nositelji UN-ove inicijative Global Compact Hrvatska koja promiče princip društveno odgovornog poslovanja na najvišoj razini.
|
Koliko članova broji danas HUP, kakva je struktura članstva i koliki je udio ukupnog gospodarskog korpusa uključen u rad HUP-a?
Imamo više od 6.000 tvrtki članica iz svih sektora gospodarstva koje zapošljavaju oko pola milijuna radnika i ostvaruju dvije trećine BDP-a. Organizirani smo u 29 granskih udruga koje prate djelatnosti naših članova. U svojim aktivnostima jednako zastupamo interese i velikih i malih poduzetnika, tu ne radimo razliku. Mi nismo elitni klub velikih igrača kako se to u nekim prilikama voli prikazati u javnosti.
Mi predstavljamo sve dijelove domaćeg gospodarstva, poduzetnike iz najrazličitijih biznisa i tvrtke različitih veličina – od svega nekoliko zaposlenih do nekoliko desetaka tisuća zaposlenih. Da svima njima uspijevamo dati podršku kakva im je potrebna najbolje potvrđuje podatak da nam je broj članica u stalom porastu. A članstvo u HUP-u je dobrovoljno, za razliku od članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori na koje su tvrtke obvezne po zakonu.
Partner u socijalnom dijalogu
HUP je jedan od ukupno tri partnera u Gospodarsko-socijalnom vijeću i ukupnom dijalogu hrvatskog društva na teme koje obuhvaća ovo Vijeće. Kako usklađujete te, počesto vrlo raznolike interese unutar samog HUP-a i s ostalim partnerima, Vladom i Sindikatima?
Unutar HUP-a vodi se kontinuiran dijalog i postoji spremnost svih članica da s uvažavanjem saslušaju i u najvećoj mogućoj mjeri koja ne ugrožava njihove ključne ciljeve i interese uvaže i interese drugih. Kada postoji konstruktivan pristup i spremnost na kompromis sa željom iznalaženja rješenja koja su prihvatljiva za sve zainteresirane strane onda je do takvih rješenja moguće i doći.
Takav pristup doduše često traži i puno vremena i puno diplomacije, ali je u konačnici jedini ispravan. Mi kao društvo moramo učiti bolje komunicirati, i što je jako važno, prihvaćati druge stavove i drugačija razmišljanja. Za Udrugu poput naše koja okuplja tako velik broj članova i nema drugog pristupa.
|
Mi na isti način pristupamo i socijalnom dijalogu s Vladom i sindikatima. Zalažemo se za svoje, ali uvijek vodeći računa i o interesima zemlje u kojoj radimo i živimo, i s puno uvažavanja uvijek smo spremni na dijalog s drugima. Svoje stavove uvijek potkrepljujemo argumentima i dokazima koji im govore u prilog.
Socijalni dijalog smatramo iznimno važnim i uvjereni smo da se oko ključnih pitanja može i mora postići dogovor svih jer samo takav pristup jamči uspješnost realizacije pojedinih projekata ili mjera. Zato smo i na Danu poduzetnika pozvali na postizanje širokog društvenog konsenzusa oko gospodarske budućnosti zemlje.
Smatramo to iznimno važim, a bez konsenzusa provedba sveobuhvatnih promjena koje su nam potrebne za izlazak iz krize nije moguće jer se neprestano iz razlih partikularnih i kratkoročnih ciljeva nailazi na blokade. Što u praksi znači, čega smo danas i svi svjedoci, da smo stalno negdje na početku ili oko početka promjena i reformi koje kao država i društvo jednostavno moramo napraviti.
Česti su određeni nesporazumi na liniji Vlada – HUP. Dolazi li do toga iz nejasnog artikuliranja traženja i interesa sa strane gospodarstva, nedovoljnog uvažavanja stajališta HUP-a, nedovoljnog razumijevanja Vlade za javni društveni dijalog ili je posrijedi nešto drugo?
HUP kao udruga i sve naše članice zainteresirane su za uspjeh svake vlade. Bez obzir o čijoj se vladi radi ako je ona uspješna i ostvaruje dobre rezultate, ako su gospodarski pokazatelji u rastu, ako se podiže standard građana, raste efikasnost javne administracije, povećava zaposlenost… mi ćemo to pozdraviti i biti time zadovoljni jer to znači da imamo okruženje koje nam dozvoljava puno korištenje naših potencijala i ostvarivanje dobrih rezultata unutar naših tvrtki.
