19.11.2008.
Svako drugo kućanstvo živi na kreditne kartice
Većina hrvatskih kućanstava je zadužena po tekućem računu i kreditnim karticama, pokazuje istraživanje GfK
Najnoviji rezultati o kupovnoj moći građana za 2008. pokazuju kako je neto godišnji prihod u Hrvatskoj od 4.763 eura znatno niži od europskog prosjeka (12.500 eura). U skladu s time su i odgovori građana u istraživanju o potrošačkoj klimi koje je u listopadu na uzorku od 1.000 građana proveo GfK.
Tako tek 3 posto građana očekuje da će im biti znatno bolje u slijedećoj godini, još 14 posto misli da će biti malo bolje, 43 posto da će ostati isto, a ostalih 38 posto navodi da će biti teže.
Međutim, treba naglasiti da su ova mišljenja prikupljena netom prije izbijanja nove velike financijske krize, koja se prelijeva i u Hrvatsku, te je teško i zamisliti sve negativne posljedice koje će ubrzo izazvati, napominju u GfK-a.
Većina hrvatskih kućanstava (53 posto) još uvijek ne prati zajedničke troškove, odnosno ne upravlja kućnim budžetom.
Kućanstva koja su, više od prosjeka, usmjerena na praćenje zajedničkih troškova su u Istri, Primorju i Gorskom Kotaru (53%), odnosno to su uglavnom građani u dobnoj skupini između 35 i 44 godine (60%), žene (53%), osobe sa stalnim zaposlenjem (57%), visokoobrazovani (57%), oni koji se smatraju višom srednjom klasom (56%).
Suprotno, najmanje "pedantni“ su u sjevernoj Hrvatskoj (40%), u naseljima do 2.000 stanovnika (37%), te osobe niskog obrazovanja (33 do 37%).
Dakle, tek nešto manje od polovine kućanstava ozbiljnije prati svoje zajedničke kućanske troškove i to pretežno na papiru, a najmanje korištenjem računalnog programa, ističu u GfK.
Potvrdilo se također da je većina kućanstava zadužena (52 posto) - najviše po tekućem računu (69 posto) i po kreditnim karticama (40 posto).
Nešto manje ih ima nenamjenske i namjenske kredite, a najmanje (devet posto) ih je zaduženo kod članova obitelji ili prijatelja.
Zaduženja po kreditnim karticama posebno su zastupljena u velikim gradovima (52 posto) te kod kućanstava koja se određuju kao viša srednja klasa (55 posto).
Životno osiguranje uplaćuje 52 posto ispitanika, u III stup ih uplaćuje 33 posto, u banci ih štedi 23 posto, a samo sedam posto ulaže u investicijske fondove.
Golema većina Hrvata za dodatnu mirovinu izdvaja do 600 kuna mjesečno - 30 posto ih izdvaja od 151 do 300 kuna, i još toliko od 301 do 600 kuna. (Bankamagazin)
|
|
 |
|