Seniko studio
Broj 5/2011
Izdvajamo iz broja:
Hrvatska industrijalizacija - prof. dr. sc. Ljubo Jurčić
Taoci nerazumne politike - Ante Gavranović
U središtu ekonomske politike treba biti proizvodnja
Mogući put izlaska iz krize - dr. sc. Guste Santini
Agrokor povećao prihode 8 posto u prvih osam mjeseci
FMCG&Retail Arena okupila vodeće predstavnike prehrambene industrije i maloprodaje
Codex Alimentarius - mr. sc. Tea Havranek, dipl. ing.
Triput DA za postavljanje ciljeva - Hrvoje Bogdan
Kako kreirati uspješan program vjernosti kupaca (3) - prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek
Bio otpad i njegovo pravilno prikupljanje - Marko Brnčić
Novi Zakon o javnoj nabavi - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ; Uprava za sustav javne nabave
Zakonsko mjeriteljstvo - Anđelko Pavlic
Na 6. međunarodnom festivalu vina i kulinarstva rekordan broj izlagača
S a d r ž a j - 5 - 2011
Broj 5-2011
Ante Gavranović
Što nas očekuje?
Opet godina neizvjesnosti
Na oba skupa postavljeno je mnogo pitanja – i očekivalo se jasne odgovore na njih – ali sudionici su ostali ipak prikraćeni: svi znaju što bi trebalo učiniti, ali malo ih je koji znaju kako to učiniti.
Dva su privredna skupa obilježila posljednji tjedan listopada. Prvi, skup hrvatskih izvoznika na intrigantnu temu: Što nas čeka nakon ulaska u Europsku uniju. Drugi, u organizaciji časopisa Lider, podjednako zanimljiv i aktualan na temu: Kako pripremiti tvrtku za poslovanje u 2012. Na oba ova skupa postavljeno je mnogo pitanja – i očekivalo se jasne odgovore na njih – ali sudionici su ostali ipak prikraćeni: svi znaju što bi trebalo učiniti, ali malo ih je koji znaju kako to učiniti.

Temeljni je zaključak da (još uvijek) nema istinske političke volje da se razriješe gordijski čvorovi hrvatske krize, pa i u narednom razdoblju ne treba očekivati neke ozbiljnije pomake u promjeni ekonomske politike, odnosno njenom istrošenom modelu. I dalje ostaje na snazi pokušaj stvaranja makroekonomske stabilnosti kao vrhovni zadatak, a činjenica da servisiranje dugova osjetno prelazi očekivanu stopu rasta BDP-a
samo ukazuje na opću nemoć te iste politike.

Argumenti protiv sumnji
Činjenica da je hrvatsko društvo u ovom trenutku izloženo ekstremnim stavovima oko ulaska u EU. Jedni zagovaraju taj ulazak, dok drugi, čak i glasniji u ovom trenutku, siju nemir, nevjericu. Većina privrednika ipak smatraju da Hrvatska objektivno nema druge realne alternative.

Upravo za stabilnost hrvatskog društva ulazak u NATO i, sada, u EU, temelji su nacionalne vanjske politike i garancija neophodnog mira na ovim prostorima. Pritom se nikada ne smije smetnuti s uma da mi dobrovoljno ulazimo u tu zajednicu naroda, a da nas nitko ne sili na takav pristup.

Moramo također biti svjesni da je EU ekskluzivni klub koji ima svoja pravila. Želimo li pripadati tom klubu, moramo se pridržavati tih zadanih pravila. Ponekad se, međutim, stječe utisak kao da nas netko prisiljava na taj čin, pa su i argumenti protiv ulaska u EU postavljeni na krivim premisama. Stoga je potpunije informiranje o stvarnim budućim odnosima imperativ koji privrednici unisono zahtijevaju.
Ulazak u EU je, prije svega, poslovan odnos. Razvijene zemlje, pokazao je to ulazak tranzicijskih zemalja iz 2004., kupile su tržište koje im je omogućilo – kako je to istakao predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago, povećanje njihovih BDP-a za 1500 milijardi eura u samom početku, a kasnijih godina 600-700 milijuna na godinu.

