13.08.2006. (Sonja Hodak)
Osam tisuća stranaca godišnje u Hrvatskoj gradi svoj drugi dom
Procjena stručnjaka o prodaji nekretnina u Hrvatskoj strancima
Trend bogatijih Europljana koji kupuju drugi dom na obalama Sredozemlja u zadnjem je desetljeću iznimno ojačao. Samo su lani, primjerice, u Španjolskoj kupili oko 135.000 kuća. U samoj “špici” željenih destinacija trenutno je Hrvatska, uz Bugarsku i Maroko, tvrdi tjednik Newsweek.
Prema podacima iz krugova bliskih hrvatskom pregovaračkom timu za ulazak u EU, stranci u Hrvatskoj godišnje (trend je to posljednjih nekoliko godina) kupe oko 8000 nekretnina. Uzme li se taj broj donekle relevantnim, kao i podatak da bi srednja cijena nekretnine mogla biti oko 150.000 eura, računica pokazuje kako su stranci u Hrvatskoj položili novac koji se već izražava u milijardama eura.
Službeni podaci ukazuju kako je od 1995. do 2005. strancima prodano 3962 nekretnine. Distribucija prodaje pokazuje kako su najčešći kupci Nijemci (58,6 posto), Austrijanci (19,4 posto) i Mađari (4,2 posto), a za njima slijede Britanci, Amerikanci, Nizozemci...
Službene brojke mnogo manje
Međutim, službene brojke daleko su od stvarnih, jer mnogi stranci kupuju kuće preko tvrtki koje ovdje lako registriraju ili ih za njih kupuju hrvatski građani. Svakako su ih pokupovali znatno više od službenih 3962.
Kad je Velšanin Neil Lewis otkrio na Hvaru napušteno selo Basina, usred krša, njegova se potraga za idealnom destinacijom u kojoj misli provesti ostatak života završila. Iza sebe je u Londonu ostavio intenzivan poslovni život, prodao sve što je imao i s djevojkom Kate doselio na Hvar.
Prvo je otvorio, sad već poznati i dobro posjećeni, klub Vertigo u Jelsi gdje i živi u unajmljenom stanu i bacio se na uređenje 250 godina starog sela u koje je dosad uložio 1,200.000 eura.
Sjevernjaci željni sunca
Newsweek, uvjeren kako će kupnja drugog doma obilježiti 21. stoljeće, navodi kako se trend u zadnjoj dekadi razvio naročito među Europljanima “sjevernjacima” željnima sunca. Usto, procjenjuje se kako barem polovica kupnji drugog doma ima i investicijski karakter: stranci kupuju dok je jeftino u Hrvatskoj ili Crnoj Gori, nekoliko godina uživaju u odmoru, a onda prodaju.
Vrh piramide kupaca drže Britanci koji su po podacima iz Newsweeka dosad stekli oko 750.000 kuća za drugi dom. Pojava je vrlo česta i među Ircima koji su kupili samo lani u Španjolskoj i Francuskoj između 7000 i 12.000 nekretnina, što je za naciju od četiri milijuna stanovnika priličan broj. Posebice ako se usporedi s Njemačkom: ta država broji 82 milijuna stanovnika, a lani su Francuskoj i Španjolskoj stekli između 17.000 i 24.000 nekretnina. Uz spomenutu Španjolsku, dosad je najatraktivnija bila Francuska gdje je lani svoj drugi dom našlo između 45.000 i 75.000 kupaca. Koliko trend uzima zamah, govore i podaci unatrag nekoliko godina. Tako je broj prodanih nekretnina u Španjolskoj 1997. iznosio 35.000 (lani 135.000), a u Francuskoj 1994. je prodano 14.000 domova (naspram 75.000 lani).
|
Danas su veliki kupci nekretnina u susjednoj Sloveniji Česi, Rusi često kupuju u baltičkim zemljama, a posebnu pozornost privlači Crna Gora. Već se i destinacije poput Maroka i Turske mogu pohvaliti značajnijim brojem prodanih nekretnina. Lani je taj podatak za Tursku dosegnuo oko 15.000, a u Maroku oko 25.000.
Ključni elementi trenda
• ekonomski rast; i zemlje poput Irske i Estonije sad uživaju u ekonomskom prosperitetu
• otvaranje država, primjerice Španjolska nakon Franca, ili balkanske države nakon ratova
• EU i Schengenski sporazum brišu granice, odnosno pojednostavljuju putovanja preko granica
• bežične telekomunikacije i dostuponost brzih internetskih veza omogućavaju komunikacije i rad na daljinu
• rapidna ekspanzija jeftinih avionskih letova
Izvor: jutarnji.hr
|
|
|
|