Međunarodno poslovanje Trgovina Robe Edukacija Potrošači O marketingu Info Naslovnica
Naslovnica  >>  Časopis  >>  Broj 5/2011
Srijeda, 24.04.2024
Seniko studio
Kontakt
Oglašavanje
Časopis
O nama
Impressum
Broj 5/2011
Izdvajamo iz broja:
Broj 5-2011 - Ante Gavranović
Hrvatska industrijalizacija - prof. dr. sc. Ljubo Jurčić
Taoci nerazumne politike - Ante Gavranović
Mogući put izlaska iz krize - dr. sc. Guste Santini
Agrokor povećao prihode 8 posto u prvih osam mjeseci
FMCG&Retail Arena okupila vodeće predstavnike prehrambene industrije i maloprodaje
Codex Alimentarius - mr. sc. Tea Havranek, dipl. ing.
Triput DA za postavljanje ciljeva - Hrvoje Bogdan
Kako kreirati uspješan program vjernosti kupaca (3) - prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek
Bio otpad i njegovo pravilno prikupljanje - Marko Brnčić
Novi Zakon o javnoj nabavi - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ; Uprava za sustav javne nabave
Zakonsko mjeriteljstvo - Anđelko Pavlic
Na 6. međunarodnom festivalu vina i kulinarstva rekordan broj izlagača
S a d r ž a j - 5 - 2011
U središtu ekonomske politike treba biti proizvodnja
U krizi smo posljednjih dvadeset godina, a za to je kriva doktrina kako Hrvatska može opstati od usluga koju smo ugradili u makroekonomsku politiku, kaže predsjednik udruge menadžera Croma

Obnova proizvodnje temelj je izlaska iz krize, a s tim ciljem trebalo bi izmijeniti ekonomsku politiku, istaknuli su čelnici Hrvatskog udruženja menadžera Croma na današnjem predstavljanju Masterplana Crome za revitalizaciju hrvatskog gospodarstva u razdoblju od 2012. do 2016. godine.

Croma konstatira da hrvatsko gospodarstvo obilježavaju višegodišnji pad BDP-a i industrijske proizvodnje, stalni rast nelikvidnosti, nezaposlenosti i zaduženosti, porast proračunskog manjka i inozemnog duga, što za posljedicu ima rast siromaštva.

Do toga je po mišljenju članova Crome, koje je iznio njen predsjednik Vladimir Ferdelji, dovela pogrešna doktrina prema kojoj Hrvatska može ostvariti visok rast temeljen na uslugama i potrošnji baziranoj na zaduživanju, prodaji imovine, a bez proizvodnje i industrije.

Nastavak takve politike prema Ferdeljijevim riječima produbljava krizu i pogoršava ekonomsko stanje.

Rješenje vidi u novoj doktrini u kojoj su proizvodnja i industrija temelji ekonomskog prosperiteta.

U tom smislu u monetarnoj politici Croma pored ostalog predlaže nadoknadu razlike između stope inflacije i tečaja poreznim olakšicama, a traži i smanjenje regulatornih opterećenja bankama koje kreditiraju proizvodno poduzetništvo te postupno povećanje neoporezivog dijela dohotka radi povećanja standarda i potrošačke moći stanovništva. Croma predlaže i destimulaciju uvoza svim legalnim sredstvima.

Menadžeri traže i učinkovito upravljanje javnim i državnim poduzećima, izradu strategije razvoja industrije te rješavanje nelikvidnosti ujednačavanjem prava i obveza poduzetništva i države u dužničko-vjerovničkim odnosima.

Predlažu i smanjenje parafiskalnih nameta, teritorijalni preustroj s pet regija, novu energetsku politiku koja stimulira obnovljive izvore, učinkovito zakonodavstvo i pravosuđe kao i uključivanje znanosti i obrazovanja u razvoj proizvodnje.

Ferdelji kaže da bi provedbom prijedloga Crome bio osiguran rast BDP-a do šest posto u 2016. godini, a industrijske proizvodnje do osam posto te pad nelikvidnosti u istom vremenskom horizontu od 20 do 25 posto godišnje. Uslijedilo bi, dodaje, i povećanje zaposlenosti za 60 tisuća radnih mjesta tako što bi broj zaposlenih u javnom sektoru bio smanjen za 40 tisuća, a broj proizvodnih radnim mjesta povećan za 100 tisuća.

U Cromi drže i da bi provedbom njihovih prijedloga proračunski deficit bio ukinut do 2014. godine, vanjski dug smanjen za 20 posto, a pokrivenost uvoza izvozom povećana na 80 posto. Kažu i da bi udio siromašnih u ukupnom broju stanovnika sa 32 posto (prema metodologiji UN-a) bio smanjen na 15 posto.
Croma će, najavio je Ferdelji, sa svojim prijedlozima upoznati stanovništvo s preporukom da na predstojećim izborima glasaju za one koji u svoje programe uključe što više njezinih prijedloga. Najavio je da će s Masterplanom upoznati i političke stranke.

Upitan za komentar ekonomskih programa HDZ-a i Kukuriku koalicije kazao je da to nisu gospodarski već politički programi pisani tako da ne uvrijede neku od skupina birača.

Ocijenio je da HDZ i nema program odnosno da ga već provodi s obzirom da je na vlasti te da ga nema potrebe komentirati s obzirom na rezultate, a za program oporbene koalicije rekao je da je to skup želja koji nudi nivo promjena nedovoljan za brzi izlazak iz krize.

Za program koalicije "Znati kako" rekao je da je objektivniji, ali također politički, a da je vruće krumpire ostavio u vatri. (H)

Izdvajamo iz broja:
Broj 5-2011
Hrvatska industrijalizacija
Taoci nerazumne politike
Mogući put izlaska iz krize
Agrokor povećao prihode 8 posto u prvih osam mjeseci
FMCG&Retail Arena okupila vodeće predstavnike prehrambene industrije i maloprodaje
Codex Alimentarius
Triput DA za postavljanje ciljeva
Kako kreirati uspješan program vjernosti kupaca (3)
Bio otpad i njegovo pravilno prikupljanje
Novi Zakon o javnoj nabavi
Zakonsko mjeriteljstvo
Na 6. međunarodnom festivalu vina i kulinarstva rekordan broj izlagača
S a d r ž a j - 5 - 2011
Arhiva

odaberite godinu:

2016
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003

   
Međunarodno poslovanje  |  Trgovina  |  Potrošači  |  Edukacija  |  Robe  |  O marketingu  |  Info
Opći uvjeti korištenja  |  O nama  |  Impressum
Copyright(c) 2006, Sva prava pridržana.

Design by: Stedas    Geared by: Corvus CMS
 
 
Tražilica
Upiši pojam
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa
Hoće li 2016. godina napokon biti bolja?
  1. Svakako će biti bolja!
  2. Ne očekujem veće pozitivne pomake.
  3. Ne vjerujem da će biti bolja.