|
Negativni trendovi se nastavljaju
|
"Kako do izlaza iz krize?", osnovna je paradigma pod kojom je održan 9. susret trgovaca Hrvatske obrtničke komore. Skup posvećen problematici obrtničke trgovine održan je 3. prosinca u velikoj dvorani Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu uz medijsko pokroviteljstvo Suvremene trgovine.
Uz obrtnike trgovce iz cijele Hrvatske na Susretu trgovaca HOK-a okupili su se brojni stručnjaci, predstavnici gospodarstva, partnerskih institucija i nadležnih ministarstava.
|
Susret trgovaca HOK-a predstavlja glavno strukovno okupljanje obrtnika-trgovaca i svih koji žive od trgovine ili za trgovinu, koja svojom ulogom zaslužuje važno mjesto u obrtničkoj povijesti i tradiciji.
Ovaj stručni skup raznovrsnim temama i sugovornicima, kao i raspravom članova Ceha i Komore, već godinama doprinosi razvoju struke.
|
Ante Gavranović
Novinar, ekonomski analitičar i urednik Ante Gavranović kao moderator susreta u svom je kratkom izlaganju ukazao na otvorene teme koje su od životne važnosti za trgovinu, kao što je česta promjena propisa, uključujući pravila koje donosi članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, poput noviteta u označavanju hrane propisanih uredbom EU o informiranju potrošača o hrani. Razvoj i napredak male trgovine, uklanjanje međusobno suprotnih i nepotrebnih propisa, prakse u nadzoru trgovačke djelatnosti, promjene nakon ulaska u EU, prava i obveze u zaštiti potrošača, trgovina u brdsko-ruralnim ili otočnim područjima, nove mogućnosti financiranja, udruživanje trgovaca, sve odreda su iznimno važne teme o kojima se govorilo na 9. susretu trgovaca.
|
Boris Vukelić
Predsjednik Ceha trgovine HOK-a Boris Vukelić istaknuo je da je u Hrvatskoj od početka krize do danas izgubljeno 5.771 trgovački obrta ili između 15 i 20 tisuća radnih mjesta u maloj trgovini, a taj se negativni trend nastavlja. U usporedbi s 2008. godinom, riječ je o padu od 30 posto kada se govori o trgovačkim obrtima, dok je svih obrta danas 20 posto manje. To znači da je kriza najviše pogodila trgovce, uz građevinare, koji ipak imaju šansu obnoviti svoje poslovanje, dok je kod trgovaca to praktički nemoguće. "Od 17.403 trgovačka obrta koliko ih je bilo 2008. godine došli smo na njih 11.632. Kriza se nastavlja dalje i taj trend je nažalost nezaustavljiv", rekao je Vukelić te dodao kako stalna promjena zakonodavnih propisa ozbiljno ugrožava poslovanje, posebice onih najmanjih. Potkrijepio je to podatkom da prosječno hrvatsko poduzeće troši punih 26 radnih dana samo na ispunjavanje poreznih obveza, a onaj tko radi s hranom još i više. Velika poduzeća imaju službe koje se time bave, obrtnik to radi sam i to postaje neizdrživo. Mora se, kaže Vukelić, pozitivno diskriminirati obrtnika kroz umanjenje tih administrativnih birokratskih zadataka. Iznio je i podatke da Zagreb ima tri puta više trgovačkih četvornih metara po stanovniku od Beča, ali dvostruko manju kupovnu moć stanovništva. Kupovna moć u Hrvatskoj je ispod 5.000 eura, europski prosjek je 12.000 eura, a u Njemačkoj 23.000 eura. Što se tiče prosječne potrošačke košarice u maloj trgovini, kazao je kako se boji da se ne kreće više od 25 kuna po jednoj kupnji. Po njegovom mišljenju, za unaprjeđenje poslovanja male trgovine nužno je ulagati u objekte i znanje, a jedna od opcija za male trgovce svakako je i udruživanje. Ako su objekti zapušteni propadat će brže, ako trgovac nema znanja, drži pogrešnu robu, ne zna jezike, a radi u turističkom kraju, nije informatički pismen, onda će mu svakako biti teže, kazao je Vukelić napominjući kako je izlaz iz krize moguće naći u ulaganjima, što malim trgovcima ipak nije lako ostvariti. On je također rekao da je mala trgovina turistički adut te kako je njena važnost posebice očita u ruralnim prostorima gdje živi starije stanovništvo jer u Hrvatskoj ima 6.700 naselja od čega njih 4.000 nema trgovine i to je šansa za obrtničku trgovinu.
