29.03.2010.
Farmaceutika, zdravstvo i prehrana najotporniji na krizu
Brigu za zdravlje i bolesničke tretmane nemoguće je odgoditi za budućnost, a hrana je također među zadnjim proizvodima kojih će se potrošači odreći. Prema podacima DZS-a u prošloj godini Hrvati su kupili 15 % više kruha, tjestenine i pekarskih proizvoda nego 2008. godine
Različite industrije i kompanije različito su reagirale na financijsku, a onda i na gospodarsku krizu koja je uslijedila.
Neki su brže i dublje pogođeni (kao autoindustrija i graditeljstvo), drugi prolaze manje bolno, a ima sretnika koji su i sada uspješni (farmacija i zdravstvene usluge) i postoje neke zakonitosti koje u tom pogledu vrijede na potpuno različitim tržištima.
Analizirali smo glavne trendove po industrijama, koristeći se uglavnom američkim iskustvom koje sadrži i neke opće trendove kakvi vrijede za Europu, pa je zanimljivo u tom kontekstu promatrati i Hrvatsku.
Struktura potrošnje u krizi pokazuje da se stanovništvo brzo prilagođava recesijskim uvjetima, pa kupuju samo ono nužno za život, a odriču se kupnje skupih trajnih dobara poput automobila ili kućanskih aparata.
Osobna potrošnja, koja je bila i još uvijek jest najznačajnija komponenta hrvatskog gospodarskog rasta zabilježila je na razini cijele godine pad od 8,5 posto.
Oporavak domaće potražnje nije na vidiku, a inozemna potražnja će tijekom ove godine vjerojatno kolebati jer njen oporavak tek u povojima.
O izrazito lošoj domaćoj komponenti govori nam i podatak da je trgovina na malo u siječnju 2010. zabilježila realni pad od 9,3 posto, a isključimo li motorna vozila i motocikle pad je iznosio gotovo 10 posto.
Trgovina na malo u padu je već dvanaest uzastopnih mjeseci i s obzirom na negativna očekivanja stanovništva u pogledu kretanja na tržištu rada (rast nezaposlenosti, pad prosječne nominalne plaće u siječnju), ali i očekivano loše vijesti iz Ministarstva financija o nedostatku novca za isplatu božićnica i regresa u državnim i javnim službama te državnim tvrtkama, teško je za očekivati značajnije promjene u kretanju trgovine na malo izuzev učinka prošlogodišnje niske baze, navode analitičari PBZ-a u svojim analizama.
|
Analitičari IBISWorlda smatraju da su farmaceutska industrija i zdravstvo, uz prehrambenu industriju, jedini otporni na recesiju. Brigu za zdravlje i bolesničke tretmane nemoguće je odgoditi za budućnost pa je, iako na najnižem stupnju u posljednjih 48 godina, potrošnja na zdravstvo u SAD-u porasla za 4,4 posto.
Zato je i pad S&P indeksa u posljednje dvije godine bio veći od pada indeksa farmaceutskog sektora (PPH), koji se uz to i brže oporavio.
U Hrvatskoj se kriza poklopila s reformom zdravstvenog sustava, što je djelomično pomoglo osiguravajućim društvima da kroz rast premije za zdravstveno osiguranje amortiziraju pad premije drugih neobvezatnih vrsta osiguranja. Ukupna neto zaračunana premija u 2009. u odnosu na 2008. pala je za 2,7 posto, dok je premija zdravstvenog osiguranja porasla za 0,9 posto.
Iako prihode bolnica treba promatrati kroz reformu zdravstvenog sustava, podatak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) da su lani bolnice prihodovale 800 milijuna kuna više nego 2008. godine također govori u prilog postojanosti zdravstva u krizi.
Među farmaceutskim tvrtkama spomenimo ludbreški Farmal, koji je lani povećao prihode za 40 posto, na oko 90 milijuna kuna, dok su prihodi koprivničkog Belupa u prvih devet mjseci 2009. bili za 7 posto veći nego u istom razdoblju prethodne godine.
