02.04.2008.
Hrvatska kućanstva na proizvode ili usluge godišnje troše 10.000 eura
Po razini potrošnje Hrvatska se svrstala u skupinu rastućih tržišta, zajedno sa Slovačkom, Češkom, Mađarskom i Poljskom
Godišnja osobna potrošnja hrvatskog kućanstva iznosi nešto više od 10.000 eura, pokazala je analiza potrošnje koju je austrijska tvrtka RegioPlan Consulting u ožujku ove godine provela u 10 srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja.
Hrvatska se po razini potrošnje svrstala u skupinu rastućih tržišta, zajedno sa Slovačkom, Češkom, Mađarskom i Poljskom.
U osobnu potrošnju kućanstava se ubrajaju svi izdaci za nabavku proizvoda ili usluga jednog privatnog kućanstva u periodu od jedne godine, bez obzira na to da li su proizvodi kupljeni u maloprodaji, direktno od proizvođača ili u inozemstvu.
Uspoređujući razinu i strukturu potrošnje među analiziranim zemljama (Slovenija, Hrvatska, Slovačka, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Srbija i Ukrajina), primjetne su velike razlike.
Dok slovensko kućanstvo godišnje troši oko 19.900 eura, u Ukrajini godišnja potrošnja iznosi tek 1.700 eura. U zemljama poput Hrvatske, Češke, Slovačke, Madžarske i Poljske prosječna razina potrošnje se kreće između 8.500 i 10.000 eura.
|
Visina i kretanje izdataka kućanstava ovisi ponajprije o ekonomsko-političkoj situaciji i tržišnim uvjetima.
Ekonomska politika i reforme imaju izravan utjecaj na ekonomsku situaciju zemlje, a time neizravno na visinu i strukturu privatne potrošnje kućanstava.
Ako su ekonomski pokazatelji razvoja gospodarstva pozitivni, za očekivati je da će rasti i privatni izdaci kućanstava.
Stoga su u zemljama koje su politički još uvijek nestabilne preduvjeti za razvoj i rast privatne potrošnje jako loši.
Tri su grupe proizvoda za koje se u svim zemljama najviše troši: hrana i bezalkoholna pića, stanovanje i energija, te prijevoz i promet.
S obzirom na stupanj razvoja gospodarstva, mijenjaju se i udjeli ovih grupa u ukupnoj potrošnji.
S obzirom na to, RegioPlan je analizirane zemlje podijelio u tri grupe: u "razvijena" tržišta uvrštena je Slovenija, u "rastuća" tržišta Hrvatska, Slovačka, Češka, Madžarska i Poljska, a u "dolazeća" Rumunjska, Bugarska, Srbija i Ukrajina.
|
Što je zemlja ekonomski slabije razvijena, udio izdataka za prehrambene proizvode raste. U "dolazećim" tržištima izdaci za prehrambene proizvode čine gotovo polovinu izdataka.
Razlog tomu je, pored slabijeg razvoja, i niži prosječni dohodak koji je kućanstvu na raspolaganju. O razvijenosti tržišta može se zaključiti i po izdacima za duhan i duhanske proizvode, koji su viši što je zemlja nerazvijenija.
Što je gospodarstvo razvijenije, raste udio izdataka za stanovanje i energiju, te promet i prijevoz. „Razlog tomu je činjenica da su izdaci za osnovne potrebe prioritet. Kada se za osnovne potrebe troši većina dohotka, malo ostaje za ostale grupe proizvoda.
Što je više sredstava na raspolaganju, ostale potrebe sve više dobivaju na važnosti“, tvrdi direktorica RegioPlana Hanna Bomba-Wilhelmi.
Udio izdataka za prehranu ukazuje i na to koliko dohotka ostaje na raspolaganju za nabavku drugih grupa proizvoda.
U slabije razvijenim gospodarstvima primjećuje se veliki zaostatak u opskrbi srednjoročnim i dugoročnim dobrima.
Kako bude rasla kupovna moć i broj kućanstava, doći će do rasta potrošnje prije svega u ovim grupama proizvoda.
Razlike u izdacima za srednjoročne i dugoročne proizvode su među analiziranim zemljama posebno izraženi. Porast u potrošnji ovih dobara u narednim godinama bit će najosjetniji na dolazećim tržištima.
"Kućanstva postaju sve manja, čime se njihov broj povećava, a svako se mora opremiti i urediti.
Istodobno raste potreba za statusnim simbolima poput odjeće određene marke, tehničkih aparata i automobila", objašnjava ova kretanja Hanna Bomba-Wilhelmi, te dodaje da se "ova potrošnja financira najčešće putem kredita i kreditnih kartica". (Bankamagazin)
|
|
 |
|