O problematici veledrogerijskog tržišta u Republici Hrvatskoj, gospodarskim kretanjima i ulozi poslodavaca, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Medika d.d. i predsjednikom Hrvatske udruge poslodavaca, gospodinom Damirom Kuštrakom
*Koja je pozicija Medike na hrvatskom veledrogerijskom tržištu?
Osnovna karakteristika veledrogerijskog tržišta u Hrvatskoj je iznimna konkurentnost, zbog čega smo u Medici zadnjih godina napravili restrukturiranje poslovanja: izašli smo s dionicama, obveznicama i komercijalnim zapisima na tržište kapitala. Specifičnost poslovanja Medike je što ne koristimo kredite, nego se isključivo financiramo na tržištu kapitala.
Trenutačna likvidnost zdravstvenog sustava dosegla je najnižu razinu u posljednjih dvadesestak godina. To je dijelom rezultat konkurentskih pritisaka, a većim dijelom posljedica nesređenosti cijelog sektora. U ovako nezahvalnim uvjetima poslovanja Medika je i danas lider na tržištu s udjelom od oko 30 posto. Paralelno s veledrogerijskim poslovanjem razvili smo i vlastiti ljekarnički lanac, tako da danas imamo 40 ljekarni Primapharma.
Tržište je strogo regulirano kao rezultat u svijetu prisutnog trenda smanjivanja troškova zdravstvenog sustava, tako da su cijene lijekova u nas već četiri puta snižavane od 2003. godine. Usprkos tome, Medika je zabilježila rast prodaje te je ostala vodeća kompanija na hrvatskom tržištu veledrogerija. Profiti nisu osobito značajni što je, ako imamo u vidu uvjete koji vladaju na tržištu, u potpunosti razumljivo. Uostalom, takva je situacija i na tržištima Europske unije.
*Radi se, dakle, o vrlo specifičnim uvjetima poslovanja.
Pa može se i tako reći. Medika je veledrogerija i kao takvoj osnovna djelatnost je veleprodaja. Dobavljači su globalne tvrtke iz farmaceutske industrije, dok su naši kupci bolnice, koje su sve osim jedne državne ustanove, i ljekarne kojih je u Hrvatskoj 70 posto u privatnom vlasništvu. Već iz ove strukture tržišta razvidno je vrlo specifično odvijanje poslovanja kroz ispreplitanje javnog i privatnog interesa.
*Izabrani ste za Predsjednika HUP-a. Koje su osnovne smjernice Vašeg djelovanja kao prvog čovjeka hrvatskih poslodavaca?
Da, u svibnju sam izabran za Predsjednika HUP-a. Nadam se da ću tijekom dvogodišnjeg mandata uspjeti pokrenuti određene projekte. HUP se u posljednje vrijeme profilirao u prepoznatljivu instituciju u poslovnom i društvenom životu zemlje. Ima svoju institucionalnu poziciju, prije svega u Gospodarsko socijalnom vijeću.
Dan poduzetnika, također, prepoznat je kao skup na kojem se okuplja impozantan broj poslovnih ljudi, koji ukazuje na probleme u poslovanju i planove poboljšanja opće gospodarske klime. Ove godine naglasak je stavljen na industrijalizaciju, dok je prošlogodišnji skup ukazao na potrebu stabilizacije tržišta rada i pojednostavljenja poreznog sustava.
|
Konkretni projekti su promovirani, iako do danas te inicijative nisu polučile značajnije rezultate. Obzirom da se nalazimo u izbornoj godini to je bilo i za očekivati. Nadam se da će HUP biti u poziciji da, odmah nakon izbora u studenom, iz gotovih projekata napravi listu zahtjeva koje će uputiti novoj Vladi. Time ćemo doći do saznanja koja je pozicija poslodavaca u kreiranju gospodarske politike.
*Konsolidacija tržišta rada, porezni sustav i industrijalizacija zemlje su tri osnovna projekta. Što to konkretno znači u praksi?
Konkretno, što se tiče poreznog sustava, u mandatu ove Vlade nije niti jedan porez smanjen niti ukinut. Nedavno smo uputili prijedlog projekta kojim bi Ministarstvo financija trebalo izraditi registar tzv. skrivenih nameta, odnosno različitih neporeznih davanja. Radi se, primjera radi, o davanjima na ukupni prihod, što je uistinu zastarjeli princip oporezivanja. U to su uključeni obvezno članstvo u HGK, davanja za turističku zajednicu i hrvatske šume.
Nadalje, imamo namete koji su u nadležnosti lokalne samouprave kao što je spomenička renta, koja je izgubila svaki smisao ne zbog same ideje kao takve, već zbog načina na koji se primjenjuje. Mnogo je primjera gdje se neselektivno čitavi kvartovi proglašavaju spomenicima kulture, što nema veze sa stvarnošću.
Isto tako, Zakon o radu nije promijenjen niti u smjeru sindikalnih zahtjeva niti prema zahtjevama i potrebama poslodavaca. Europske udruge poslodavaca nedavno su pokrenule projekt flexicurity, koncept modernizacije tržišta rada koji ne štiti radno mjesto, nego inicijalno zapošljavanje.
Kroz osiguravanje fleksibilnosti i sigurnosti prava na rad ne bi se bezuvjetno garantiralo radno mjesto, nego bi se jamčila adekvatna financijska naknada za nezaposlene te lakši pronalazak novog zaposlenja. Za hrvatske prilike takva reforma nosi određene poteškoće, jer podrazumijeva veliku mobilnost radne snage, što bi moglo predstavljati problem s obzirom na naš mentalitet.
*Svjedoci smo sve intenzivnije rasprave o nužnosti ubrzanog gospodarskog razvoja, a s druge strane sve više govorimo o drušveno odgovornom poslovanju i brizi za održivi razvoj. Kakvo je Vaše viđenje uloge HUP-a u ovim procesima?
Članice HUP-a su životno zainteresirane za razvoj gospodarstva. Od 2000. godine prosječni rast bruto domaćeg proizvoda se kreće oko stope od 4,6 posto. To je do 2003. godine bio iznadprosječni rast u odnosu na druge tranzicijske zemlje, dok je danas stopa rasta hrvatskog gospodarstva ispod prosjeka tih zemalja.
|
|
 |
|