|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ; Uprava za sustav javne nabave
|
|
|
|
|
Novi Zakon o javnoj nabavi koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2012. g. predstavlja dodatni iskorak u smjeru podizanja razine transparentnosti i učinkovitosti javne nabave. Također, ovime se Zakonom nacionalno zakonodavstvo u području javne nabave dodatno usklađuje s pravnom stečevinom u tom području.
Postojeći zakonodavni okvir već je u velikoj mjeri omogućio poštovanje temeljnih načela javne nabave što je izuzetno važno kada se uzme u obzir činjenica da je ukupna vrijednost javne nabave u 2010. g. iznosila gotovo 25 milijardi kuna.
Iskustvo u provedbi važećeg Zakona koji će prestati važiti nakon četiri godine primjene ukazalo je na potrebu kvalitetnijeg definiranja pojedinih instituta te uklanjanja nepotrebnih administrativnih zapreka koje otežavaju provedbu postupaka i povećavaju troškove, posebice za gospodarski sektor.
Radi podizanja razine transparentnosti, uvodi se obveza za javnog naručitelja da objavi plan nabave na internetskim stranicama u roku 60 dana od dana donošenja proračuna, odnosno financijskog plana. Iz planova nabave biti će na jednom mjestu (www.javnanabava.hr) unaprijed razvidne sve potrebe koje javni sektor ima u određenom razdoblju s naznakom kada će se krenuti u nabavu što će doprinjeti boljoj reakciji gospodarskog sektora na potražnju u ovom tržištu.
Jedna od značajnijih novina vezana je za pristup dokumentaciji za nadmetanje u otvorenom postupku (više od 80% na godišnoj razini) jer se uvodi obvezni upload dokumentacije za nadmetanje na internet. Svatko će biti u mogućnosti jednostavno i besplatno skinuti dokumentaciju za nadmetanje čime se ukidaju se troškovi kopiranja, slanja dokumentacije za nadmetanje za naručitelje, a gospodarskim subjektima troškovi dolaska u mjesto naručitelja radi preuzimanja dokumentacije.
|
Udio korištenja kriterija ekonomski najpovoljnije ponude u Hrvatskoj izrazito je nizak, iznosi ispod 1,5 %. Novim Zakonom afirmira se kriterij ekonomski najpovoljnije ponude jer se ukida dosadašnja obveza za naručitelja da sastavlja posebno izvješće što sada predstavlja barijeru na više razina te danas utječe na gotovo isključivo korištenje kriterija najniže cijene što je istaknuto kao problem od strane gospodarskih subjekata i stručne javnosti u području javne nabave u prethodnom razdoblju.
Korištenje ovoga kriterija omogućit će evaluaciju i dodatnih kriterija kvalitete, a ne samo cijene što će biti dodatni poticaj razvoju kvalitete roba, radova i usluga, razvoju novih tehnoloških rješenja i inovacijama, ali ne samo to već i uključenje brojnih ekoloških i socijalnih kriterija koje naručitelj ne odabire samo na temelju njihove ekonomske važnosti, već zbog dodatne zaštite okoliša, zdravlja građana, poticanja novih čistijih tehnologija i socijalne uključenosti socijalno osjetljivih kategorija građana.
Važnija novina koje će utjecati na učinkovitost i na smanjenje troškova sudjelovanja u postupcima javne nabave te vremena potrebnog za prikupljanje potrebne dokumentacije na strani gospodarskih subjekata sadržana je u odredbama vezanima za dokaze sposobnosti. Naime, sve dokumente koje naručitelj zahtijeva ponuditelji mogu dostaviti u neovjerenoj preslici. Međutim, najpovoljniji ponuditelj obvezan je kasnije u postupku dostaviti izvornike ili ovjerene preslike tih dokumenata radi provjere pod prijetnjom njegova isključenja i aktivacije jamstva za ozbiljnost ponude ako to ne učini.