Istodobno, tranzicijskim zemljama osiguravao je svih proteklih godina viši standard i preduvjete za iskorak prema prosperitetu. Nažalost, nije to uvijek bilo utemeljeno na realnoj proizvodnji već na plasmanu značajnih financijskih sredstava, velikim dijelom usmjerenih na potrošnju i uvoz iz razvijenih zemalja EU.

Sada dolazi sve to na naplatu. U samom početku obje su strane bile zadovoljne. Sada se taj odnos pomalo mijenja, izazvan gospodarskom i financijskom krizom, ali ne dovodi u pitanje ipak višestruke prednosti takvog odnosa.

Jačanje konkurentnosti
Privrednici jasno ističu da nedostaju potrebne informacije i neophodne analize prednosti i nedostataka ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Zapravo, nema jasne SWOT analize koja bi gospodarstvu prikazala s kakvom bilancom korist/trošak ulazimo u taj proces.

Prilagođavanje zakonske regulative samo je dio posla, dok onaj pravi tek predstoji. Svi se slažu da je temelj tog ulaska povećana proizvodnja orijentirana na izvoz, što pretpostavlja jačanje ukupne konkurentnosti hrvatske privrede.
Strani ulagači pokazuju zanimanje za energetiku, infrastrukturu, proizvodnju visokih tehnologija i turizam. Međutim, privrednici smatraju da se tu treba puno jasnije odrediti prema svim budućim ulaganjima, što znači definirati investicije koje otvaraju radna mjesta, proizvodnju za izvoz i supstituciju uvoznih proizvoda. Jasnije treba odrediti i izlazne strategije, kako nam se ne bi događali nemili događaji poput naglog izlaska stranog investitora u Željezari Sisak i gubitka radnih mjesta. Bojimo se, međutim, da mnogi koji odlučuju o tome ni ne znaju što je to izlazna strategija.

Bez da ulazimo u dublju analizu, zaključak se nameće. Vjerojatno za Hrvatsku globalno neće biti većih potresa ulaskom u EU. Međutim, individualno, svaka će tvrtka morati promatrati svaki proizvod i njegovu realnu budućnost na proširenom tržištu. Izvoz znači obranu starih i stvaranje novih radnih mjesta, a treba voditi računa i o uključivanju domaće industrije u očekivani investicijski ciklus. Ukratko, nema pesimizma, ali ni optimizma. Odnosno, ako ga ima, valja ga smjestiti u realne okvire.

Kreditna nesposobnost većeg dijela privrede
Privrednici izražavaju ozbiljne sumnje u uvjete poslovanja u 2012. Nepoznato je kakav će kreditni rejting imati Hrvatska, kakva će biti cijena kapitala, hoće li se ukidati ili povećavati porezi, što ostaje od parafiskalnih nameta gospodarstvu. Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski pozvao je sve relevantne društvene faktore na dogovor navodeći da “fiskalni deficit i idućih godinu-dvije treba prepoloviti”.

Istakao je kako nam se “ne piše dobro ako svatko od nas bude gledao svoje primarne kratkoročne interese, ako ne sjednemo za stol i ne dogovorimo se. Ni nakon tri godine još nije sazrela spoznaja da se 2008. srušio cijeli model na kojem smo živjeli prethodnih godina”. Jasna je njegova poruka da ne možemo očekivati da će kretanja u EU biti lokomotiva na koju ćemo se i mi nadovezati. Rješenja treba tražiti u poticanju stranih ulaganja u nefinancijski sektor i oslanjanju na vlastite potencijale.
Predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka vrlo je plastično oslikao privrednu pozornicu. Odbijajući dosta uvriježeni stav kako poslovne banke ne žele ulagati u domaću proizvodnju, Prka je iznio poražavajuće podatke: Hrvatska ima 496 velikih poduzeća (iznad 250 zaposlenih), a samo njih 134 zadovoljava bankarske kriterije za kredite. Od 6200 srednjih poduzeća (od 51 do 250 zaposlenih) samo 2019 njih zadovoljava kriterije prema profitu, imovini i kapitalu.

