16.06.2006. (Ljubica Gatarić i Branka Crnčević)
Cijene stanova više neće rasti?
Cijene nekretnina na svjetskoj razini dosegnule su vrhunac: očekuje se njihov pad, a time i gospodarska kriza
Posljednjih osam godina cijene nekretnina u svijetu toliko su rasle da su se mnoge međunarodne organizacije koje se brinu o stabilnosti svjetskog gospodarstva zabrinule da će taj balon brzo puknuti. Boraveći nedavno u Zagrebu, Michael Deppler, šef europskog ureda MMF-a, istaknuo je da su se cijene nekretnina ugurale među tri najveće prijetnje svjetskom ekonomskom rastu, zajedno s naftom i postojećom ekonomskom neravnotežom. Veća je vjerojatnost da će se stanje svjetske ekonomije pogoršati nego da će biti bolje kazao je Deppler.
Strah od novih potresa
Tome će, vjeruje se, pridonijeti i zbivanja na tržištu nekretnina jer su cijene dostigle vrhunce koji se teško mogu održati. U proteklih osam godina nekretnine u Irskoj poskupjele su dva i pol puta, slično kao u Velikoj Britaniji i Španjolskoj, Francuska bilježi rast do 80 posto, a Amerika oko 50 posto. Velika potražnja za stanovima i kućama potaknuta je prije svega nižim kamatnim stopama na hipotekarne kredite i nešto većom kupovnom moći građana. Korekcija cijena uredskih prostora već je zahvatila neke zemlje, a kako su dosadašnji lomovi tržišta nekretnina redovito proizvodili velike ekonomske krize, nije ni čudo što svijet strepi od novih potresa.
Ekonomski analitičari izračunali su da se cijene nekretnina kreću u pravilnim ciklusima. Nakon pet do sedam godina rasta, koji je iza većine europskih država, slijedi jednako dugo razdoblje depresije koje za sobom vuče niz drugih posljedica. Pada standard i potrošnja, dolazi do recesije i izostanka novih investicija. OECD je izračunao da je pad cijena nekretnina veći problem od pada dionica jer se smanjuje potrošnja građana, na kojoj se i temelji moderna ekonomija. Postoje prognoze da bi pad cijena od samo 20 posto doveo do stagnacije svjetske ekonomije. Eurozona ionako ostvaruje dvostruko niže stope rasta od svjetskog prosjeka (koji je 5 posto), pa bi slom tržišta nekretnina bio dodatan udarac na ekonomiju Starog kontinenta koja teško drži korak s azijskim tigrovima i jeftinim američkim dolarom.
|
I dok se za tržište nekretnina u zapadnoj Europi vjeruje da je dostiglo vrhunac, situacija s kretanjem cijena nekretnina u Hrvatskoj još nije sasvim jasna. Promet je u lanjskoj godini pao gotovo 20 posto, što je upućivalo da bi to moglo dovesti i do pada cijena, ponajprije stanova, to prije što je velikom broju cijena bila prenapuhana. Prognoze se, međutim, dosad nisu ostvarile. Štoviše, cijene i dalje rastu. No kako su lani naprosto divljale u dvoznamenkastim postocima, ovogodišnji rast od tri-četiri posto mnogi smatraju zanemarivim. Daljnji tijek događaja ovisi o dostupnosti kapitala, odnosno o kreditnim uvjetima i kupovnoj moći, te o ponudi i potražnji.
Povoljni krediti
Stambeni krediti su, unatoč najavama restrikcija, i dalje povoljni i vrlo traženi. Stambene potrebe su velike, a za vlastiti krov nad glavom mnoge su obitelji, ponajprije mlade, spremne i na zaduživanje. No, kad se već zadužuju na 20 ili 30 godina, nisu spremni ulagati u stare i
|
precijenjene stanove, što je najvjerojatniji razlog lanjskog pada prometa. Novih je stanova premalo, a stambeno tržište drže uglavnom špekulanti i mešetari.
Stoga nije realno očekivati da bi pad cijena nekretnina na globalnoj razini mogao utjecati na cijene hrvatskog stambenog prostora, osim ako banke zbog globalnih trendova ne zavrnu slavine. U tom bi slučaju, kaže Irhad Meheljić iz Grawe nekretnina, cijene stanova vjerojatno vrlo brzo pale 20 ili 30 posto. No, prilično je izvjesno cjenovno segmentiranje tržišta. Primjerice, u Zagrebu je danas odnos između najjeftinijih i najskupljih novih stanova 1:2, od 1500 do 3000 eura, a u Beču 1:5, od 1500 do 7500 eura.
Stabilna Hrvatska
Globalna kretanja mogla bi utjecati na tržište uredskih prostora, najdinamičniji dio tržišta nekretnina izravno povezan s rastom gospodarstva. Počelo se osjećati zasićenje toga tržišta prevelikom količinom prostora, pa su najamnine otprije nekoliko godina sa 21 euro po kvadratu danas pale na 15 do 18 eura, a očekuje se pad do 14 eura. No, Arn Willems, partner u hrvatskoj podružnici najveće konzultantske kuće za nekretnina CB Richard Ellis (CBRE), ne vidi u tome predznake sloma.
I u bivšim istočnoeuropskim zemljama došlo je sredinom 90-ih do zasićenja, ali se nisu dogodili dramatični lomovi jer su njihova gospodarstva, baš kao i hrvatsko, u razvoju pa lakše pronalaze mogućnosti za daljnji rast. Osim toga, mogućnosti ulaganja u Hrvatsku tek se prepoznaju. Ulagači kod nas još mogu postići dobit od 25 do 30 posto, dok u Pragu, primjerice, već teško postižu 20 posto, što je znatno više nego na zapadnim tržištima, gdje je očekivana dobit najviše 15 posto. Willems procjenjuje da će stagniranje cijena najma, a time i sporiji povrat uloženog kapitala, potrajati najviše pet godina, nakon čega će početi ponovni rast i cijena najma i nekretnina.
Procjene o događajima na hrvatskom tržištu nekretnina, ponajprije nestambenih, zasnovane su na očekivanju da će hrvatsko gospodarstvo biti stabilno i da će i dalje rasti, za što pak nipošto nisu nevažni globalni gospodarski trendovi
Izvor: vecernji.net
|
|
|
|