Međunarodno poslovanje Trgovina Robe Edukacija Potrošači O marketingu Info Naslovnica
Naslovnica  >>  Časopis  >>  Broj 2/2014
Petak, 26.04.2024
Seniko studio
Kontakt
Oglašavanje
Časopis
O nama
Impressum
Broj 2/2014
Izdvajamo iz broja:
Zakon o radu - mitsko mjesto hrvatskog zakonodavstva - Davorko Vidović
Pravo na neplaćeni prekovremeni rad - Srećko Sertić
Znanje, inovacije i tehnologija u fokusu - A. G.
Razmjena elektroničkih računa između Hrvatske i Slovenije - Andreja Kajtaz
Učimo od mudrijih i uspješnjih! - Miho Pitarević
Jesmo li spremni za mobilne kupce? - mr. sc. Branko Pavlović
mPBZ - bankarstvo u pokretu - Dražen Dumančić
Smartivo – napredni sustav za upravljanje voznim parkom
Novi Zakon o zaštiti potrošača - Ðema Bartulović i Vesna Buntić
Trgovačke marke i tipovi maloprodajnih poslovnih jedinica - prof. dr. sc. Zdenko Segetlija
Analiza okoline poduzeća - dr. sc. Vladimir Gnjidić
Ostvarena neto profitna marža vodećih svjetskih trgovaca - prof. dr. sc. Nikola Knego
Komuniciranje u marketingu (3) - prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek
Činjenice i mišljenja o hrani u Europi i Hrvatskoj 2013. (2) - dr.sc. Danko Matasović
Prirodna kozmetika - globalni trend - Ana Marušić Lisac
Jubilej - 60 godina konfekcije KOTKA, Krapina - A. G.
Turizam kao osnova strategije izvozne ekspanzije
Sadržaj broja 2-2014
2-2014
Ante Gavranović
Uvodnik
Tri problema bez jasnih odgovora
Ante Gavranović
Ante Gavranović
Složit ćemo se s ocjenom da je Hrvatska već godinama sučeljena s tri glavna problema: visoka nezaposlenost, stagnacija industrije uz trajno tehnološko zaostajanje i nedovoljan izvoz, što dovodi do velikog debalansa u vanjskotrgovinskoj razmjeni i uvjetuje daljnje zaduživanje i poremećaje u socijalnoj funkciji države.

Sve dosadašnje Vlade, bez obzira na stranačku pripadnost, nisu uspjele pronaći ‘ključ’ za rješavanje tih gorućih pitanja. Oni su pretežito posljedica pomanjkanja jasne strategije ukupne gospodarske (i drugih) politika.
  • Krajem veljače 2014. broj nezaposlenih se opasno približio brojci od 400.000. Očito nezaposlenost postaje glavni socijalni problem hrvatskog društva. U prosincu 2013. radilo je u pravnim osobama 1,381.521 osoba. Činjenica je da Hrvatska ima otprilike 3,7 milijuna radno sposobnog stanovništva, a da je samo 38 posto aktivno uključeno. Tu smo na samom dnu europske ljestvice.
  • Razdoblje od 1994. do 2013. karakterizira dvostruko brži rast uvoza od izvoza: razlika između uvoza i izvoza za to razdoblje prelazi 140 milijardi USD. Posljedica takvog odnosa je stalna prisutnost znatne supstitucije domaće proizvodnje inozemnom, nastavak procesa deindustrijalizacije, koja traje već dva desetljeća, kao i sve manja količina i vrsta robe za izvoz. Hrvatska jednostavno nema dovoljno kvalitetnih proizvoda za izvoz, a tehničko-tehnološka struktura izvoza u stalnom je opadanju.
  • Zaokret prema snažnoj investicijskoj politici jedina je realna poluga koja bi mogla promijeniti stanje u hrvatskom gospodarstvu. To na neki način postaje ona presudna razdjelnica koja će pročistiti naš pogled na realne mogućnosti i budućnost hrvatskog gospodarstva. Konačno prevladava svijest da moramo mijenjati postojeći ekonomski model i da samo uz ozbiljne reforme i rezove u društvenoj potrošnji možemo tražiti manevarski prostor za oporavak i naznake napretka. Međutim, razina ulaganja opada iz godine u godinu.
  • Borba protiv korupcije i jačanje institucija pravne države ostaju trajan prioritet. Korupcijska hobotnica zahvatila je sve pore našeg života, ne samo u politici i gospodarstvu. Trebat će dugoročno otklanjati nepovoljne posljedice takve politike, koja će svoju vjerodostojnost dobiti tek jasnim, transparentnim sudskim procesima i presudama. To ujedno pretpostavlja pročišćavanje političkog, gospodarskog i društvenog korpusa u kojem ne bi smjelo biti manevarskog prostora za sve one koji su se ogriješili o etička načela društvenog ponašanja. To traži i novu političku i gospodarsku elitu koju nažalost još ne naziremo.
Samo rast zaposlenosti jamči održivost Proračuna odnosno održivost svih funkcija koje Proračun nosi sa sobom.
Treba otvoreno reći da samo rast zaposlenosti jamči održivost Proračuna odnosno održivost svih funkcija koje Proračun nosi sa sobom. Sadašnji Proračun nikako ne može biti generator razvoja, a vrlo teško ventil sigurnosti socijalnih kategorija.