Najmanje tvrtke su na rubu prezaduženosti, pa nemaju ni kapitala, ni imovine da bi im banke odobravale kredite. To svakako baca potpuno novu sliku na sva buduća kretanja i sigurno ne olakšava poziciju domaćih tvrtki u budućem razdoblju.

Što, dakle, poduzeća mogu očekivati u narednoj godini?
Svaka Vlada mora voditi računa o financijskoj konsolidaciji kao neophodnoj pretpostavki stvaranja preduvjeta za ponovni privredni uzlet. To pretpostavlja ozbiljne i oštre rezove u javnoj potrošnji, bez novih nameta privredi. I to bez odlaganja i politikantskih kalkulacija koje vode oklijevanju u neophodnim zahvatima. Deficit proračuna treba smanjiti za 10 milijardi kuna. Naznake ekonomske politike buduće Vlade pokazat će s kojom dozom ozbiljnosti zaista prihvaćamo ovaj izazov.
Hrvatski izvoznici odabrali novo vodstvo

Hrvatski izvoznici održali su redovnu 5. skupštinu na kojoj je Darinko Bago ponovno izabran za predsjednika.

U kratkom obraćanju članovima Skupštine nakon reizbora, Darinko Bago izjavio je kako Hrvatska sa svojom gospodarskom strukturom ima značajnu potrebu za afirmacijom izvoza te je najavio da će novi saziv tijela HIZ-a nastaviti s lobiranjem za interese izvoznika. “Moramo naći zajednički jezik s Vladom i tražiti jaču potporu izvoznicima. S druge strane, smatramo da je potrebno uvesti ozbiljnu kontrolu praćenja dodjela raznih subvencija”, izjavio je Bago.

Nakon provedenih izbora objavljeno je da će Hrvatske izvoznike u novom mandatu voditi:
Predsjednik:
Darinko Bago, Končar elektroindustrija

Zamjenik predsjednika:
Dubravko Miholić, Hauska&Partner

Potpredsjednici:
Jerko Andrijić, Radež,
Ante Babić, Centar za međunarodni razvoj,
Ivanka Maričković Putrić, HBOR,
Nada Šimić, Primaco Grupa,
Josip Vugrinec, Ferokotao

Članovi Upravnog odbora:
Matko Bolanča, Pliva,
Ivan Brkić, Selk,
Franjo Bušić, Potomac,
Dorotea Effenberger, Tahograf,
Ružica Geceg, Scott Bader,
Miro Jakuš, Zagorka,
Betina Jurman, Filix,
Andrija Lalić, Apipharma,
Vjekoslav Majetić, Dok-Ing,
Čedo Maletić, HPB,
Luka Miličić, Dalekovod,
Trpimir Renić, Cemex Hrvatska,
Ante Rogoznica, Končar – mjerni transformatori,
Domagoj Soukup, Dilj,
Željko Zadro, Viro,
Nadica Zver, Ivančica

Izdvajamo iz broja:
Hrvatska industrijalizacija
Taoci nerazumne politike
U središtu ekonomske politike treba biti proizvodnja
Mogući put izlaska iz krize
Agrokor povećao prihode 8 posto u prvih osam mjeseci
FMCG&Retail Arena okupila vodeće predstavnike prehrambene industrije i maloprodaje
Codex Alimentarius
Triput DA za postavljanje ciljeva
Kako kreirati uspješan program vjernosti kupaca (3)
Bio otpad i njegovo pravilno prikupljanje
Novi Zakon o javnoj nabavi
Zakonsko mjeriteljstvo
Na 6. međunarodnom festivalu vina i kulinarstva rekordan broj izlagača
S a d r ž a j - 5 - 2011
Arhiva
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa