|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Andreja Kajtaz
|
|
|
|
|
U poslovanju između poduzeća, građana i javne uprave želimo eliminirati papir, smanjiti troškove i automatizirati poslovanje. Sve to nas čini učinkovitijim i pojednostavljuje naše poslovanje. Mnogi sustavi (SAP, Navision, Datalab, ...) već podržavaju strukturirane elektroničke dokumente (XML eRačune).
Pri tome je veoma važno osigurati masivnu elektroničku razmjenu ravnopravno s klasičnom poštom i s istom razinom povjerenja u domaćem i međunarodnom poslovanju. Važno je razumijeti elektroničke elemente nasuprot tradicionalnim klasičnim pretincem, poštarom, kuvertom, poštanskom markom, formalnu isporuku na primjeru sustava suradnje pošta u međunarodnom poslovanju.
Ponuđači usluga elektroničke razmjene rade slično kao što su GSM operateri napravili pravila roaming-a u pružanju krajnjim korisnicima jednostavan servis razgovora sa svima, neovisno o tome u kojoj ste mreži, domaćoj ili međunarodnoj. Zato nudimo jedan ulaz za sigurno elektroničko poslovanje sa svim partnerima. Uz razmjenu nudimo i druge servise kao vjerodostojna eArhiva, konverzije između formata i konekcije na druge domaće i međunarodne mreže.
FINA i ZZI d.o.o. iz Slovenije su kao ponuđači usluga razmjene e-računa povezali svoje mreže i omogućuju prilagođavanje formata dvije države kako bi korisnicima u Hrvatskoj i Sloveniji poslovali elektroničkim putem na jednostavan način. Zajedno nudimo cjelovitu uslugu razmjene između partnera u različitim zemljama sa ciljem ukidanja granica i pravnih razlika na području e-računa.
S čime smo se suočili na početku?
Za početak da pojasnimo kako i jedna i druga strana percipiraju e-Račun.
e-Račun je internetski servis za elektroničku razmjenu računa između dobavljača i kupaca te upravljanje cjelokupnim poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja te arhiviranja računa. Elektronički račun je dokument istovjetan papirnom, a uz njega je moguće priložiti različite dokumente (nastale elektronički ili skenirane) poput popratnih dopisa, priloga, obrazaca, ugovora i ostalih dokumenata koji se prilažu računu kada se šalje u papirnatom obliku.
e-račun je strukturirani oblik računa u elektroničkom obliku koji sadrži sve obvezne stavke propisane važećom regulativom, izrađen je prema određenom standardu za e-Račun.
|
e-Uplatnica je pak popunjeni nalog za plaćanje u elektroničkom obliku koji je preuzeo skup podataka iz e-računa, a koji u konačnici korisnik odnosno primatelj računa potvrđuje za plaćanje. Dakle, e-Uplatnica je samo završni dio ciklusa u e-Računu, a nikako ne predstavlja kompletan e-Račun, te oboje mogu funkcionirati samostalno.
U razvoju i implementaciji e-Računa, neovisno o državi korištenja, bitno se voditi osnovnim zahtjevima koje nameće EU e-Invoice direktiva, a to su da:
- mora biti zajamčena autentičnost i vjerodostojnost pošiljatelja računa
- mora bit zaštićen integritet odnosno cjelovitost podataka u samom računu.
Servis e-Račun nastoji što realnije preslikati proces slanja i primanja računa iz realnog poslovnog svijeta u elektronički svijet. Bitna razlika je u tome što je korisnicima omogućeno brže, sigurnije, jednostavnije i jeftinije slanje, zaprimanje i čuvanje računa te njihovo prosljeđivanje na plaćanje.
No, poznato je da Slovenija za razmjenu e-računa koristi standard e-Slog, koji se u Hrvatskoj kao takav ne primjenjuje. e-SLOG je slovenski standard za razmjenu elektroničkih dokumenata u e-poslovanju. Sadržaj i struktura XML dokumenata e-SLOG norme je propisana s obzirom na valjani standard dan od strane Gospodarske Zbornice Slovenije (GZS).
e-SLOG je ponajprije namijenjen poduzećima koja imaju tehnički i sadržajno unaprijeđene informacijske sustave te koriste naprednija informacijska rješenja:
|
- ERP poslovna rješenja (Birokrat)
- Elektroničko bankarstvo (Halcom)
- Elektronička pošta (LAN/WLAN sustavi, e-mail)
- Internet (Internetska trgovina i sl.)
- CRM sustavi (upravljanje odnosa sa strankama).
|
Gospodarska Zbornica Slovenije je krenula s razvojem e-SLOG standarda 2001. godine. e-SLOG norma zasnovana je na XML sintaksi. Kao osnovica za izradu norme iskoristile su se EDIFACT (odnosno EANCOM) poruke koje su prevedene s jedne sintakse na drugu, puštene na probno razdoblje te naposljetku i u redovnu uporabu 2004. godine.
Prilikom izrade ove norme, uočeno je da su osnove EDIFACT standarda previše složene za svakodnevno poslovanje, posebice kod malih i srednje velikih poduzeća. Iz tog razloga su za većinu poslovnih poruka (račun, dostavnica, narudžba, ...), osim normalne, priredili i jednostavnu varijantu istih.
Fina pak e-Račun zasniva na CEN i IDABC preporukama, isti je sukladan standardu UBL 2.1 i nacrtu e-Računa koji je predložilo Povjerenstvo za e-Račun na razini RH. Navedeno je rezultat i višegodišnjeg praćenja europskog tržišta, kako direktiva tako i najboljih praski koje se primjenjuju na inozemnom tržištu.
Finin e-Račun temelji se na PKI tehnologiji, što jamči visoku razinu sigurnosti i autentikacije korisnika servisa, elektroničko potpisivanje računa te ovjeru vremenskim žigom.
Svi računi potpisuju se elektroničkim potpisom što znači da je integritet sadržaja elektroničkog računa zajamčen, a njegova autentičnost kao i autentičnost njegova pošiljatelja nedvojbeno je zagarantirana.
Potencijali usluge e-Račun također se temelje na tome što je razvijan u skladu s preporukama EU i što je kao takav kompatibilan sa sličnim rješenjima na inozemnom tržištu.
Finin sustav osmišljen je tako da može u budućnosti lako prijeći i na novu normu kao što je Cross Industry Invoicing (CII) preslikavanjem elemenata informacijskog modela.
Krajnji korisnik iz Slovenije je ugovorni partner za e-Račune (i ostale dokumente) informacijskom posredniku ZZI d.o.o. iz Slovenije, no ima kupca ili dobavljača iz Hrvatske, kome je pak Fina informacijski posrednik za razmjenu e-Računa.
Ukoliko bi krajnji korisnici samostalno razmjenjivali e-Račune tada bi morali ulagati i investirati u rješenja za konverziju te se posvetiti analizi međusobne standardne kompatibilnosti. Zbog velikog troška, nedostatka znanja i ukupne neisplativosti, puno prihvatljivija varijanta je raditi s jednim informacijskim posrednikom, u vlastitoj zemlji, koji će riješiti problematiku razmjene e-Računa, kako na nacionalnoj, tako i međunarodnoj razini.
Iz tog razloga dva navedena informacijska posrednika su međusobnim dogovorom i povezivanjem riješili probleme za sve vlastite korisnike koji imaju potrebu za međugraničnu razmjenu elektroničkih računa.
Zbog razlika između dva standarda bilo je nužno napraviti analizu nepodudarnosti te pristupiti konverziji.
Dvije su razine koje predstavljaju različitosti standarda: tehnička i pravna.
U analizi pravnih razlika možemo reći da je ista bila djelomično olakšana zbog postojanja direktive koja definira međusobnu razmjenu e-Računa. Možemo reći da se to ponajviše odnosi na prijenos porezne obveze.
|
Potrebno je bilo postaviti routing, odnosno na koji će se način prepoznavati korisnik iz Hrvatske, a na koji iz Slovenije. Identifikator za routing u Hrvatskoj je OIB, a u Sloveniji porezni broj (davčna številka).
Pravila su definirana na način da ukoliko se radi o korisniku iz Slovenije tada se poštuje slovenska regulativa i račun se temelji na e-Slogu. Ista situacija je i obratno. Finin korisnik u Hrvatskoj izrađuje e-Račun sukladno zakonskoj regulativi RH i račun prati standard UBL 2.1.
Uspostavljen je gateway, temeljen na UBL-u, za međusobnu razmjenu poruka sa e-Računima. Gateway je već sad pripremljen na način da se lako može integrirati sa sustavima koji su temeljeni na Peppol standardu, a vezano uz prekograničnu razmjenu elektroničkih dokumenata između više zemalja.
Prilikom razmjene, sustavi međusobno rade tehničko mapiranje cjelokupne sheme i polja iz e-Računa, radeći konverziju potrebnu kako bi se jedan standard mogao mapirati u drugi.
U međusobnoj razmjeni e-Računa između korisnika Fine i ZZI d.o.o. koristi se PKI u smislu autentikacije jednog sustava drugom i potpisa kojim se zajamčio integritet poslane poruke.
Navedenim načinom povezivanja lako se mogu uključiti i zainteresirane institucije iz drugih zemalja te se Cross Border e-Invoicing može dakako proširiti neovisno o korištenom standardu u pojedinoj državi, tehnologiji čak i pravnoj regulativi.
Za pozitivna međunarodna iskustva u razmjeni e-Računa dovoljno je malo vremena i nadasve volje da se na efikasan način dođe do rješenja za korisnike na svakoj strani.
|
|
 |
|