|
Dragutin Ranogajec
Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec upozorio je na prenormiranost u zakonskim aktima napominjući kako je za obrtnike problem stalna promjena propisa. Naveo je i kako zakoni nisu prilagođeni stvarnom životu pa se teško provode, a i predugo se čeka na dobre poteze Vlade, kao što je primjerice povećanje cenzusa za PDV. Problem trgovaca je što su uvijek između čekića i nakovnja, oni su krivci za sve, a istodobno Vlada ne razmišlja da trgovci drže socijalni mir jer često puta davanjem na dug, primjerice nekom umirovljeniku ili onome tko je na zavodu za zapošljavanje, zadržavaju taj socijalni mir, kazao je Ranogajec. I on je ponovio koliko je trgovina važna za ruralne krajeve u Hrvatskoj dovodeći pritom u pitanje je li lokalna uprava svjesna koliki je problem kada se na ruralnim prostorima ostane bez trgovine, u mjestu gdje živi pretežito staračko stanovništvo, odnosno tko će snabdijevati te ljude kada se jednoga dana ugase sve obiteljske trgovine koje jedva i sada preživljavaju. Pored toga, mišljenja je kako niti hrvatska Vlada ne shvaća koliko je važna mala trgovina za domaću proizvodnju jer se u malim trgovinama nalazi pretežito roba hrvatskih proizvođača koja je u velikim centrima puno manje zastupljena i to uz visoku cijenu koja se plaća za prisutnost na polici. Uz to, veliki trgovački lanci, smatra Ranogajec, kupce privlače raznim akcijama na teret proizvođača, što mali trgovci ne čine niti mogu činiti. Kazao je kako je od strane lokalnih vlasti potrebna pozitivna diskriminacija male trgovine kako bi se sačuvala radna mjesta jer otvaranje jednog velikog centra za posljedicu ima zatvaranje desetak trgovina i gubitak najmanje dvadesetak radnih mjesta. "U ovom trenutku slamku spasa može predstavljati odredba, koju je vlada na prijedlog Hrvatske obrtničke komore nakon tri godine prihvatila, a po kojoj do tri milijuna kuna ostajemo u sustavu plaćanja PDV-a prema naplaćenoj realizaciji. To bi nama obrtnicima napokon moglo osigurati toliko potreban kapital za pokrivanje troškova i neophodna ulaganja", naglasio je predsjednik HOK-a.
|
|
Novine u zakonodavnim okvirima
|
Marija Kulaš
Nakon dva uvodna govora u okviru prve tematske cjeline na panelu se govorilo o zakonodavstvu koje regulira poslovanje u trgovini. Marija Kulaš, načelnica sektora za trgovinu i tržište u Ministarstvu gospodarstva, podsjetila je kako je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini stupio na snagu u ožujku ove godine te je, osim rušenja određenih barijera koje su formalne naravi, donio i neke novine. Jedna od najvažnijih je definiranje prigodne prodaje koja je ograničena na trajanje od 60 dana i mora biti sukladna manifestaciji za koju se organizira, odnosno da se prodaju doista proizvodi i roba koji su namijenjeni toj manifestaciji. To je pravo dosad bilo praktički rezervirano samo za velike trgovce koji su prigodne prodajne akcije provodili tijekom cijele kalendarske godine, dok mali trgovci takvo što nisu bili u stanju provoditi pa je cilj ove odredbe, kaže Kulaš, zaštititi upravo obiteljsku trgovinu. Pored toga, usklađeno je djelovanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) s pravilnikom o dopunskim djelatnostima u gospodarstvu. Tako je dopušteno, što prije nije bilo moguće, da nositelj i članovi OPG-a svoje proizvode mogu prodavati u trgovačkim centrima te putem prodaje na daljinu. Ujedno je u pravilniku o minimalnim tehničkim uvjetima po prvi put kroz 14 stavaka precizno definirano što je to prodaja na daljinu. U okviru prodaje putem automata doneseno je rješenje prema kojem OPG-ovi mogu prodavati svoje proizvode koji nisu u originalnom pakiranju, odnosno nepretpakiranu hranu koja se na tržište stavlja putem uljemata, mlijekomata, jajomata i sl., što je velika prednost za male obiteljske proizvođače. Prihvaćene su i određene sugestije trgovaca pa je u novom pravilniku propisano da trgovac koji ima više prodajnih objekata na različitim lokacijama može koristiti jedno skladište, dok je trgovcima koji obavljaju trgovinu na veliko dopušteno da skladište može biti manje od 50 četvornih metara. Kao nova odredba propisano je također da se na benzinskim postajama može prodavati hrana, ali prostor za prodaju hrane mora činiti izdvojenu cjelinu kao prodavaonica nespecijalizirane robe. Za problem opskrbe slabo naseljenih područja, kao što su brdsko-planinski krajevi i otoci, Kulaš je naglasila da je za to bio predviđen institut pokretne trgovine, no pritom je istaknula kako je kroz određene pojave u posljednje vrijeme očito da se taj institut u stanovitoj mjeri zlorabi.