Mi u HUP-u smatramo da je naša odgovornost dati iskreno i jasno mišljenje o aktivnostima koje Vlada čini za gospodarstvo. Tu ima i pohvala i kritika, o kojima se uvijek naravno više govori, naročito u medijima. No, naša je kritika uvijek konstruktivna i potaknuta isključivo željom da potaknemo pozitivne promjene koje će pridonijeti stvaranju boljih uvjeta poslovanja što onda znači i boljem stanju u zemlji te boljem životu građana. Nikad ne ulazimo u kritiku radi kritike i uvijek nudimo pomoć u rješavanju problema.
|
Situacija koju je zatekla ova Vlada vrlo je teška, no građani su joj ukazali povjerenje na izborima s vjerom da to stanje mogu promijeniti. I mi i građani očekujemo i želimo čim brži izlazak iz dugogodišnje krize. Znamo da nije uvijek lako otrpjeti kritiku. No, ona je iznimno korisna ako je utemeljena i svi uspješni ljudi ili organizacije znaju da kritike treba pažljivo razmotriti i iskoristiti kao putokaz za promjene i uspješniji rad.
I stoga je u ovom trenutku izuzetno važno imati socijalni dijalog i dijalog općenito na najvišoj razini, kako bi upravo kroz dijaog svih čimbenika gospodarstva Vlada mogla izabrati najbolje. No, kako sam ranije rekao, u Hrvatskoj previše često drugačije mišljenje znači sukob, a ne priliku za brušenje stavova, pa se stvara dojam sukoba kojeg zapravo nema, jer Vlada i poslodavci imaju isti cilj – rast i razvoj gospodarstva.
Težimo društvenom konsenzusu oko prioriteta
Kako uopće gledate na nedostatak društvenog dijaloga o razvojnim i strateškim pitanjima u nas? Zašto se on izbjegava?
Kao društvo trebamo se na tom području još razvijati. Dijalog i tolerancija, prihvaćanje različitih stavova i interesa, ali uz uvažavanje drugih, odlika su razvijenih demokratskih društava. Kad je riječ o politici mislim da je pitanje spremnosti na dijalog usko povezano i s postojanjem određene odgovornosti za rad.
Ako postoji osjećaj odgovornosti za zemlju i građane u cjelini, a ne samo moju stranku ili moj resor, ako sam vođen dugoročnom vizijom i razmišljam i o životu budućih generacija, a ne samo o kratkoročnom interesu, onda sam sigurno spreman i na dijalog. Dijalog odgovornih i na sporazum spremnih strana uvijek vodi kvalitetnom dogovoru.
To vrijedi i za poslovnu zajednicu i društvo u cjelini. Kako su strateška pitanja teška, odgovori, odnosno mjere koje iz toga mogu izaći, mogu značiti promjene koje neće svi prihvatiti pozitivno, i ne mogu se provesti, odnosno vidjeti pozitivni rezultati u jednom mandatu, te možda zato nisu političarima baš jako popularna. I radi toga nam je potreban konzenzus oko cilja.
|
Brojnim aktivnostima pokušali ste pripremati poduzetnike na nove izazove koji ih očekuju ulaskom Hrvatske u EU. Smatrate li da su, sada, neposredno prije ulaska, dostatno pripremljeni za tu konkurentsku borbu? Što konkretno HUP očekuje od ulaska u EU?
EU je za naše gospodarstvo prije svega velika prilika, no kako ćemo je iskoristiti ovisi isključivo o nama. Ono što u najvećoj mjeri obilježava naš ulazak u EU je činjenica da smo već pet godina suočeni s teškom krizom koja je značajno iscrpila naše gospodarstvo. Neki ulazak u EU dočekuju spremniji od drugih, no izvjesno je da nas ozbiljan posao pozicioniranja i rada na tom velikom europskom tržištu tek čeka.
Kao HUP smo puno radili na edukaciji i informiranju naših članica, no kao zemlja još ne znamo pouzdano kako će sve sutra funkcionirati. Priliku koja nam se otvara moći ćemo iskoristit samo ako budemo konkurentni, i tu nema velike filozofije. Međutim, to znači da odmah bez odgađanja moramo krenuti u reforme i sređivanje stanja u zemlji. Jer bez toga nam u EU neće biti bolje nego što je danas.
Nezadovoljstvo odnosom prema poduzetništvu i poduzetnicima
HUP počesto izražava nezadovoljstvo odnosom prema poduzetnicima i ukupno poduzetništvu u nas. Gdje vidite glavne razloge u određenoj antipoduzetničkoj klimi na koju HUP učestalo upozorava i kako tumačite takvo ponašanje i nepovoljne stavove?
Puno je razloga koji definiraju lošu poduzetničku klimu. Dio razloga odnosi se i na naše povijesno naslijeđe, ali i na neke loše prakse u počecima tržišnog poslovanja i stvaranja prvih većih poduzetničkih sustava. Dio ih se pak odnosi na odnos politike prema radu pa onda i poduzetništvu, a svoju ulogu je odigrala i retorika koju svako malo provlače sindikati, mediji pa i pojedini političari, a koja inzistira na sukobu između zaposlenika i vlasnika.
