16.04.2009.
Regija spas za građevinare
Nepostojanje nacionalne institucije (osim HBOR-a) koja bi mogla financijski pratiti domaće građevinare jedan je od problema koji prati taj sektor
Kao što je bilo u prethodnom desetljeću, i u slijedećih pet do 10 godina građevinski sektor bit će važan pokretač hrvatskog gospodarstva.
No, kako su veliki infrastrukturni projekti u Hrvatskoj pred završetkom, bit će potrebno snažno iskoračiti na strana tržišta, prije svega tržišta regije, zaključak je sudionika HPB-ovog Financijskog foruma na temu "Građevinarstvo - internacionalizacija ili kraj?" održanog u prostorijama Kluba Hrvatske poštanske banke.
Iako se infrastrukturni i energetski projekti u regiji zbog aktualne krize dobrim dijelom odgađaju, ipak postoje oni zacrtani ranije, čije financiranje nije upitno jer ih podržavaju fondovi Europske unije. To je šansa za hrvatske građevinare, koji će stvarati konzorcije za pojedine projekte.
Najveći ja pak problem nedostatak kvalitetnog finacijskog praćenja domaćih građevinara od strane banaka, kao i nepostojanje nacionalne institucije (osim HBOR-a) koja bi ih mogla financijski pratiti.
'Veliki projekti u Hrvatskoj su pred završetkom, izgradnja po većim gradovima polako dostiže zasićenost tržišta, a mjesta još ima jedino za izgradnju infrastrukture. Bliži se trenutak kada će se građevinska poduzeća koja su nagomilala i tehniku i operativu morati odlučiti na konsolidaciju i krenuti na druga tržišta. Reference u izgradnji u Hrvatskoj mogu poslužiti u regiji, a najnoviji primjer je izgradnja autoceste u Crnoj Gori', istakao je moderator dr. Ante Babić.
Marijan Kostrenčić iz Ingre naglasio je kako je uvjet za dobivanje poslova na tenderima u inozemstvu osiguravanje dugoročnog financiranja projekata.
"Osim HBOR-a, u Hrvatskoj ne postoji institucija spremna pratiti građevinsku industriju. Banke u stranom vlasništvu trenutačno nisu spremne podržati finaciranje duže od 24 mjeseca i sve duže od toga je problem", naglasio je.
Istaknuo je kako će hrvatske građevinske tvrtke, bez snažne banke koja bi imala određeni "nacionalni" prizvuk i kapital, u budućnosti teško konkurirati trvrtkama iz Njemačke, Italije i drugih zemalja.
Država bi taj problem morala prepoznati i što prije reagirati - u suprotnom, građevinska bi industrija za državu u kratkom roku mogla postati problem isti kakav danas predstavlja brodogradnja, naglasio je Kostrenčić.
Dodao je kako bi stabilnost hrvatskog financijskog sustava u današnjoj krizi, uz malo hrabrosti banaka u praćenju građevinara, mogla biti dobitna kombinacija za dobivanje poslova u regiji.
|
Đuro Kovačev iz Strabaga Hrvatska naglasio je kako je model javno-privatnog partnerstva (JPP), koji je ostao zapostavljen nakon pompoznih najava, predstavlja kvalitetno rješenje za otežane uvjete financiranja.
Najavio je i kako njegova tvrtka zajedno s HPB-om razmatra i načine da pokrene projekte stanogradnje za najam, no za to im treba podrška i Vlade i drugih banaka.
Riješenje problema u stanogradnji, Kovačev vidi u modelu zajedničkog vlasništva tvrtki i obitelji-kupaca, po modelu 'kupi sad kvadrata koliko možeš, a ostatak kroz duži vremenski period', koji postoji na razvijenim europskim tržištima.
Stanogradnju kao najugroženiji sektor vidi i Josip Protega iz HPB-a, koji smatra da se novi projekti neće financirati dok se ne "rasprodaju" stvorene zalihe stanova.
Recesija, upozorio je Protega, znači i manje stambenih kredita i kvalitetnih dužnika, pa će građevinari biti prisiljeni odustati od dijela profita i sniziti cijene, što se već događa. Protega je rekao da HPB može s drugim bankama ući u sindikat koji će financijski pratiti velike građevinske projekte.
Sudionici skupa mišljenja su da je neophodna brža specijalizacija i konsolidacija unutar branše, kao i stvaranje konzorcija po projektima, te očuvanje stručnih kadrova po kojima su naše trvrtke poznate na mnogim tržištima. (Bankamagazin)
|
|
|
|