Promatrajući iz perspektive industrijskih grana, usprkos krizi rasle su još i diskontna maloprodaja, elektroničko trgovanje i obrazovni sektor. Oni bilježe kumulativni rast prema nizu istraživanja, s tim da i u tim skupinama postoje tvrtke koje nisu uspjele uskladiti poslovanje prema zahtjevima kriznog okruženja.
Na globalnom tržištu krizu su dobro iskoristili i neki supermarketi, poput Wal-Marta ili Tesca. Natalie Berg, analitičarka PlanetRetaila, navodi da je za taj rast zaslužno stvaranje nove vrijednosti za kupca uz niske cijene presudne za izbor kupnje u vrijeme krize.
I u hrvatskim okvirima neki trgovački lanci bilježe rast: Spar ima rast prihoda od 32 posto, Dinova-Diona 36 posto, Lidl 10 posto, a Plodine 15 posto. S druge strane pod velikim su pritiskom mali trgovci.
|
Jedan od najsnažnijih segmenata za vrijeme krize su prehrambeni proizvodi, odnosno netrajni proizvodi za široku potrošnju. Usporedba s prosjekom tržišta ukazuje na pad industrije u prva tri kvartala 2009. godine, ali i na rast u četvrtom tromjesečju. U cijelom promatranom razdoblju sektor prikazuje pozitivan odmak od prosjeka tržišta.
Analitičari IBISWorlda ukazuju na to da ta industrija uspješno raste od druge polovice 2009. godine uslijed prilagodbe strukture proizvoda, povećane ponude diskontnih proizvoda i snažnog rezanja troškova.
Unutar prehrambene industrije, ovisno o proizvodima, postoje odstupanja. Najmanje su krizu osjetili pekari, dok je s pivovarama ili konditorima situacija teža, ali još uvijek bolja u odnosu na druge industrije.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u prošloj godini Hrvati su kupili 15 posto više osnovnih živežnih namirnica– kruha, tjestenine i pekarskih proizvoda – nego 2008. godine. Pri tome su, čni se, više profitirali mali pekari, s obzirom da su rezultati velikih, poput Zagrebačke pekarne Klara, lošiji nego lani – prihodi od prodaje manji su za 30 milijuna kuna ili za 8,8 posto.
Kod konditora Kraš je u prošloj godini ostvario prihod na razini 2008. godine, dok su prihodi Zvečeva od prodaje bili manji za 1,25 posto. Koestlin i IPK Kandit objavili su samo devetomjesečne rezultate prema kojimasu prihodi od prodaje Koestlina veći za 10,5 posto, a Kandita za 1,9 posto manji u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.
Prodaja piva u prvih jedanaest mjeseci 2009. godine na hrvatskom tržištu u odnosu na prethodnu godinu bila je manja za 7 posto, no usprkos tome Zagrebačka pivovara, koja pokriva oko 40 posto tržišta, zabilježile je rast prihoda od prodaje za 1,5 posto, na 815,2 milijuna kuna.
Za 30-ak posto pala je i prodaja alkoholnih pića, no procjenjuje se da pad potrošnje manji jer je znatan dio pada kompenziran prodajom na crnom tržištu.
|
Zaključak je da promatrane industrije u različito vrijeme ulaze u krizu, ali i kako se unutar jedne industrije događaju velike promjene.
Postojeće studije ukazuju na to da, za razliku od razdoblja rasta industrije, u vrijeme krize puno veći broj tvrtki mijenja pozicije i tržišne udjele. Zbog toga možemo očekivati u Hrvatskoj sličan scenarij kao u svijetu, kad recesija potencijalno omogućava tvrtkama koje su nekad bile na začelju industrije da preuzmu vodstvo.
Primjer za to u Hrvatskoj je i Konikom, koji je nakon problema koje je HGspot imao došao na prvo mjesto po prihodu u svom segmentu.
Zauzimanje vodećih pozicija ovisit će o uspjehu provedbe zaokreta u poslovanju (primjer HGspota i Podravke) i ponude nove vrijednosti za kupce.
Istraživanja pokazuju da se pozitivni efekti pokazuju jako brzo, više od dvije trećine tvrtki koji su poduzele kvalitetne proturecesijske mjere iskusile su povrat na investicije i prije samog kraja krize. (Bankamagazin)
|
|
 |
|