02.12.2009.
Ingra smanjuje plaće 20 posto
Kriza je prouzročila zastoj investicija u građevinskom sektoru, a direktorica HUP-ove Udruge developera Milka Kosanović izjavila je da će se prema najavama iz Vlade uskoro održati sastanak za pomoć stanogradnji
Građevinska kompanija Ingra, suočena s otežanim uvjetima poslovanja u tom sektoru koji je donedavno bio generator razvoja domaćeg gospodarstva, odlučila je sniziti plaće svojim djelatnicima za 20 posto, potvrdio je za www.banka.hr glasnogovornik kompanije Danko Družijanić.
Opovrgnuo je glasine o velikom valu otpuštanja te pojasnio da se radi o prirodnom odljevu zaposlenika. Ingra je najveći broj zaposlenih imala u vrijeme izgradnje zagrebačke Arene, a kako je njezinim dovršetkom pao opseg posla, prirodno je da se smanji i broj zaposlenika, kaže Družijanić. Dodao je da je dio radnika stekao i uvjete za mirovinu te će do kraja godine u kompaniji biti 135 zaposlenih.
Ingra je polovicom studenog odlučila prodati 87 tisuća dionica i iz tog iznosa isplatiti 4,44 milijuna kuna za otpremnine zaposlenika kojima radni odnos prestaje krajem godine. Prema financijskom izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi na kraju 2008. tvrtka je imala 166 zaposlenika.
Direktorica HUP-ove Udruge developera Milka Kosanović, izjavila je za www.banka.hr da bi se, sukladno prethodnim najavama iz Vlade, uskoro trebao održati sastanak za pomoć stanogradnji, ali da službeni poziv za sudjelovanjem na njemu još nisu dobili.
Iako nitko ne zna točan broj neprodanih stanova na tržištu developeri su nedavno iznijeli podatak da ih je ipak manje od 13,5 tisuća koliko je procijenio ministar financija Ivan Šuker.
U svakom slučaju takav zastoj u prodaji povećat će nezaposlenost, a developeri upozoravaju da bi zbog izostanka suradnje s Vladom, koja još nije odgovorila na njihove zahtjeve za zakonskim promjenama, bez posla iduće godine u građevinarstvu trebalo ostati 15.000 do 20.000 radnika. To nam je potvrdila i Kosanović.
|
Kriza je prouzročila zastoj investicija kao i pad njihove vrijednosti, izvori kapitala postali su preskupi, a raširena nelikvidnost te otežani uvjeti kreditiranja samo su produbili krizu u sektoru.
Jedan od većih problema građevinskog sektora su i visoki ulazni troškovi koji i dalje rastu, a među njima prednjače neporezni nameti, istaknula je Kosanović.
Vodni doprinos jedan je od najproblematičnijih i on trenutno nosi 2-3 posto investicije, što u slučaju prosječne dobiti developera, koja danas iznosi oko 3,7 posto, pojede više nego polovicu. Za novo investiranje u ovim uvjetima ne ostaje ništa, upozorava Kosanović.
Inače, vodni doprinos reguliran je Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva, te je sada idealan trenutak da se taj dio nameta smanji obzirom da su upravo u tijeku izmjene i dopune toga zakona, a u suprotnom se uskoro ti doprinosi neće imati od koga naplatiti, apelirala je direktorica HUP-ove Udruge developera.
U građevinskom sektoru, koji je jedan od najpogođenijih krizom, stari se projekti jedva završavaju, a nove nitko niti ne pomišlja pokrenuti, što će se, ukoliko se nešto hitno ne poduzme, u idućoj godini dodatno pogoršati, zaključila je Kosanović. (Bankamagazin)
|
|
|
|