|
Đema Bartulović
Đema Bartulović, voditeljica službe u Upravi za trgovinu i unutarnje tržište u Ministarstvu gospodarstva, približila je novele Zakona o zaštiti potrošača koji je stupio na snagu u travnju ove godine. Ona je istaknula kako je područje zaštite potrošača iznimno dinamično te usko povezano s regulativom na području Europske unije čije direktive Hrvatska mora implementirati u svoje nacionalno zakonodavstvo. Čak 90 posto odredbi Zakona o zaštiti potrošača predstavljaju direktive EU koje nastaju kao regulatorni odgovor na uočene oblike kršenja prava potrošača u zemljama članicama te se potom donesena rješenja implementiraju na zajedničkom tržištu cijele Unije. Ranijih godina zakonodavno uređenje je bilo takvo da su članice u svoje nacionalne zakone morale implementirati minimum prava koje propisuje Europska unija, a potom su mogle regulirati određena dodatna prava za svoje građane što je dovelo do nejednakih zakonskih rješenja u različitim zemljama. Jedinstvena pravila, kakva su danas na snazi, imaju za cilj postići ujednačavanje prava potrošača na zajedničkom tržištu, naglasila je Bartulović. Drugi važan aspekt Direktive EU-a o pravima potrošača odnosi se na informiranje potrošača. Smatra se, naime, da kada bi potrošači donosili informirane odluke na tržištu bi dolazilo do puno manje incidentnih situacija te bi se smanjio broj reklamacijskih postupaka. Intencija je da takvih spornih situacija bude što manje i da postoji jaku puno mehanizama da se te situacije rješavaju izvansudskim putem. Stoga i hrvatski Zakon o zaštiti potrošača u članku 42 donosi čitav niz informacija koje je trgovac dužan dati kako bi potrošač donio informiranu odluku o kupnji. Nadalje, zakon posebno uređuje ugovore na daljinu i ugovore izvan poslovnih prostorija, odnosno uređuje formalno-pravne uvjete za sklapanje takvih ugovora.
|
Učesnici 1. panela
Novom Direktivom je ujednačeno i pravo potrošača da raskine taj ugovor, što znači da je potrošaču dozvoljeno da se predomisli. To je dopušteno potrošaču samo kada kupuje na daljinu i izvan poslovnih prostorija. Ako potrošač kupuje u trgovini on nema to pravo, odnosno ako se predomisli onda je stvar poslovne prakse trgovca hoće li ili ne izaći tom potrošaču u susret. Međutim, kod ugovora na daljinu ili izvan poslovnih prostorija potrošaču se omogućava da se predomisli i daje mu se rok od 14 dana za raskid ugovora. Jedan dio zakona koji se odnosi na posebne oblike prodaje stupa na snagu od 1. siječnja 2015. godine te se jasno propisuje što je akcija, rasprodaja ili sniženje. Pritom se trgovcima dozvoljavaju svi ostali načini oblika prodaje uz obvezno isticanje cijene prije i za vrijeme sniženja kako bi potrošač imao transparentnu informaciju o pogodnostima koje takva prigodna prodaja nudi. "Trgovac je dužan istaknuti cijene u redovnoj prodaji i cijenu tijekom trajanja posebnog oblika prodaje, koja može biti akcijska, rasprodaja, sezonsko sniženje, proizvod s greškom te proizvod kojem istječe rok uporabe. Sezonsko sniženje traje u tri termina – ljetno (od 10. do 25. kolovoza), proljetno (od 1. do 15. travnja) i zimsko (od 27. prosinca do 10. siječnja) i traje 60 dana", kazala je Bartulović.
|
Sanja Smoljak-Katić
Sanja Smoljak-Katić, direktorica Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, osvrnula se na suradnju HUP-a s Hrvatskom obrtničkom i Hrvatskom gospodarskom komorom rekavši kako je suradnja ovih institucija iznimno važna i treba biti usmjerena na ostvarivanje interesa članova. Kao primjer uspješne suradnje navela je izradu Pravilnika o kemikalijama, koji se među ostalima odnosi i na sredstva za čišćenje kućanstva te različite deterdžente koji se nalaze u trgovinama pretežito prehrambenim proizvodima. Naime, od početka godine došlo je do učestalih primjera inspekcijskog nadzora pri čemu se od svih trgovaca koji rade u trgovinama tražilo da imaju dodatne edukacije za rukovanje opasnim kemikalijama. Zbog toga je HUP, uz podršku HGK i HOK-a, inicirao nekoliko sastanaka u resornom Ministarstvu zdravlja kako bi se donijelo adekvatno rješenje kroz izmjene i dopune spomenutog pravilnika. "Na tome se, kao i na drugim područjima, intenzivno radi te ćemo kroz međuinstitucionalnu suradnju i dalje poduzimati potrebne korake kako bi trgovcima ali i drugim poduzetnicima i obrtnicima olakšali svakodnevno poslovanje", istaknula je Smoljak-Katić.
|
Mladen Županić
Mladen Županić, član Ceha trgovine HOK-a, rekao je kako se trgovina, bez obzira na svoj nemali značaj, nikada ne nalazi na dnevnom redu kada hrvatska Vlada donosi određene poticajne mjere koje trebaju pomoći bilo obrtništvu ili gospodarstvu u cjelini. Po njegovom mišljenju, za razliku od trgovaca obrtnika veliki maloprodajni lanci su na određeni način ipak bili stimulirani od strane države. Kazao je kako su i na proteklim susretima trgovaca HOK-a redovito formulirani zahtjevi koji su išli prema Vladi, ali osim načelnog prihvaćanja i odobravanja tih mjera država nikada nije poduzela konkretne korake da se malim trgovcima pomogne u njihovom svakodnevnom radu. "Rezultat svega toga je čista statistika koja je porazna, a očituje se u smanjenju ukupnog broja obrtnika te drastičnom padu broja obrtnika koji rade u trgovini", naglasio je Županić te dodao kako je stvarna situacija daleko lošija nego što to otkrivaju puki statistički pokazatelji. Ne bude li pozitivne diskriminacije malih trgovaca, upozorio je, sljedeći ovakav susret održat će se bez trgovaca obrtnika "jer nas više neće biti". Zbog toga je predložio da se prema Vladi uputi nekoliko prijedloga. Prvo, da se prilikom donošenja propisa ili poticanja gospodarstva pronađe segment kroz koji bi se moglo materijalno pomoći male trgovce. Drugo, trgovcima bi značajno olakšalo poslovanje kada bi se za najmanje poslovne subjekte ponovno omogućilo priznavanje PDV-a za korištenje jednog osobnog vozila, što bi osiguralo barem minimalne uštede, poručio je Županić.
|
Ivan Ćibarić
Za riječ se javio i Ivan Ćibarić, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske, koji je upozorio na niz nedostataka kod instituta pokretne trgovine. On smatra da bi se u zakonskom rješenju trebalo precizno normirati tko, gdje i pod kojim uvjetima može legalizirati pokretnu trgovinu jer je po sadašnjem rješenju dopušteno da se putem pokretne trgovine može prodavati na bilo kojem mjestu pa čak i na parkingu trgovine nekog malog trgovca. "Već godinama upozoravam na problem legalizacije pokretne trgovine jer imamo sve više primjera da se neka mala seoska trgovina mora zatvoriti zbog takve prakse", naglasio je Ćibarić upitavši postoje li intencije da se ovaj problem kroz odredbe zakona pozitivno riješi.
Odgovorila je Marija Kulaš pojasnivši kako se zbog različitih regionalnih uvjeta koji vladaju u različitim krajevima Hrvatske ovaj problem ne može tretirati jedinstvenim zakonskim rješenjem te je odluka o uvjetima pokretne prodaje predana u ruke gradova i općina koji stanje na svojem području najbolje i poznaju. "Uvjeti, način te lokacija obavljanja pokretne prodaje prepušteni su u ruke jedinica lokalne samouprave kao što je slučaj i s klupama i štandovima, kioscima, odnosno sa svim drugim oblicima prodaje izvan prodavaonica", pojasnila je Kulaš.
|
|
Ulaganja i tehnologija u trgovini
|
Učesnici 2. panela
U sklopu druge tematske cjeline 9. susreta trgovaca održan je panel na kojem se govorilo o različitim temama s posebnim naglaskom na nove tehnologije i e-poslovanje te kako unaprijediti malu trgovinu ulaganjima koja uključuju nova znanja i vještine.
