Seniko studio
Broj 4/2007
Izdvajamo iz broja:
Broj 4-2007 - Ante Gavranović
Veledrogerijsko tržište: Likvidnost na najnižoj razini u dvadeset godina
Novosti u Zakonu o zaštiti potrošača - Đema Bartulović, Vesna Buntić
Marka kao doživljaj (1) - prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek
Electrolux: Europska nagrada hrvatskoj podružnici - Goran Pavlović
Na snazi sporazum CEFTA 2006 - Uredništvo
Osvrt na novi nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje prodavač - Stjepan Brzak, prof.
Sezonsko zapošljavanje i problem radne snage u djelatnosti trgovine - Sanja Smoljak
Ana Knežević: SSSH traži referendumsko izjašnavanje o mirovinskoj reformi
Goran Pavlović
U kratkom vremenu mirovine "novih" umirovljenika dosegnut će razinu socijalne pomoći, upozorila je predsjednica SSSH

U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske još jednom upozoravaju na neizdrživo i sramotno niske mirovine radnika iz I. mirovinskog stupa kao i njihovo daljnje smanjivanje. Ne postoji kategorija punoga radnog staža neovisno o godinama života, ali se događa proces trajnog umanjenja prijevremenih starosnih mirovina, naglašava Ana Kneževeć, predsjednica SSSH.

Nadalje, trebalo bi ispraviti nepravdu po kojoj duži radni vijek znači manju najnižu mirovinu tj., mora postojati isti koeficijent za izračun najniže mirovine za sve godine staža. Imperativ društvene solidarnosti predstavlja i reforma nesrazmjerno visokih mirovina političke elite (saborskih zastupnika i državnih dužnosnika), te povlaštenih uvjeta umirovljenja u javnom mirovinskom sustavu. U tom bi smislu trebalo utvrditi uvjete umirovljenja i izračuna mirovina radnicima i zastupnicima te državnim dužnosnicima prema istom Zakonu, ističe Knežević.

SSSH predlaže niz rješenja kojima bi se mirovinska politika učinila poštenijom i prihvatljivijom za društvo u cjelini. Na prvom mjestu potrebno je izračun mirovine raditi na temelju 10 najpovoljnijih godina (za radnike osigurane samo u I. stupu), te formirati osnovicu povećanjem aktualne vrijednosti mirovine (AVM).

U pitanjima radnog staža, isti bi trebao trajati 35 godina za žene i 40 za muškarce, a najnižu mirovinu za 30 godina staža utvrditi u iznosu od najmanje 40 posto prosječne plaće.

Izjednačavanje trajanja radnog staža za žene i muškarce, prema zahtjevima Europske unije, predstavlja dugotrajan i složen proces pa ostaje nejasno zašto je Hrvatski sabor prihvatio 2018. godinu kao krajnji rok. Posebice ako imamo u vidu neke puno razvijenije zemlje: u Sloveniji je taj rok prolongiran za 2024., a u Austriji za 2032. godinu.

Prema važećoj mirovinskoj reformi iz 1999. godine, većina starijih radnika pri umirovljenju prima najnižu mirovinu, koja za 40 godina radnog staža iznosi 1.745,10 kuna. Istodobno, prosječna mirovina hrvatskih političara iznosi 9.190,63 kune, što predstavlja krajnji izraz socijalne neosjetljivosti.

Odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu sankcionira se trajnim umanjenjem ionako niske mirovine od čak 20 posto za pet godina ranijeg odlaska. Kao posljedica te reforme pojavila se kategorija tzv. ''novih umirovljenika'', čija je mirovina prosječno 30 posto niža od umirovljenih prije 1. siječnja 1999. godine. Razlika u vrijednosti mirovine za "nove" i "stare" umirovljenike za jednaku duljinu staža, istovjetan posao i uvjete rada, u apsolutnom se iznosu kreće oko 560 kuna.
Brojka od 380.000 "novih" umirovljenika koji primaju prosječnu mirovinu od 1.520 kuna predstavlja, po konstataciji Svjetske banke, populaciju situiranu daleko ispod zone siromaštva. Niti "stari" umirovljenici nisu u puno povoljnijem položaju, jer prosjek od 1.911 kuna nije puno iznad postavljenog kriterija od 1.840 kuna, kao gornje granice siromaštva u našoj zemlji.

Prema izračunima Sindikata za 10 godina prosječna mirovina će se svesti na iznos socijalne pomoći te će iznositi oko 900 kuna.

Sindikat posebno ukazuje na porazne rezultate istraživanja po kojemu Hrvatska ima najnižu stopu doprinosa za mirovinsko osiguranje od svih europskih zemalja (20 posto iz bruto plaće). Doprinos za mirovinsko osiguranje kod nas plaćaju samo radnici, ne i poslodavci, što nije slučaj u Europi. Cijena takvog "rasterećenja troškova rada", kroz daljnje smanjivanje doprinosa, je bijeda u starosti građana Republike Hrvatske, upozorava predsjednica SSSH.

"Svjesni smo kako se svi naši zahtjevi ne mogu realizirati preko noći pa smo, u suradnji s Hrvatskom strankom umirovljenika, uspjeli ostvariti neke od tih zahtjeva, koji će u skoro vrijeme biti prihvaćeni u Vladi te upućeni u saborsku proceduru. Problemi izračuna mirovine po načelu 10 najpovoljnijih godina kao i trajanje radnog staža ostaju da na njih i dalje ukazujemo i pokušamo ih riješiti na dobrobit socijalnih partnera'', zaključila je Ana Knežević u ekskluzivnoj izjavi za Suvremena.hr.

Izdvajamo iz broja:
Broj 4-2007
Veledrogerijsko tržište: Likvidnost na najnižoj razini u dvadeset godina
Novosti u Zakonu o zaštiti potrošača
Marka kao doživljaj (1)
Electrolux: Europska nagrada hrvatskoj podružnici
Na snazi sporazum CEFTA 2006
Osvrt na novi nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje prodavač
Sezonsko zapošljavanje i problem radne snage u djelatnosti trgovine
Arhiva
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa