05.11.2009.
HNB: Pad osobne potrošnje jači od rasta PDV-a
Pad osobne potrošnje prisilio je proizvođače i trgovce na smanjenje marži, čime je ublaženo prelijevanje povećanja stope PDV-a na potrošače
Premda je rano govoriti o konačnim učincima povećanja stope PDV-a na kretanje inflacije u Hrvatskoj, posljednji dostupni podaci o kretanju indeksa potrošačkih cijena pokazuju da je učinak spomenute izmjene uvelike bio ublažen poslovnim okružjem u kojem djeluju tvrtke, navodi se u novom Biltenu Hrvatske narodne banke.
Slabljenje gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj praćeno padom osobne potrošnje u uvjetima snažnog pada potrošačkog optimizma priječilo je rast potrošačkih cijena, a osim toga predstavnici uprava javnih poduzeća dogovorili su s Vladom da unatoč povećanju stope PDV-a neće podizati cijene svojih proizvoda kako bi se zaštitio standard hrvatskih građana. U kolovozu je zato zabilježen blagi rast agregatne razine potrošačkih cijena u odnosu na srpanj, od samo 0,1% (prema desezoniranim podacima).
Može se ocijeniti da je značajan utjecaj na kretanje potrošačkih cijena imalo smanjenje osobne potrošnje, pa je u tim okolnostima povećanje poreza na dodanu vrijednost bilo praćeno smanjenjem profitnih marža, i trgovaca i proizvođača, tumači se u Biltenu HNB-a.
Početkom kolovoza ove godine osnovna stopa PDV‑a u Hrvatskoj povećana je za jedan postotni bod, s 22 na 23 posto, dok je stopa oporezivanja proizvoda koji podliježu stopi PDV-a od 0 posto i 10 posto ostala nepromijenjena.
Odluka o povećanju PDV-a donesena je u sklopu trećega ovogodišnjeg rebalansa državnog proračuna kako bi se povećali proračunski prihodi.
Prve procjene povećanja stope PDV-a na kretanje inflacije potrošačkih cijena govorile su o mogućem rastu potrošačkih cijena od 0,7 posto, no te procjene temeljile su se na pretpostavci da će se puni iznos povećanja PDV-a prenijeti na potrošače i to u kolovozu.
No, iskustva pojedinih zemalja u kojima je došlo do povećanja stope PDV-a pokazala su da se povećanje poreza samo djelomično prenosi na cijene, pri čemu tek manji dio poduzeća povećava cijene na dan stupanja odluke na snagu, dok se cijene uglavnom povećavaju tijekom nekoliko idućih mjeseci.
Osim toga, pokazalo se da neka poduzeća uopće ne povećavaju cijene svojih proizvoda. Kao mogući razlozi za nepotpun prijenos povećanja poreza na cijene ističu se najčešće troškovi promjene cjenika i ciklička pozicija gospodarstva, pri čemu je prijenos povećanja stope poreza na cijene manji ako je gospodarstvo u recesiji, odnosno kad domaća potražnja slabi.
|
Budući da je povećanje stope PDV-a u Hrvatskoj u kolovozu 2009. bilo relativno malog intenziteta (za 1 postotni bod), pretpostavljeno je da dio poduzeća zbog relativno visokih troškova neće povisivati cijene.
Nadalje, pretpostavljeno je da bi u uvjetima smanjenja osobne potrošnje, na što je u velikoj mjeri utjecao pad potrošačkog optimizma, i jačanja konkurencije na domaćem tržištu moglo doći do snižavanja proizvođačkih i trgovačkih marža, zbog čega bi prijenos povećanja stope PDV-a na cijene mogao biti manji.
Stoga je u drugom koraku utjecaj povećanja stope PDV-a procjenjen uz pretpostavku da će 75% (odnosno 50%) košarice proizvoda koji podliježu osnovnoj stopi PDV-a poskupjeti za puni iznos povećanja poreza, a cijene 25% (50%) proizvoda ostat će nepromijenjene zbog smanjenja proizvođačkih i trgovačkih marža u kolovozu.
Uz spomenute pretpostavke utjecaj povećanja stope PDV-a na mjesečni rast indeksa potrošačkih cijena u kolovozu procjenjen je na 0,52 postotna boda (odnosno na 0,35 postotnih bodova u slučaju da 50 posto košarice poskupi, a 50 posto cijena ostane nepromijenjeno).
Kad bi se povećanje cijena protegnulo na nekoliko sljedećih mjeseci, ocijenjeno je da bi taj utjecaj u kolovozu mogao biti i blaži, što se na kraju pokazalo točnim.
U kolovozu nisu porasle mnoge administrativno regulirane cijene (električna energija, željeznički i vodeni prijevoz, cestarine, poštanske usluge i dr.), a zabilježen je blagi pad cijena znatnog dijela prehrambenih proizvoda, bezalkoholnih pića, namještaja, kućanskih aparata, elektroničkih uređaja i usluga smještaja, dok se cijene cigareta nisu promijenile.
S druge strane, prosječna mjesečna stopa rasta cijena proizvoda koji su poskupjeli (zbog porasta stope PDV-a i drugih činitelja) bila je razmjerno niska i iznosila je oko 0,6 posto. (Bankamagazin)
|
|
 |
|