|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Uredništvo
|
|
|
|
|
Osim uobičajenih odredbi o slobodnoj trgovini, CEFTA 2006 podrazumijeva jačanje suradnje na području trgovine uslugama, poticanja i zaštite ulaganja, suvremene odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja te pravu intelektualnog vlasništva
Ugovor CEFTA 2006 za Republiku Hrvatsku stupio je na snagu 22. kolovoza, a sukladno Ugovoru o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini koji je potpisan u Bukureštu 19. prosinca 2006. godine.
Postojećim članicama CEFTA-e (u trenutku potpisivanja to su bile Bugarska, Hrvatska, Makedonija i Rumunjska), tim su se ugovorom pridružile Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldova, Srbija i UNMIK/Kosovo. U međuvremenu su Bugarska i Rumunjska postale članicama EU.
Za razliku od osnovnog CEFTA ugovora, koji je sklopljen 1993. godine te nije bio sasvim usklađen s odredbama WTO-a, ovaj ugovor uključuje suvremene odredbe u potpunosti usklađene s pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Time se željelo pomoći zemljama koje još nisu članice te organizacije kako bi što prije prilagodile svoje trgovinske sustave globalnim trgovinskim pravilima (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina te UMNIK/Kosovo još nisu članice WTO-a).
Važna novina koju donosi CEFTA 2006 je i detaljno razrađen postupak rješavanja sporova, koji uključuje i arbitražu, a u cilju osiguravanja što bolje implementacije. Predviđeno je da u provedbi Ugovora Zajedničkom odboru pomaže Tajništvo, administrativno tijelo smješteno u Bruxellesu.
Republika Hrvatska potpisala je Ugovor o pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini u prosincu 2002. godine u Zagrebu. Isti je stupio na snagu u ožujku 2003., kada postaje punopravnom članicom Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA).
Nakon što su u svibnju 2004. godine iz CEFTA-e, ulaskom u Europsku uniju istupile Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija, CEFTA broji tri članice: Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. U veljači prošle godine Makedonija potpisuje Ugovor o pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini te u kolovozu 2006. postaje punopravnom članicom ove organizacije.
Vjerujući kako CEFTA, bez obzira na smanjenje članstva, ima perspektivu i budućnost i to ponajprije kroz njezino proširenje, Republika Hrvatska je inicirala proširenje na nove države u Jugoistočnoj Europi: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Moldovu, Srbiju i UNMIK/Kosovo.
Završnom deklaracijom Konferencije na vrhu, potpisanom u travnju 2006. godine u Bukureštu, dogovoreno je da, pod okriljem Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu, započnu i da se do kraja iste godine zaključe pregovori za sklapanje Ugovora o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini, čija se konsolidirana verzija naziva ''CEFTA 2006''.
|
Cilj potpisivanja ovog Ugovora je unapređenje i poboljšanje ukupnih trgovinskih i gospodarskih odnosa Republike Hrvatske sa zemljama CEFTA-e, usklađivanje razvoja ekonomskih odnosa putem razvoja trgovine, ubrzanja razvoja komercijalnih aktivnosti, podizanje životnog standarda i osiguranja boljih mogućnosti zapošljavanja, povećanje produktivnosti te postizanje financijske stabilnosti, a na načelima tržišnog gospodarstva i liberalizacije trgovine sukladno odredbama Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT-a 1994,) i Ugovora o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Od novog CEFTA ugovora Republika Hrvatska očekuje prvenstveno daljnje povećanje izvoza u zemlje koje su pristupile CEFTA-i te bolji položaj hrvatskih gospodarstvenika na tim tržištima, zbog obveze svih novih članica da primjene moderne odredbe ugrađene u ugovor.
|
|
 |
|