01.04.2010.
Potrošnja pod pritiskom pada plaća i rasta nezaposlenosti
Potrošnja u Hrvatskoj i dalje slabi zbog rasta nezaposlenosti, realnog pada plaća i pesimizma potrošača. U četvrtak se očekuje prva procjena kretanja prometa u trgovini na malo u veljači
Zbog rasta nezaposlenosti, realnog pada plaća i pesimizma potrošača, potrošnja u Hrvatskoj i dalje slabi, no zbog oštrog lanjskog poniranja, godišnja stopa pada prometa u trgovini na malo trebala bi u veljači biti najmanja u proteklih 17 mjeseci.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u četvrtak prvu procjenu kretanja prometa u trgovini na malo u veljači, što je jedan od ključnih makroekonomskih podataka, s obzirom da je teško očekivati oporavak gospodarstva, dok se ne oporavi potrošnja.
Stope pada potrošnje na godišnjoj razini posljednjih su mjeseci sve niže. Tako je u siječnju pad prometa u trgovini na malo usporen s 12,1 posto, koliko je iznosio u prosincu prošle godine, na 9,3 posto, a procjenjuje se da je u veljači pad dodatno usporen.
Šest makroekonomista, koje je anketirala Hina, procjenjuje da je u veljači, u odnosu na isti lanjski mjesec, pad prometa u trgovini na malo iznosio između 5 i 8,8 posto. U prosjeku, očekuju pad od 6,4 posto, što bi bila najmanja stopa pada u proteklih 17 mjeseci, koliko traje trend slabljenja potrošnje.
"Ublažavanje pada posljedica je učinka baznog razdoblja, jer smo u istom mjesecu prošle godine bilježili dvoznamenkaste stope pada. Negativni trendovi podržani su padom raspoloživog dohotka, negativnim trendovima na tržištu rada i visokom razinom potrošačkog pesimizma. Stoga očekujemo nastavak 'racionalne' potrošnje, odnosno odgode kupnje trajnih potrošnih dobara za neka bolja vremena", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Pad potrošnje ponajviše je posljedica rasta nezaposlenosti. U veljači je broj nezaposlenih porastao za otprilike 8.000, na 317.600, najvišu razinu u pet godina, dok je stopa nezaposlenosti skočila sa 17,7 na 18,3 posto.
Zbog toga pada raspoloživi dohodak, koji je pod pritiskom i zbog pada plaća.
Prosječna neto plaća u pravnim osobama iznosila je u siječnju 5.258 kuna, što je realno 2,4 posto manje u odnosu na prosinac, dok je u odnosu na siječanj prošle godine realno pala za 2 posto.
Kao razlog slabosti potrošnje, makroekonomisti navode i pesimizam potrošača, na što ukazuju podaci Hrvatske narodne banke.
U veljači ove godine HNB-ovi indeksi raspoloženja, pouzdanja i očekivanja potrošača tek su neznatno bolji nego što su bili u kolovozu prošle godine, kada su pali na najniže razine od 1999. godine, od kada se provodi anketa o pouzdanju potrošača.
Tako je, primjerice, indeks raspoloženja potrošača u veljači iznosio minus 48,1 bod, dok je u lanjskom kolovozu bio na minus 50 bodova.
|
"Pad realnog raspoloživog dohotka, rast nezaposlenosti, razduživanje stanovništva, te nizak potrošački optimizam i dalje vrlo nepovoljno utječu na osobnu potrošnju", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
S obzirom na to, ni idućih se mjeseci ne očekuje oporavak potrošnje.
"S obzirom na negativna očekivanja stanovništva u vezi kretanja na tržištu rada, ali i očekivano loše vijesti iz Ministarstva financija o nedostatku novca za isplatu božićnica i regresa u državnim i javnim službama, te državnim tvrtkama, teško je za očekivati značajnije promjene u kretanju trgovine na malo, izuzev učinka prošlogodišnje niske baze", navode u nedavno objavljenoj analizi analitičari PBZ-a. (H)
|
|
 |
|