To je stvorilo atmosferu u kojoj se poduzetnik prvo mora dokazivati da nije lopov da bi bio prihvaćen u društvu, a i tada ga se uvijek gleda ispod oka. To nije dobro. Umjesto da potičemo razvoj poduzetništva i samozapošljavanja koje jedino može pokrenuti ovu zemlju, mi i dalje od toga zaziremo. Morate razumjeti da je poduzetništvo prije svega vjera i vizija poduzetnika u svoju ideju. I logično je da je vjera, a time i broj novih projekata manji kada imate okruženje u kojem vam se ne vjeruje, u kojem vas se uglavnom svrstava među kriminalce, i okruženju u kojem će vam sve oprostiti osim uspjeha i zarade, jer to u Hrvatskoj nije moralno i prihvatljivo.
|
A poslovanje u Hrvatskoj i bez tog utega nije lako. Stopa neto profitabilnosti je u 2012. godini u Hrvatskoj bila izuzetno niskih 0,8 posto, a dobit je posljednjih godina u kontinuiranom padu. U 2012. godini je neto dobit poduzetnika pala dodatnih 33,8 posto, na razinu koja ne omogućava ni amortizacijsku zamjenu, a kamoli tehnološke iskorake kroz nove investicije u dugotrajnu imovinu i istraživanje i razvoj novih proizvoda.
A pogledamo li strukturu domaćeg gospodarstva, možemo vidjeti da se ono u svom najvećem dijelu oslanja na male i srednje poduzetnike koje najviše iscrpljuju ovakvi nepovoljni gospodarski trendovi – male i srednje tvrtke čine 99,7 posto ukupnog broja registriranih tvrtki, zapošljavaju 64,2 posto ukupne radne snage te stvaraju 54,6 posto ukupne dodane vrijednosti.
Zbog toga nužnost poboljšanja poslovne klime u Hrvatskoj ima dodatnu težinu jer bi se već prvi potezi u pravom smjeru osjetili na najvećem dijelu domaćeg gospodarstva pa bi i pozitivni efekti takve politike bili brzo vidljivi. I to u smislu poboljšanja konkurentnosti tvrtki, u njihovoj financijskoj stabilnosti, investicijskom i potencijalu zapošljavanja, pokretanju istraživanja i razvoja i probijanja novih tržišta.
Privatnom sektoru treba početi skidati nagomilane utege s nogu. U snažno digitaliziranom i globaliziranom svijetu koji živi sa stalnim napretkom tehnologija i rastom razmjene na globalnoj razini, a kao mala zemlja i malo tržište, moramo biti što otvoreniji, konkurentniji i fleksibilniji kako bi bili sposobni stalno pronalaziti niše na kojima možemo biti bolji od svjetske konkurencije i optimalno iskoristiti svoje prilike i potencijale.
Usmjerimo li se na taj način gospodarski uspjeh neće izostati, a uspješnije gospodarstvo znači i više radnih mjesta, veće plaće, veće mirovine, bolje obrazovanje, zdravstvo, ukratko, bolji standard i život svih građana.
|
Fokus na proizvodnju i izvoz
HUP već dugo upozorava na neadekvatnu ekonomsku politiku i zastarjeli model, koji se u nas provodi već gotovo 20 godina. Koji su prijedlozi za promjene ekonomskog modela?
Postojeći ekonomski model koji se zasniva na potrošnji i zaduživanju je potpuno potrošen i to je sada svima jasno. Politiku upornih i visokih deficita nam više neće tolerirati niti Europska unija. Sada se moramo potpuno fokusirati na jačanje domaćeg gospodarstva kako bi počeli više proizvoditi, više ulagati i više izvoziti. I tu nema nedoumica. Najbrži put koji nam to omogućava je stvaranje uvjeta koji omogućuju što jednostavnije i jeftinije poslovanje te pružanje brzih i kvalitetnih usluga gospodarstvu i građanima u čitavom javnom i državnom sektoru.
Dakle, moramo povećati konkurentnost domaćeg gospodarstva i povećati efikasnost i prohodnost te istovremeno smanjiti troškove javnog i državnog sektora. Moramo standarde najvišeg korporativnog upravljanja uvesti u sve dijelove gospodarenja, kao što smo to mi poduzetnici učinili u svojim tvrtkama tako i Vlada treba učiniti diljem čitavog javnog i državnog sektora. I to ne treba zvati politikom štednje i rezanja, kako se to često prezentira u javnosti, to je politika racionalnosti i odgovornosti prema svojim građanima.
Jedino na taj način u Hrvatskoj možemo početi stvarati više dodane vrijednosti i ostvariti puni potencijal domaćeg gospodarstva ali i društva u cjelini. Dugoročno moramo stvoriti konkurentno i gospodarski sofistificirano gospodarstvo koje će proizvoditi proizvode i usluge visoke i više dodane vrijednosti.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|