|
Davor Perkov
"Kako bi bili konkurentni mali trgovci mogu napraviti samo dvije stvari: mogu biti ili najjeftiniji ili drugačiji. Nema trećega", rekao je Davor Perkov, profesor Visoke poslovne škole Libertas Zagreb. Ono što ohrabruje kad je u pitanju sektor male trgovine po njegovom je mišljenju činjenica što ni veliki trgovci nemaju više drugog načina širenja osim u male formate. Naveo je podatak da u Hrvatskoj jedna trgovina dolazi na 122 građana, a u Njemačkoj na 320 građana, pa je samim time očito kako mali formati predstavljaju jedinu mogućnost širenja na našem tržištu. Kako bi trgovci bili konkurentniji moraju ili povećati prihode ili smanjiti rashode, poručio je Perkov te dodao kako prihodi ovise prvenstveno o trgovcu, dok kod rashoda postoje određeni fiksni troškovi koji u većoj mjeri određuju njihov iznos. Povećanje prihoda može se ostvariti novim znanjima i razvojem vještina svakog pojedinca s obzirom na to da nitko u trgovini poput malog trgovca nema mogućnost razviti toliko personalizirani odnos s kupcem te na taj način osigurati njegovu lojalnost. Trebali bi stvoriti i određenu dinamiku u samom prodajnom prostoru jer kupci vole kada se nešto događa, primjerice okititi svoju prodavaonicu u ovo adventsko vrijeme kako bi naglasili ugodnu, obiteljsku atmosferu svoje male, obiteljske trgovine. Tako se stvara doživljaj kupnje, rekao je Perkov. Nadalje, mnoge male trgovine nalaze se u urbanim cjelinama, odnosno velikim zgradama, pa bi trgovci mogli ponuditi svojim kupcima, poglavito onim starijim, uslugu dostave robe u njihove stanove. "Ako se ne može privući nove kupce, što je za malu kvartovsku trgovinu gotovo nemoguće, onda se trebaju iskoristiti prilike za povećanje prodaje postojećim kupcima", naglasio je Perkov.
|
Davorin Labazan
Davorin Labazan, tajnik Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske, podsjetio je kako je ovaj savez osnovan 2009. godine s ciljem da objedini sve udruge trgovaca na području Hrvatske kako bi zajedničkim nastupom na tržištu došli do boljih uvjeta. Savez danas okuplja 153 pravne osobe s 217 prodajnih objekata i 350 zaposlenih. Pozvao je sve udruge trgovaca koje samostalno egzistiraju da zajedno sa savezom naprave novi oblik ujedinjenja i tako pokušaju doći do boljih rezultata te je pritom naglasio ulogu male trgovine kao kanala prodaje domaćih proizvoda apeliravši pritom i na unaprjeđenje suradnje s hrvatskim dobavljačima. "Cilj nam je osnažiti poziciju malih trgovaca kako bi oni mogli nastaviti s poslovanjem. Situacija u kojoj se nalazimo danas, kada svaki put iznova slušamo koliko se malih trgovina u prethodnom periodu zatvorilo, govori u prilog potrebi za udruženim nastupom i jačanjem pozicije malih trgovaca. Ujedno, potrebno je ostvariti i pozitivnu diskriminaciju malih trgovaca i poduzetnika zato što upravo oni predstavljaju temelj gospodarskog razvoja svake zemlje pa i Hrvatske", istaknuo je Labazan. Mala trgovina posjeduje visok ekonomski potencijal, još uvijek ima dobar imidž i jaku tradiciju, kazao je dodajući kako se te komparativne prednosti trebaju realizirati kroz čvršće povezivanje trgovaca i zajednički nastup na tržištu prema dobavljačima. Osim toga, trgovina je potrebna i zbog nepovoljne urbanističke strukture odnosno velikog broja naselja u kojima jedino mala trgovina može egzistirati. No, pritom je upozorio i na nepovoljnu gospodarsku strukturu male trgovine s obzirom na veliki broj zastarjelih, nisko akumulativnih prodajnih mjesta bez dovoljno perspektivnih mogućnosti za njihovo restrukturiranje i opstanak.
|
Darko Liović
Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG BICRO-a, posebno je naglasio važnost komunikacije na ovakvim skupovima kako bi mogli iznaći određene ideje i rješenja putem kojih bi HAMAG mogao više i značajnije doprinijeti razvoju malih trgovaca u Hrvatskoj. Podsjetio je kako je trgovina dosad bila praktički izuzeta od mogućnosti korištenja potpornih programa državnih institucija, no izrazio je nadu da će se ipak pronaći određeni načini kako bi se to promijenilo. "HBOR je tako izmjenom svojih općih uvjeta dopustio da trgovina u određenim uvjetima bude prihvatljiva djelatnost za davanje kredita, tako da ćemo i u HAMAG-u razmisliti da krenemo u tom smjeru i utvrditi mogućnosti da se i trgovina uključi u naše jamstvene programe", rekao je Liović. Podsjetio je kako je njegova institucija u prošlosti davala jamstva za male i srednje trgovce, no rezultati su bili dvojaki s obzirom na to da je potpora jednom trgovcu, zbog visoke koncentracije tržišta, posljedično dovodila do propasti nekog drugog malog trgovca. Činjenica da u Hrvatskoj imamo tri puta više trgovina po stanovniku nego u Njemačkoj govori u prilog tome da očito imamo dovoljan broj trgovina pa je to, kaže Liović, bio jedan od osnovnih argumenata da se djelatnost trgovine isključi iz jamstvenih kredita koje je davao HAMAG. Međutim, postojao je određeni broj projekata koji su i dalje bili podržani pri čemu je glavni kriterij bio da je riječ o investicijama u nove prodajne ili skladišne prostore, a odobrena su i kreditna jamstva za posebne projekte trgovina koje su prodavale isključivo hrvatske proizvode.
|
Marta Bogdanić
Marta Bogdanić, direktorica projekata u sektoru investicija Agrokora, govorila je o projektu koji je koncern Agrokor pokrenuo prošle godine u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom s ciljem da se iznađu načini kako bi se pomoglo malim trgovcima u njihovom poslovanju. U prvom redu pokušalo se iznaći mogućnosti za investicije kod trgovaca koji se već nalaze u programu Plus market Agrokorove kompanije VELPRO, među ostalim i kroz mogućnost prijave za financiranje iz EU fondova. Osim otegotnih okolnosti koje danas pritišću malu trgovinu, a to je prvenstveno proces koncentracije i internacionalizacije trgovine, postoje i određene komparativne prednosti koje ovaj kanal maloprodaje neupitno ima, kazala je Bogdanić dodajući kako se to prvenstveno odnosi na dostupnost male trgovine praktično na cijelom teritoriju države, da je uglavnom oslonjena na domaću proizvodnju i da je jedini format koji može poslovati na slabo naseljenim područjima i tamo gdje je snažno izražena sezonalnost. "Upravo smo u pripremi rješenja za koje smatramo da bi moglo dobiti sredstva europskih fondova, a riječ je o povezivanju male trgovine te lokalnih proizvođača autohtonih proizvoda kako bismo na taj način obogatili i turističku ponudu u područjima gdje je to prikladno i moguće", pojasnila je. Kada je riječ o potrebnim investicijama, ona je naglasila kako se ne radi samo o osuvremenjivanju prodajnih prostora, nego i mogućnosti ponude internet trgovine te ulaganju u obrazovanje ljudi koji u takvim prodajnim objektima rade. Preduvjet za takav projekt je udruživanje trgovaca te bi Ceh trgovine ili udruge trgovaca mogli biti nositelji takvoga projekta pri čemu bi se u pojedinim područjima Hrvatske moglo dobiti do 80 posto bespovratnih potpora. "Prijedlog za ovaj projekt napravili smo na temelju naših Plus market partnera koji rade u brdsko-planinskim područjima ili otocima, što dakako ne znači da nema i drugih trgovaca na tom području koji mogu biti sastavni dio ovog projekta u njegovu daljnjem i detaljnijem razvoju", naglasila je Bogdanić.
|
Josip Zaher
Josip Zaher, potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije Hrvatske gospodarske komore, kazao je kako je trgovina jedna od nosećih grana hrvatskoga gospodarstva koja je nekada zapošljavala do 250 tisuća ljudi i ostvarivala 12 posto nacionalnog BDP-a. Unatoč svom neupitnom značaju za društvo i gospodarski život zemlje, na trgovinu je bačena stigma a trgovce se promatra kao izrabljivače, upozorio je Zaher. Pritom je iznio podatke da je BDP Hrvatske od 2008. godine pao za 13 posto, dok je trgovina zabilježila još veći pad od 17 posto. "To su kretanja koja otežavaju poslovanje svim trgovcima, a pogotovo onim najmanjim. Mali trgovci mogu opstati samo ako su jeftiniji ili inovativniji. Međutim, mala trgovina nigdje u svijetu nije jeftinija od velikih sustava pa ne može ni kod nas, a i inovativnost je teško ostvariti jer je za inovacije potreban novac. Zbog toga je neophodna implementacija državnih politika koje će pomoći ne samo maloj trgovini, nego i gospodarskim subjektima kojima je ta mala trgovina nužna za plasman svojih proizvoda", rekao je Zaher objašnjavajući pritom kako domaći proizvođači neće više moći proizvoditi ako njihove proizvode neće imati tko staviti na policu. Jedan od razloga teške pozicije malih trgovaca vidi u tome što su se oni najslabije prilagodili dolasku strane konkurencije, ali i u nedostatku urbanog planiranja po kojem je dopušteno neselektivno i neracionalno otvaranje maloprodajnih objekata. "Da je postojalo urbano planiranje po uzoru na razvijene zemlje Europske unije, uvjeravam vas kako mali trgovci niti hrvatska trgovina u cjelini danas ne bi bili u ovako teškoj situaciji. Ne samo da bi mali trgovci mogli zadržati svoje poslovanje, nego bi bilo prostora za još 50 tisuća novih trgovaca", istaknuo je. Izlaz iz sadašnjeg teškog stanja vidi u donošenju cijelog niza gospodarskih politika, pri čemu posebno ističe potrebu za donošenjem proaktivne razvojne ekonomske politike zemlje koja će trgnuti gospodarstvo iz letargije u koju je zapalo. To se odnosi na mjere monetarne politike koje trebaju omogućiti dostupnost kapitala pod boljim uvjetima nego je to sada slučaj, ali i na mjere fiskalne politike kroz smanjenje poreznog i neporeznog opterećenja te poboljšanje rada javne uprave u funkciji gospodarstva.
