19.02.2010.
Slom građevinara u regiji
Hrvatsku i Sloveniju muče "nekretninski baloni" i dugovi građevinara. U Sloveniji, Srbiji i Mađarskoj ne prestaje val bankrota prezaduženih građevinara u kojem je likvidirano tisuće građevinskih tvrtki
U zemljama regije, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji i Hrvatskoj, kriza je više ili manje pogodila građevinsku industriju već krajem 2008., ali kulminacija propadanja građevinskih tvrtki izgleda tek slijedi. Pritom, vlade pojedinih država, kako pokazuju aktualni događaji u spomenutim zemljama regije nisu spremne jamčiti za prezadužene kompanije.
To ilustrira slučaj slovenskog Vegrada, jednog od vodećih građevinara u zemlji s nekoliko tisuća zaposlenih, koji se nalazi pod blokadom banaka, na rubu bankrota. No, iz slovenske vlade je Vegradu prije par dana poručeno da su očekivanja građevinskog sektora vezana uz državne subvencije "iluzija".
Hrvatska vlada je, također, u slučaju konzorcija građevinara na čelu sa splitskim Konstruktorom, koji očajnički traži davatelja jamstva za koncesiju za gradnju autoputa u Crnoj Gori vrijednog oko 3 milijarde eura, pokazala da nije spremna riskirati s ogromnim jamstvima za dojučerašnje najvjernije domaće gospodarske partnere.
Kao što je poznato, velike su građevinske tvrtke do recesije, cvjetale na grandioznim državnim infrastrukturnim projektima. A njih se Vlada prvo odrekla, smanjujući proračunsku potrošnju u kriznim uvjetima.
Nekretninski baloni
U Hrvatskoj i Sloveniji postoji pak paralelna priča o "nekretninskom balonu" napuhanom prije recesije, a koji je zahvaljujući obilnom bankarskom kreditiranju građevinara u to doba doveo do neviđene ekspanzije stanogradnje.
Cijene stanova su pritom nekritički rasle, a građevinari ih ne žele spustiti ni u recesiji. S druge strane nemaju više velike poslove, a banke im u Sloveniji ne žele više reprogramirati kredite.
Tako je slovenski ministar gospodarstva Matej Lahovnik, govoreći u slučaju Vegrada, poručio građevinarima da spuste cijene stanova koje su u odnosu na cijelu Europsku uniju u Sloveniji najviše, kada se usporede prosječna primanja i cijene nekretnina, jer u Ljubljani cijena kvadratnog metra iznosi i do 3500 eura.
|
Vegrad koji je zadnjih godina imao promet od preko 200 milijuna eura godišnje za ovu godinu ima, po tvrdnjama uprave, već ugovorenih 100 milijuna eura poslova, ali i gubitak iz lanjskog poslovanja od sedam milijuna eura, pa je zato vjerojatno da će se banke-kreditori u slučaju eventualnog stečaja namiriti iz njegove imovine i neprodanih stanova.
Slovenska građevinska poduzeća po zadnjim podacima, bankama duguju više od 3 milijarde eura, a tome treba dodati i dvije milijarde izdanih jamstava. Stečaj Vegrada potopio bi pak i njegove kooperante, a problemi građevinskog sektora ove bi godine mogli pokazat "prave bilance" banaka koje su kreditirale taj sektor.
U Hrvatskoj je država ovih dana prvi puta ozbiljnije reagirala na problem zamrznutog tržišta nekretnina - na kojem je od početka krize zaleđeno 10-ak tisuća stanova, ali zanimljivo je da građevinari nisu zadovoljni Vladinim potezima.
Ne sviđa im se što će država subvencionirati kvadrate za kupnju prvog stana i da je pritom odredila cjenovne razrede, koji su mnogo niži od cijena koje danas traže građevinari.
S druge strane, država će ove godine za subvencioniranje prvih stanova osigurati oko 100 milijuna kuna - 31 milijun iz HBOR-a te još 69 milijuna kuna. Najveći iznos posudbe na 20 godina davat će se za kupnju stanova do 1200 eura po četvornom metru - čak 300 eura.
Građevinari, prema dosadašnjim reakcijama, još uvijek nisu spremni na tu razinu spuštati cijene stanova u Zagrebu. Banke, pak, šute i još ne prozivaju "prezadužene građevinske partnere". Dokad će trajati sporazumna šutnja ne zna se.
Građevinski prkos i loše brojke
Mogu li si građevinari objektivno priuštiti bojkot Vladine akcije obzirom na poslovne rezultate, stanje zaduženosti, situaciju u sektoru?
Kraj prošle godine obilježen je nizom zabrinjavajućih korporativnih vijesti: nepodmirene obveze građevinara progresivno rastu, Hidroelektra je poslala 800 radnika na godišnji, Ingrina tvrtka kći je blokirana, Osijek Koteks ima operativu "na čekanju", navodno je i Konstruktor pred domaćim blokadama, IGH nema novca za plaćanje ugovorenog zemljišta Zagrebačkom holdingu.
|
Gledano na službene podatke, koje i sami građevinari priznaju i s kojima stalno istupaju, prostora za "prkosne cijene" stanova je sve manje. Građevinarima i developerima je lani promet pao za 30 posto, a za ovu godinu su najavili potpunu stagnaciju projekata, 15 tisuća otkaza u industriji i daljnji pad prihoda za 30 posto.
Sektor u kojem je zaposleno oko 130.000 radnika, prema zadnjim, siječanjskim podacima, bio je treći po redu (poslije maloprodaje i prerađivačke industrije) generator nezaposlenosti sa 4.877 otkaza ili 17,3 posto od ukupno novoprijavljenih na burzi. Građevinski radovi nastavljaju pad osmi mjesec za redom, građevinski obrti prednjače po broju zatvaranja, u lanjskih devet mjeseci pao je broj stanova u gradnji za 35,4 posto.
Poslovni rezultati građevinskih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi nisu ohrabrujući. Za prošlu su godinu izvješća dali samo Dalekovod i Tehnika, ali već i lanjski devetomjesečni rezultati govorili su o gubicima, minusima dobiti i padu prihoda.
Najpoznatiji domaći stanograditelj Tehnika prošlu je godinu završio s dobiti manjom za 60,8 posto (ukupno 11,87 mil. kuna), dok je ukupni prihod od 1,14 mlrd kuna za 29 posto manji u odnosu na 2008.
Ostvarena neto dobit u odnosu na plan manja je za 31,9 milijuna kuna ili za 72 posto, a kao razlog pada dobiti u tvrtki navode nedostatak posla i manje marže na ugovorenim projektima, to jest utjecaj recesije. Što se tiče poslovanja za 2010. u Tehnici ističu "probleme oko nepopunjenosti kapaciteta uzrokovanih nedostatkom ugovorenih radova”.
Prema lanjskim devetomjesečnim rezultatima, još je u goroj poslovnoj situaciji bio nekoć slavni stanograditelj Industrogradnja. Tvrtka je na kraju lanjskog rujna iskazala drastični pad prihoda, sa 336,5 na samo 65,11 milijuna kuna te dobiti koja se spustila sa 60,87 na simboličnih 3,9 milijuna kuna.
Ingri je u devet lanjskih mjeseci dobit pala za 98 posto na neznatnih 1,31 milijuna kuna, a prihodi su smanjeni za 37 posto na 447,46 milijuna kuna. Institut IGH imao je pad dobiti od 40 posto na 36,34 mil. kuna, a prihoda za 6,8 posto na 594,19 milijuna kuna.
Viaduktu su prihodi u devet mjeseci 2009. bili u padu 9,7 posto na 943,4 milijuna kuna, dok je Hidroelektra niskogradnja bilježila dobit manju 67 posto (na 4,63 milijuna kuna. U godišnjim rezultatima kompanija realno je očekivati još lošije brojke.
Prema financijskim pokazateljima za cijelu 2009., Dalekovod će najvjerojatnije ostati jedini dobitnik hrvatskog građevinskog sektora. Kompanija je lani ostvarila neto dobit od 89,08 milijuna kuna, što je za osam posto više u odnosu na dobit iz prethodne godine, dok su ukupni prihodi iznosili 2,35 milijardi kuna, što predstavlja rast od 3,1 posto.
|
Na inozemnom tržištu, kroz projekte u Norveškoj, Albaniji, Crnog Gori, Kazahstanu i BiH, Dalekovod je lani ostvario 581,36 milijuna kuna prihoda, što je 2,63 posto više u odnosu na 2008. godinu.
Kompanija konstantno sklapa nove inozemne poslove na tradicionalnim tržištima, pa je, imajući u vidu stagnaciju domaćeg tržišta, za ovu godinu najavila znatno povećanje izvoznih poslova te očekivani prihod iz inozemstva do jedne milijarde kuna.
More stečajeva
Iz Srbije je nedavno stigao "krik građevinskog sektora" koji je prema upozorenjima tamošnje Privredne komore na rubu propasti. Koliko je situacija alarmantna potvrđuje podatak da je u Srbiji lani zatvoreno 574 građevinskih tvrtki, koje su uglavnom bankrotirale zbog nepodmirenih obveza države.
Iz Privredne komore Srbije priopćeno je da je prihod građevinskog sektora prošle godine pao za 30 posto, a obujam poslova za 50 posto. Prema istom izvoru, čak 70 posto radnika u građevinskim tvrtkama nalazi se pred otkazom jer su poduzeća u kojima rade pred bankrotom.
Najnovije statistike iz Slovenije nisu ništa optimističnije. Tamo je prošloga mjeseca bilo 1.189 građevinskih tvrtki s dospjelim nepodmirenim obvezama, a prosječni dnevni iznos nepodmirenog duga građevinara iznosio je 75,8 milijuna eura. Broj građevinskih tvrtki koje su u siječnju bile blokirane više od pet dana povećao se na godišnjoj razini za njih 479.
Mađarska se također suočava sa žestokim pročišćavanjem građevinske industrije od početka recesije. Tako je u toj zemlji lani nestalo sa scene 5.307 građevinskih kompanija što je 30 posto više nego 2008., a njihovu su likvidaciju pokrenuli nenaplaćeni kreditori.
Prošle je godine u Mađarskoj bilo 25 posto manje novo-registriranih građevnih tvrtki, dok je u siječnju u odnosu na godinu ranije pad iznosio 10 posto. Očekuje se da će se trend eliminacije prezaduženih građevinara s tržišta oštro nastaviti i ove godine. (Bankamagazin)
|
|
 |
|