Uvodi se mogućnost sudjelovanja u postupcima javne nabave onim gospodarskim subjektima kojima je odobrena odgoda plaćanja dospjelih poreznih obveza što će olakšati pristup javnoj nabavi gospodarskim subjektima s ciljem potpore u premošćivanju teške gospodarske situacije.
Prvi puta se uvodi obveza za ponuditelja da ponudi navede detaljne podatke o dijelu ugovora o javnoj nabavi koji namjerava dati u podugovor čime će se postići apsolutna transparentnost o svim podizvoditeljima u javnoj nabavi. Ne samo to, za dio ugovora o javnoj nabavi koji će izvesti podizvoditelj naručitelj će obvezno neposredno plaćati podizvoditelju. Uvođenjem obveze neposrednog plaćanja podizvoditeljima nastoji se kroz regulativu javne nabave riješiti problem neplaćanja podizvoditelja, koji je posebice prisutan u građevinskom sektoru i pogađa male i srednje poduzetnike.
|
Trenutna praksa ukazala je i na potrebu za izmjenama u sustavu pravne zaštite. Danas smo svjedoci ulaganja velikog broja žalbi koje nemaju za cilj stvarnu zaštitu prava gospodarskih subjekata, već blokadu postupaka javne nabave, često i s ciljem konačnog dobivanja ugovora na nezakonit način.
Jedan od problema u primjeni važećeg Zakona o javnoj nabavi povezan je sa široko definiranim krugom bitnih povreda Zakona. Naime, dosadašnja praksa pokazala je da ispitivanje bitnih povreda po službenoj dužnosti od strane Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, u opsegu kako to propisuje važeći Zakon, uzrokuje mnogo poništavanja postupaka javne nabave.
Obzirom na vrlo široko postavljene ovlasti Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave prema važećem Zakonu dovoljno je da bilo tko s aktivnom legitimacijom za ulaganje žalbe istu pravodobno uloži, pa čak ako su njegovi žalbeni navodi neosnovani, da Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave postupajući po službenoj dužnosti u odnosu na vrlo široko definirane bitne povrede koje su počinjene tijekom cijelog postupka javne nabave, vrlo često poništi ili odluku o odabiru naručitelja ili cijeli postupak javne nabave. Novim odredbama bitno se suzuje pojam bitne povrede samo na one slučajeve kršenja zakona za koje žalitelj nije znao niti mogao znati u trenutku izjavljivanja žalbe.
U tom smislu očekuje se da će žalitelji ulagati žalbu samo u opravdanim slučajevima, tj. kada je zaista došlo do kršenja zakona, a ne radi neopravdanog blokiranja postupka. Novi Zakon donosi i povećanje naknada za pokretanje žalbenog postupka. Predloženi iznosi će spriječiti izjavljivanje žalbe od strane onih žalitelja kojima je cilj blokiranje postupka javne nabave radi postizanja efekata koji nemaju veze s konkretnim postupkom javne nabave (npr. žalitelj želi žalbom spriječiti nastavak postupka javne nabave ili nastanak ugovora u određenom postupku jer već ima sklopljen ugovor s naručiteljem, i cilj mu je da se taj postojeći ugovor i dalje izvršava i sl.).
Kao posljedica primjene ovoga Zakona očekuje se i smanjenje rizika od nepravilnosti u postupcima javne nabave, uključujući i rizik od korupcije. Tome će pridonijeti kvalitetnije definirane odredbe o sprječavanju sukoba interesa, a kojima se, uz čelnike tijela i članove nadzornih i upravnih odbora, propisuju obveze i za ovlaštene predstavnike naručitelja, kao i za druge osobe koje imaju utjecaj na odlučivanje naručitelja.
Povećanju transparentnosti i smanjenju rizika za nepravilnosti doprinijet će i obveza objave planova nabave i registara ugovora na internetskim stranicama naručitelja te odredbe kojima je detaljnije propisan način označavanja poslovne tajne u ponudama prema kojima gospodarski subjekti ne smiju označiti tajnim podatke o jediničnim cijenama, iznosima pojedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.
|
|
 |
|