|
Monika Begović
Monika Begović, voditeljica projekta ePoslovanja, konzultant u tvrtki Empiria Magna, istaknula je kako 10 posto trgovaca u Hrvatskoj prodaje i kupuje svoje proizvode putem interneta, dok je taj postotak u Europskoj uniji 63 posto. Kada je riječ o malim trgovcima, ona je navela primjer Belgije gdje između 50 i 60 posto tamošnjih malih trgovaca ima organiziranu internet trgovinu. Elektroničko poslovanje trgovcima osigurava uštedu vremena čime se unaprjeđuje produktivnost pa se time doprinosi i povećanju njihove konkurentnosti. E-poslovanje nudi i brojne besplatne aplikacije preko kojih se može raditi istraživanje tržišta tako što se dobivaju precizne informacije o najprodavanijim proizvodima i onome što kupci traže pa se tome može prilagoditi vlastita ponuda. Ujedno, e-poslovanje omogućava i istraživanje konkurencije kako bi trgovci mogli prilagoditi svoj asortiman, a važnim je ocijenila i internet marketing koji je precizno targetiran prema ciljanoj skupini recipijenata. Na kraju je poručila kako poslovna filozofija ne treba biti usmjerena na to kako ne treba poslovati i što netko može učiniti za nas, nego da i sami možemo učiniti nešto za sebe.
|
Branko Ferek-Jambrek
Na to se izlaganje nadovezao Branko Ferek-Jambrek iz Hrvatske pošte koji je istaknuo kako je ovaj domaći ponuđač poštanskih usluga ove godine pustio u rad svoj web shop na kojem se prvenstveno nudi filatelistički sadržaj, odnosno poštanske marke, ali i ostali asortiman. Proširenje usluga Hrvatske pošte ide u smjeru pokretanja shopping malla u kojem bi se mogli nalaziti i proizvodi malih trgovaca obrtnika a koje bi Hrvatska pošta, kao najveći logističar u državi, potom dostavljala do krajnjih kupaca u Hrvatskoj i šire. Pokazatelj da samo 10 posto hrvatskih trgovaca trguje putem interneta dobrim je dijelom rezultat nepostojanja adekvatne logističke infrastrukture koju će Hrvatska pošta uskoro ponuditi na tržištu, rekao je Ferek-Jambrek pozivajući male trgovce da dođu u poštanske urede i zaključe ugovore kako bi zajedničkim snagama ostvarili sinergiju i bolje prodajne rezultate. Pored toga, podsjetio je i na novu uslugu ePošta koja je dostupna u formi web portala te je namijenjena za distribuciju elektroničkih dokumenata, plaćanje računa, dostavu pisama i druge usluge koje se mogu obaviti elektroničkim putem, što bi također moglo biti od pomoći u svakodnevnom poslovanju malih trgovaca.
|
Sanela Veselica
Sanela Veselica, voditeljica odjela za malo i srednje gospodarstvo Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), u svom je izlaganju istaknula kako je HBOR u svojim posljednjim izmjenama programa omogući financiranje i trgovačke djelatnosti. Ranije je u sklopu trgovačke djelatnosti bilo omogućeno jedino financiranje u područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima te za ulaganja na otocima. Sada pak postoji mogućnost financiranja trgovine u okviru programa Malo i srednje poduzetništvo koji je namijenjen za investicije te se provodi izravno ili preko poslovnih banaka. Kamatna stopa je 4 posto za sve male i srednje poduzetnike, a mogući rok otplate kredita je do 12 godina uz mogućnost počeka do tri godine. Uz to, HBOR nudi mogućnost financiranja trajnih obrtnih sredstava uz kamatnu stopu od 6 posto i rok otplate od dvije do šest godina uz mogućnost počeka do dvije godine koji se provodi isključivo u suradnji s poslovnim bankama s kojima je HBOR zaključio ugovor o suradnji na provođenju tog programa. U paleti je i program likvidnost koji je dostupan uz kamatnu stopu od 4 posto kod kojega je otplata kredita jednokratna a rok otplate je tri ili šest mjeseci.
|
Marija Subota
Marija Subota, predsjednica Udruženje trgovaca Zagreb, upozorila je na kretanja u trgovini koja za posljedicu imaju sve veću migraciju kupaca prema trgovačkim centrima i posljedično zatvaranje trgovačkih prostora u središtu Zagreba. Istaknula je kako je vertikala Ilica-Vlaška-Maksimirska sada dobrim dijelom izgubila na značaju, a nekada je bila šopingholičarska meka predstavljajući značajan dio identiteta grada Zagreba. Podsjetila je kako je aktualan europski trend upravo povratak trgovine u središta velikih gradova te bi i Zagreb trebao svoju ponudu prilagoditi tome i vratiti malu trgovinu koja bi postala dio turističke ponude. Posebno se to odnosi na brendiranu robu domaćih proizvođača koji će tako prenositi priču hrvatske tradicije do kupaca, kako domaćih, tako i stranih turista. "Mala trgovina može lakše iskoristiti činjenicu da hrvatski proizvodi dobro kotiraju na hrvatskom tržištu, da pritom nudi domaće brendove i na taj način osigurava povezivanje malih trgovaca s malim domaćim proizvođačima", kazala je Subota te dodala kako se uz dobru strategiju i plan u Zagrebu, po uzoru na druge europske gradove, trenutna situacija može vrlo brzo izmijeniti i tako vratiti stari sjaj centra Zagreba. "Udruženje trgovaca Zagreb spremno je biti partner u realizaciji ove ideje, realne i neophodne", poručila je predsjednica zagrebačkog udruženja.
|
|
Temeljem rasprava i prezentacija na panelima tijekom 9. susreta trgovaca Hrvatske obrtničke komore (HOK), održanom 3. prosinca, kao i naknadnih konzultacija Ceha trgovine, artikulirani su sljedeći zaključci, koji će se u formi pojedinačnih prijedloga uputiti nadležnim institucijama.
|
- Jasan i jednostavan zakonodavni okvir poslovanja iznimno je važan faktor poboljšanja poduzetničke klime. Ceh stoga traži snažnu akciju svih relevantnih faktora (Vlade, obrtnika i poduzetnika, inspekcijskih službi) zbog ukidanja niza nepotrebnih, ograničavajućih ili neprovedivih propisa, na temelju dokumenata zaboravljenog „Hitroreza“ i kasnijih saznanja.
- Pozdravljamo najavu jačanja savjetodavne funkcije inspekcijskih službi. Postupci usmjereni k prijevari (kupaca, zaposlenika, proračuna) ili ugrožavanju zdravlja i sigurnosti, moraju biti sankcionirani. Nenamjerne greške koje se mogu otkloniti temeljem upozorenja ne smiju biti predmetom represije, naročito dok je poslovanje „uređeno“ šumom propisa.
- Opstanak trgovine na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima, u ruralnim krajevima i na otocima, važan je dionik procesa zaustavljanja odljeva stanovništva s tih područja. Molimo da Ministarstvo gospodarstva zajedno s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske Unije, te s drugima razmotri mogućnosti realizacije dostavljanog pilot projekta za održivi razvoj male trgovine u tim krajevima.
- Ulaganje u znanje i modernizaciju objekata i poslovanja preduvjet je opstanka i razvoja male trgovine. Pozdravljamo pionirske korake HBOR-a i HAMAG-a koji vode k mogućnosti kreditiranja male trgovine.
- Tražimo jačanje partnerstva hrvatske proizvodnje i kapitalno hrvatske trgovine, naročito male, kao preduvjeta jačanja našeg gospodarstva na jedinstvenom EU tržištu.
- Od početka krize do danas u Hrvatskoj je zatvoreno gotovo 6.000 obrtničkih trgovina, njih 30%. U tim je uvjetima svaka nelegalna ili polulegalna trgovina nedopustiva. U nekim je dijelovima zemlje, naročito sjevernim, poseban problem pokretna trgovina. Uređivanje njenog rada u dijelu područja prodaje i rasporedu obilazaka prepušteno je lokalnoj samoupravi, pa tražimo da ona to i obavlja, na način da se ne ugrožava rad trgovine u čvrstim objektima. Pokretna je trgovina potrebna isključivo zbog snabdijevanja stanovništva u naseljima bez trgovine, kakvih imamo preko 4000, a taj broj, na žalost i raste.
- Ceh podržava inicijative da se ovršnim i drugim propisima uvede zaštićeni dio primanja obrtnika u slučaju ovrhe, kako bi se omogućilo nastavak legalne poslovne aktivnosti te minimum obiteljske egzistencije. Moguće je da od ovrhe budu izuzete dvije trećine primitaka, a prihvatljiva su i druga rješenja. Ovrhe su, naime, učestale, a realno je očekivati da će biti još češće, pa sadašnji propisi umjesto rješenjem dugova, rezultiraju još većim dubiozama i masovnim zatvaranjima.
|
|
 |
|