Ozbiljni analitičari tvrde kako je Hrvatskoj potreban rast BDP od 2 posto da bi samo servisirala svoje dugove, 4 posto da bi mogla vraćati dugove, a najmanje 6-8 posto kako bi krenula u ozbiljniji ciklus razvoja i rasta. Bitno je pritom napomenuti da niska stopa rasta BDP-a – ako se uopće i ostvari – nije dovoljna da podmiri servisiranje inozemnog duga. Jesu li to nedostižni ciljevi?

Ključnom ostaje poruka kako su velika i mala ulaganja, strana ili domaća, državna ili privatna, najvažniji pokretač i kotač-zamašnjak u gospodarstvu. Uz njih se vezuje ili pada (realni) optimizam koji je Hrvatskoj u ovom trenutku jako potreban.

Izdvajamo iz broja:
Zakon o radu - mitsko mjesto hrvatskog zakonodavstva
Pravo na neplaćeni prekovremeni rad
Znanje, inovacije i tehnologija u fokusu
Razmjena elektroničkih računa između Hrvatske i Slovenije
Učimo od mudrijih i uspješnjih!
Jesmo li spremni za mobilne kupce?
mPBZ - bankarstvo u pokretu
Smartivo – napredni sustav za upravljanje voznim parkom
Novi Zakon o zaštiti potrošača
Trgovačke marke i tipovi maloprodajnih poslovnih jedinica
Analiza okoline poduzeća
Ostvarena neto profitna marža vodećih svjetskih trgovaca
Komuniciranje u marketingu (3)
Činjenice i mišljenja o hrani u Europi i Hrvatskoj 2013. (2)
Prirodna kozmetika - globalni trend
Jubilej - 60 godina konfekcije KOTKA, Krapina
Turizam kao osnova strategije izvozne ekspanzije
Sadržaj broja 2-2014
Arhiva

odaberite godinu:

2016
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003

   
Međunarodno poslovanje  |  Trgovina  |  Potrošači  |  Edukacija  |  Robe  |  O marketingu  |  Info
Opći uvjeti korištenja  |  O nama  |  Impressum
Copyright(c) 2006, Sva prava pridržana.

Design by: Stedas    Geared by: Corvus CMS
 
 
Tražilica
Upiši pojam
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa
Hoće li 2016. godina napokon biti bolja?
  1. Svakako će biti bolja!
  2. Ne očekujem veće pozitivne pomake.
  3. Ne vjerujem da će biti bolja.