|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Slađana Bastašić
|
|
|
|
|
Promatrajući zbivanja na maloprodajnom tržištu robe široke potrošnje u Hrvatskoj, zemljama regije i cijele Europe svjedoci smo sveopćeg trenda okrupnjavanja uslijed širenja trgovačkih lanaca raznih formata: hipermarketa, supermarketa, cash & carry trgovina i diskontera. Posebno uspješni u tome su diskonteri koji predstavljaju najbrže rastući format trgovina, a prema predviđanjima takav će se trend nastaviti i u slijedećih nekoliko godina.
Oko 60% očekivanog rasta diskontera u razdoblju od 2005. do 2009. godine generirat će samo dva trgovačka lanca: Lidl i Aldi.
Dva su osnovna čimbenika zaslužna za izvanredan uspjeh diskontera na maloprodajnom tržištu: odlična prihvaćenost od strane kupaca i operativna efikasnost.
Diskonteri u svojim trgovinama prodaju limitirani broj proizvoda (oko 1.200) i većinu tih proizvoda čini njihova privatna marka koju kupcima nude po izrazito povoljnim cijenama. Upravo iz tog razloga bazna ciljna skupina diskontera su kupci niže platežne moći.
Međutim, sve češće u njihovim trgovinama kupuju i kupci koji si mogu priuštiti i skuplje proizvode. Razlog tome je što kupci, bez obzira na njihovu platežnu moć, percipiraju njihove privatne marke kao proizvode koji nude zadovoljavajuću kvalitetu u odnosu na njihovu cijenu.
Limitirani broj proizvoda, s druge strane, omogućuje diskonterima i puno veću operativnu efikasnost. U usporedbi sa hipermarketima koji u svojim trgovinama prodaju oko 35.000 i više različitih proizvoda, nije teško zaključiti da su troškovi logistike, administracije i upravljanja asortimanom od 1.200 proizvoda znatno manji. Niže troškove omogućuje im i uniformiranost i jednostavnost svakog prodajnog mjesta koji zahtjeva i znatno manji broj zaposlenika po prodajnom mjestu u odnosu na supermarkete i hipermarkete.
Predviđeni rast od 31,7% u razdoblju od 2005. do 2009. godine na europskom tržištu diskonteri planiraju ostvariti na dva načina: promjenom poslovnog modela te daljnjom ekspanzijom.
Promjena poslovnog modela podrazumijeva dvije važne promjene u asortimanu. Prva je uvođenje novih kategorija proizvoda u asoritman kojima se želi povećati frekvencija kupovanja i/ili potrošnja po jednoj kupovini. Druga promjena odnosi se na proširenje broja proizvoda unutar već postojećih kategorija, prvenstveno uvođenjem većeg broja proizvođačkih robnih marki ali i privatnih robnih marki visoke kvalitete.
Na taj se način želi privući veći broj kupaca koji traže višu kvalitetu proizvoda i spremni su za to izdvojiti veći iznos novca. Ova će promjena nužno dovesti i do povećanja troškova i kompleksnosti poslovanja.
|
Najnoviji podaci govore da su diskonteri u Europi trenutno prisutni sa 39.240 prodajnih mjesta. Taj će se broj do konca 2009. godine povećati na 44.908. To znači da diskonteri u slijedeće tri i pol godine planiraju otvoriti još 5.665 prodajnih mjesta diljem Europe. Daljnja ekspanzija očekuje se i u zemljama Srednje i Istočne Europe, pa tako i u Hrvatskoj gdje Lidl upravo otvara svoje prve trgovine.
U ovakvom okruženju nužno je za svakog proizvođača pozorno pratiti zbivanja na tržištu te prilagoditi svoje poslovanje tim uvjetima. Obzirom da diskonteri već danas zauzimaju značajan udio u prometu robe široke potrošnje u Europi i obzirom na buduće očekivane stope njihovog rasta, prisutnost u tom formatu postaje sve važnija za uspješno poslovanje svakog proizvođača robe široke potrošnje, pa tako i za Coca-Cola Hellenic Bottling kompaniju u čijem se sastavu nalazi i Coca-Cola Beverages Hrvatska.
Neupitno je da će Lidl utjecati i na trenutnu maloprodajnu sliku tržišta robe široke potrošnje u Hrvatskoj gdje već sada top 10 trgovačkih lanaca drži preko 50% udjela. U godinama koje slijede očekujemo daljnje okrupnjavanje tržišta jer je sigurno da osim diskontera i trgovački lanci koji su već prisutni na našem tržištu, imaju daljnje planove za rast i još dosta toga za reći.
Sukladno situaciji na tržištu, dva su osnovna smjera kojima Coca-Cola Beverages Hrvatska teži u godinama koje dolaze.
Prvi je segmentiranje tržišta maloprodaje prema formatima odnosno kanalima prodaje. Osnovni kriteriji segmentacije su: vrsta i vrijednost kupovine koja se u njima obavlja i profil kupaca koji u njima kupuje. Cilj ovog pristupa je biti prisutan u svakom formatu s asortimanom (brandovima i pakiranjima) i uslugama relevantnim za taj format.
Drugi pristup odnosi se na pojedinačnu suradnju sa trgovačkim lancima na hrvatskom tržištu. Naš je krajnji cilj izgraditi partnerski odnos sa svakim od njih. Iz perspektive Coca-Cola Beverages Hrvatska, to znači detaljno upoznavanje sa njihovim vizijama, strategijama i ciljevima, kao i načinom na koji se žele diferencirati od svoje konkurencije.
Isto tako želimo što je moguće bolje upoznati profil njihovih kupaca kao i njihove kupovne navike. Temeljem tih informacija želimo kreirati jedinstvenu ponudu prema svakom trgovačkom lancu, koja osim adekvatnog asortimana podrazumijeva i sve marketinške aktivnosti usmjerene isljučivo na njegov profil kupaca. Slijedeći korak koji podrazumijeva ovaj nivo suradnje je zajednička izrada višegodišnjeg plana prodaje naših proizvoda, kao i cijele kategorije, kroz njegova prodajna mjesta.
Namjera nam je da na ovaj način omogućimo trgovačkom lancu lakše ostvarenje njegovih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva rasta kao i da u potpunosti zadovoljimo potrebe i želje njegovih kupaca (a naših potrošača) kada se radi o bezalkoholnim pićima.
|
Osnovni preduvjet partnerskog nivoa suradnje između proizvođača i trgovačkog lanca jest razmjena podataka i informacija. Iako se i u tom području vide određeni pomaci, stanovito nepovjerenje još je uvijek prisutno.
Obzirom da će nas poslovno okruženje prije ili kasnije dovesti do situacije kada će partnerska suradnja i razmjena podataka biti preduvjet bilo kakvog napretka, pozivamo trgovačke lance da već danas krenemo u tom smjeru te da spremniji dočekamo sutra.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|