|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Zorica Krželj
|
|
|
|
|
2. Turistička potražnja u Dubrovniku
Ponašanje svih sudionika turističke ponude ovisi o željama i potrebama potrošača odnosno turista. Bez obzira da li turist nastupa individualno ili organizirano on predstavlja središnju figuru na turističkom tržištu koje je inače izrazito tržište kupaca. Glavna osobina turističke potražnje je sezonski karakter. U Dubrovniku je prisutna ljetna sezonalnost što se vidi iz motiva turista koji posjećuju Dubrovnik. Glavni motiv posjeta turista Dubrovniku je odmor i relaksacija na moru.
Najjača sezona je u ljetnim mjesecima između lipnja i kolovoza gdje također mogu nastupiti neke praznine. S obzirom da Dubrovnik ima razvijene neke oblike turizma kao što su kongresni turizam i kružna putovanja moguće je sezonu produžiti. Ova dva oblika tako nešto i čine s obzirom da kongresni turizam se najvećim dijelom odvija prije i nakon sezone, dok kružna putovanja su u Dubrovniku prisutna od ožujka do studenog. Da bi mogli pratiti ekonomske aspekte turizma zbog kojih se turizam i odvija potrebno je analizirati neke važne karakteristike turističke potražnje.
|
Prva karakteristika je dislociranost potražnje od ponude. Geografski položaj Dubrovnika je takav da je turistima ukoliko žele najbolje iskoristiti svoj odmor najlakši put dolaska zračnim prometom. Promet kao takav najvećim dijelom sudjeluje u turističkoj potražnji, jer bez obzira na turističku ponudu turist neće dolaziti u destinaciju koja nema zadovoljavajuću prometnu povezanost sa njegovim mjestom boravka.
Dubrovnik je po pitanju zračnog prometa učinio dosta, jer je u ljetnim mjesecima kada ima najveći broj turista povezao Dubrovnik sa važnim emitivnim tržištima Europe. Prema strukturi turista koji borave u Dubrovniku najviše su prisutni stanovnici Europske Unije. Međutim, struktura gostiju je nešto malo drukčija u odnosu na druge turističke destinacije na Jadranu. Posljednjih nekoliko godina u Dubrovnik su se počeli vraćati Englezi i Francuzi. Englezi su jedni od najboljih gostiju, prvenstveno kada je riječ o potrošnji.
Njihova potrošnja je dosta iznad prosjeka. Prema posljednjim podacima TOMAS ankete iz 2004., u Dubrovniku je prosječna dnevna potrošnja po turisti iznosila 97,70€ što u odnosu na Hrvatsku je dvostruko više. Međutim, konstantni problem je što kod potrošnje najveći dio ide na osnovne usluge, a tek manji postotak pripada dodatnim uslugama. Ako strukturiramo prosječnu potrošnju vidi se da nešto manje od 30% odnosno 30,41€ ide na dodatne usluge od čega primjerice na kupovinu ide 8,43€, a na kulturu i zabavu 6,57€.
Dubrovnik je poznata kulturna i povijesna destinacija u kojoj ovako mala potrošnja na kulturu i zabavu ne bi smjela biti. Može se očekivati daljnji preokret u potrošnji s obzirom da se vraćaju Englezi kao najveći potrošači. Ovdje veliku ulogu trebaju odigrati sudionici ponude koji prema željama i zahtjevima gostiju u Dubrovniku trebaju kreirati odgovarajuću turističku ponudu. Želje i zahtjeve gostiju treba pratiti po pojedinim skupinama, jer svaki gost ima svoje određene želje i zahtjeve.
S obzirom da u Dubrovnik dolaze različiti gosti, trebala bi se i ponuda različito kreirati prema njima što čini drugu karakteristiku turističke potražnje, a to je heterogenost. Svakog gosta dakle treba promatrati kao pojedinca i kao takvoga utvrditi njegove želje i potrebe, navike kao i financijsku mogućnost koja ima veliko značenje za pojedinu destinaciju, jer kreira dio turističke potrošnje.
Naravno kod turističke potrošnje važnu ulogu čini ponuda. Ovakva analiza pojedinca može dati samo temelje za strukturnu analizu heterogenost, jer je gotovo nemoguće naći dva ista gosta sa identičnim navikama, željama, potrebama i financijskim mogućnostima. Jedan od najvećih problema u turizmu kod analize strukture gostiju je pronaći određenu skupinu ljudi koji imaju slične potrebe, zahtjeve i mogućnosti. Stvaranje većih ovakvih sličnih skupina čini osnovni zadatak sudionika turističke ponude.
|
Dubrovnik pojednostavljeno gledano je turistička destinacija u koju dolaze pretežno stariji ljudi iz zemalja EU-a. U Dubrovnik dolaze organizirano i kao takvi troše nešto više novca nego je to slučaj u drugim turističkim destinacijama na Jadranu.
Posljedica toga je viša od prosjeka prosječna turistička potrošnja. Elastičnost kao treća karakteristika turističke potražnje može bitno utjecati na dosadašnju potražnju. Izgradnjom autoceste do Dubrovnika turistička potražnja se može preokrenuti. Također već na turističku potražnju u Dubrovniku utječu smještajni kapaciteti koji u poljednjih nekoliko godina renoviranjem dobivaju veći broj zvjezdica.
Zbog toga Dubrovnik sada može biti interesantniji pojedinim skupinama turista bolje platežne moći. Za primjer se može navesti rekonstruirana Villa Sherezade koja s obzirom na svoju cijenu i usluge može privući samo bogatiju klijentelu. Samo je pitanje, koje se već postavlja, da li ponuda izvan smještajnog objekta odgovara klijenteli koja će biti tu smještena. Prema dosadašnjim podacima ovakva vrsta smještajnog objekta ne može se nositi sa sadašnjom turističkom ponudom s kojom Dubrovnik sada raspolaže.
Turistička potražnja za Dubrovnikom nije uopće upitna. Jedini i najveći problem koji će se javiti je nedostatna turistička ponuda. Dubrovnik posljednjih nekoliko godina bilježi stalan rast dolazaka turista. Ovaj rast se najviše očituje kod pojedinih oblika turizma i to ponajviše kod nautičkog turizma i turističkih krstarenja.
Velikih mogućnosti kod povećanja potražnje Dubrovnik može očekivati i u kongresnom turizmu s obzirom da mu je nekolicina smještajnih objekata renovirala svoje prostore i u mogućnosti je primiti veći broj sudionika kongresa na jednom mjestu.
|
Na turističkom tržištu borba konkurenata je izrazito jaka, pa ukoliko Dubrovnik ne prihvati zahtjeve turista koji su sve većih prohtjeva, neće biti više u mogućnosti nositi se s ovakvim tržištem. Drugi, a ujedno i najveći problem s kojim se Dubrovnik može susresti kod turističke potražnje je njegov geografski položaj.
Dubrovnik graniči sa područjima koja su nestabilna u političkom i ekonomskom smislu. Problem je bio uočljiv kada je 1999. godine bio napad na Srbiju i Crnu Goru, kada je Dubrovnik imao upola manje gostiju. Veliki pad potražnje zabilježen je kod krstarenja kada je većina putnika umjesto Venecije kao svog homeporta izabrala neke druge destinacije i time smanjile broj brodova i putnika koji su se zaustavljali u Dubrovniku.
Gotovo svi brodovi čija je polazna luka Venecija imaju prolaz kroz Dubrovnik. Ovakve situacije s obzirom na nestabilnost područja u kojem se i Dubrovnik nalazi su moguće, pa prema tome treba se znati suočiti s tim problemom ukoliko do njega dođe. Inače je turizam kao djelatnost u Dubrovniku taj koji donosi najveći dio prihoda bez obzira na činjenicu da većina tih prihoda ide drugima van granica ove zemlje.
Turistički promet posljednjih nekoliko godina bilježi stalan rast u Dubrovniku. Gledajući sveukupni promet prema svim oblicima turizma Dubrovnik je među vodećim gradovima po porastu turističkih dolazaka. U prilog tome ide porast broja brodova na kružnim putovanjima koji ga posjećuju, kao i porast broja dolazaka u luke nautičkog turizma.
Kod boravišnog turizma također bilježi porast, a najvećim dijelom su to smještajni objekti tipa hoteli i privatni smještaj. Iako su smještajni kapaciteti tipa kampova po broju turista visoko pozicionirani u Hrvatskoj to se ne može reći za Dubrovnik s obzirom da na ovim području ima samo manji broj kampova od kojih je jedan smješten u Dubrovniku, kamp “Solitudo”. Najveći broj boravišnih turista odsjeda u hotelima, a zatim u privatnom smještaju.
|
Potražnja za Dubrovnikom, kao jednom od atraktivnijih turističkih destinacija posljednjih nekoliko godina, bilježi stalan rast. Rast prometa zabilježen je po broju turista i njihovih noćenja. U gore navedenom grafikonu vidi se da je broj turista u 2004. godini u odnosu na 2003. godinu porastao za 52% dok su noćenja u istom intervalu porasla za 43%.
Posljedica manjeg porasta noćenja u odnosu na broj turista je manji broj prosječnih dana boravka po turistu. U 2002. godini prosječni dani boravka su iznosili 4,40 dana, a u 2004. godini se smanjilo na 4,15 dana boravka. Inače je tendencija u svijetu da se prosječni dani boravka turista u pojedinim destinacijama smanjuju. Prema ovim podacima možemo izračunati prosječni turistički prihod po turistu u 2004. godini u Dubrovniku.
Ako prema TOMAS anketi iz 2004. godine uzmemo da je prosječna ukupna dnevna potrošnja po gostu iznosila 97,70€ prosječni dani boravka u Dubrovniku su 4,15 za zaključiti je da je gost ostavio u prosjeku u Dubrovniku 405,46€. Ukupni prihod Dubrovnika u 2004. godini je s obzirom da je iste godine zabilježeno 379.618 gostiju onda iznosio 154,157.312,80€ od čega s obzirom da je u prosjeku 70% proizvoda i usluga u hrvatskom turizmu iz uvoza ostalo u Dubrovniku 46,247.193,84€.
Gledano prema županiji Dubrovačko-Neretvanskoj u 2004. godini broj turista je bio 796.795 što znači da sam Dubrovnik sudjeluje u ukupnom prometu županije sa 48% što je gotovo polovica ukupnog prometa.
|
2.1. Kongresni turizam
Kongresni turizam je jedan od jačih oblika turizma na području Dubrovnika. Inače Dubrovnik u Hrvatskoj slovi kao jedan od središta kongresnog turizma nakon Istre i Primorja. Za daljnji razvoj kongresnog turizma, Dubrovnik ima dovoljno kapaciteta u kojima se mogu održavati. To mogu biti poslovni skupovi s manjim brojem sudionika i kongresi s većim brojem sudionika.
Ovaj oblik turizma Dubrovniku omogućuje produljenje sezone, jer se većinom održavaju pred sezonu odnosno na kraju sezone. Kao takvi imaju mogućnosti i zarade većih prihoda s obzirom da sudionici skupova troše više u odnosu na druge turiste koji borave u Dubrovniku.
Državni zavod za statistiku je počeo provoditi istraživanje od siječnja 2006. godine koje se tiče poslovnih skupova. Međutim, istraživanje se odnosi na cijelu Hrvatsku. Bilo bi dobro da se provode statistički podaci na razini pojedinih destinacija u kojima se održava najveći broj skupova. Kongresi kao cjelina spadaju pod poslovne skupove koji uključuju i druge sastanke primjerice poslovne sastanke, konvencije i dr.
Od ukupnog broja poslovnih skupova u Hrvatskoj najviše su zastupljeni kongresi. U siječnju 2006. godine od ukupnog broja poslovnih skupova 207, kongresa je bilo 99, da bi se u veljači taj broj popeo na 341 poslovni skup od čega je na kongrese otpalo 151. U veljači 2006. godine kongresi su sudjelovali u strukturi poslovnih skupova sa 44%. Kongresi koji se održavaju u Hrvatskoj su pretežno kongresi u kojima sudionici koriste usluge smještaja u prosjeku 38%.
Od 99 kongresa koji su održani u siječnju 2006. godine s noćenjem ih je bilo 44, dok ih je 55 bilo bez noćenja. Sudionici koji su sudjelovali u siječnju na ovim kongresima su bili pretežno domaći gosti gdje je od ukupnog broja sudionika 12.216, iz Hrvatske bilo 12.008. U veljači je došlo do povećanja broja kongresa u odnosu na siječanj 2006. za 52,5%. Ukupan broj sudionika se također povećao za 40% na 17125 sudionika od kojih je najviše bilo domaćih gostiju, u strukturi njih 95% ili 16299 sudionika.
U prosjeku kongresi su u razdoblju od siječnja do veljače 2006. godine trajali dva dana. Najviše noćenja su ostvarili domaći sudionici kongresa. Prema dostupnim podacima u siječnju je Hrvatska ostvarila ukupni prihod od kongresa 2,396.104HRK od čega na kongrese s noćenjima je ostvarila 2,093.305HRK. Znači da je u prosjeku po jednom kongresu u siječnju ostvareno 24.203HRK.
U veljači s obzirom da se broj kongresa povećao za 52% došlo je do povećanja i ukupnih prihoda od 89% odnosno u veljači se ostvarilo ukupnog prihoda od kongresa u iznosu od 4,538.961HRK. Ovakvi veliki pomaci u odnosu na dva mjeseca u prihodima se mogu objasniti na više načina. To primjerice može biti održavanje kongresa na kojima je potrebna veća organizacija i skuplji materijali koji moraju biti dostupni sudionicima kongresa.
|
S obzirom da se prema provođenim istraživanjima zna da sudionici kongresa troše više nego je to slučaj sa boravišni turistima, trebalo bi provesti istraživanje na području Dubrovnika o potrošnji sudionika na kongresima. Također se ovakav veliki porast prihoda od kongresa u veljači može pripisati većim cijenama u odnosu na siječanj bilo za smještaj ili provizije agencijama koje se bave organizacijom pojedinih kongresa. Agencije su te koje najviše organiziraju kongrese. S obzirom da je u Dubrovniku kongresni turizam dovoljno razvijen postoji agencija koja se bavi izričito sa organizacijom kongresa.
Dubrovnik ima mogućnosti za povećanje dosadašnjeg broja kongresa i sudionika na njima. Mogućnosti se najviše ogledaju u tome što Dubrovnik danas ima dovoljan broj kapaciteta potrebnih za održavanje većih i manjih kongresa.
Nekoliko je hotela koji su prepoznali važnost kongresnog turizma za dubrovački turizam i kao takvi imaju nekoliko dvorana koje mogu opslužiti kongrese sa većim i manjim brojem sudionika, kao i ostale oblike poslovnih skupova. Veliku ulogu kod povećanja prometa Dubrovnik bi trebao odigrati kod same promocije grada kao središta kongresnog turizma. Promocija će biti tim lakša jer Dubrovnik je turistička destinacija prepoznatljiva u cijelom svijetu.
2.2. Promet brodova i putnika na kružnim putovanjima u Dubrovniku
Kružna putovanja u Dubrovnik se vraćaju početkom 2000. godine od kada se bilježi stalan porast brodova i putnika na njima. Veliki nedostatak koji može u budućnosti ugroziti veću potražnju za Dubrovnikom kao destinacijom za kružna putovanja je nemogućnost pristajanja brodova u luku Dubrovnik.
Luka Dubrovnik je sada u mogućnosti primiti samo jedan brod, dok se ostali brodovi sidre u kanalu između otoka Lokruma i hotela Excelsior. Od sezone 2005. godine brodovi su se počeli sidriti u kanalu na samom ulasku u luku Dubrovnik što nije dobro za odvijanje ostalog prometa kojega luka opslužuje.
Drugi joše veći problem za povećanje prometa brodova i putnika je svakako nedostatak suvremenog terminala koji bi objedinio cjelokupnu ponudu i potražnju na jednom mjestu. Kao takav bi njegovom izgradnjom i rekonstrukcijom luke bilo moguće prihvatiti nekoliko brodova koji bi imali mogućnosti biti privezani u luci Dubrovnik i ne bi bilo potrebno korištenje tendera za prijevoz putnika do obale.
|
Drugi primjeri u svijetu su pokazali da izgradnja suvremenog terminala i rekonstrukcija luka za potrebe kruzing turizma povećavaju promet brodova i putnika na njima u takvim destinacijama. Najbolji primjeri za to su luke Mediterana, s obzirom da je većina njih građena za trgovačke brodove, koje su cjelovito prenamjenene isključivo za potrebe kruzing turizma.
Potražnja za kružnim putovanjima u svijetu je sve veća s obzirom da ovaj oblik turizma omogućuje turistu da posjeti nekoliko destinacija u nekoliko zemalja, u razdoblju od sedam dana. Naročito je ovo vezano za Mediteran, jer su destinacije bliže jedna drugoj negoli je to primjer drugih tržišta u svijetu.
Potražnja je također sve veća, jer su cijene većine krstarenja postale prihvatljive za širi krug ljudi što prije nije bio slučaj. Ponuda je dala odgovor na ovakvu sve veću potražnju izgradnjom mega brodova od kojih danas neki dosežu nosivost od 4500 putnika. Međutim, problem i za druge razvijenije destinacije za kružna putovanja je taj što neke nisu u mogućnosti primiti mega brodove.
Dubrovnik se nalazi pred realizacijom projekta koji će omogućiti rekonstrukciju luke Dubrovnik. Rekonstruirana će odgovarati današnjim potrebama kruzing turizma i biti u mogućnosti prihvata nekoliko brodova. Luka bi trebala raspolagati novim suvremenog terminalom bez kojega se danas destinacije za kružna putovanja ne mogu zamisliti.
Dovršetkom projekta Dubrovnik bi trebao očekivati veći promet odnosno veću potražnju za njim kao destinacijom za kružna putovanja, jer se pokazalo da se u nekim lukama odnosno destinacijama samom izgradnjom terminala povećao promet brodova na kružnim putovanjima. Dubrovnik bez obzira na sve nedostatke bilježi posljednjih nekoliko godina stalan porast brodova i putnika na njima.
Od 2000. godine kružna putovanja počinju bilježiti stalan porast u Dubrovniku. Promet brodova je od 2000. godine pa do danas, dakle u posljednjih pet godina, porastao 4 puta što govori o tome koliko su kružna putovanja postala važna za Dubrovnik kao turističku destinaciju. Najveći porast prometa putnika zabilježen je 2001. godine kada je Dubrovnik posjetilo 205.100 putnika, u odnosu na 2000. godinu kada je u Dubrovniku boravilo 127.140 putnika sa brodova na kružnim putovanjima.
Najmanji porast prometa zabilježen je 2005. godine kada je u Dubrovniku bilo 510.641 putnika, u odnosu na 2004. godinu kada je Dubrovnik posjetilo 457.334 putnika. Ako uzmemo 2000. godinu kao baznu godinu, već 2002. godine dolazi do povećanja prometa od 108% dok 2005. godine koja je ujedno i važna zbog broja putnika, jer je te godine Dubrovnik ugostio više od pola milijuna putnika, dolazi do povećanja od 302%.
|
Prema broju putnika koji posjećuju Dubrovnik, a prema podacima je 40% onih koji izlaze s broda, nema sumnje da je kruzing turizam perspektivan oblik turizma u Dubrovniku i kao takav treba i ostati. Međutim, može doći do smanjenja prometa s obzirom da Dubrovnik još nema popratne sadržaje u luci kakvi bi trebali biti. Pokazalo se na drugim primjerima luka na Mediteranu da je izgradnjom terminala porastao i promet brodova na kružnim putovanjima.
S obzirom da je počela rekonstrukcija luke Dubrovnik za očekivati je da će se projekt rekonstrukcije dovršiti brzo i da će Dubrovnik postati destinacija u kojoj će biti sve veći broj putnika i brodova, a time dobiti mogućnost da postane budući homeport.
Veliki problem s kojim se Dubrovnik suočava u kruzing turizmu je sidrenje brodova u kanalu od Lokruma. Takvim sidrenjem Dubrovnik gubi velike prihode s obzirom da brodovi ne plaćaju pristojbu luci za pristajanje, a putnici koji silaze s brodova plaćaju korištenje obale manje nego je to u luci Dubrovnik. Treba napomenuti da je Dubrovnik jedna od rijetkih destinacija koja dozvoljava sidrenje ispred Stare gradske jezgre.
2.3. Nautički turizam na području Dubrovnika
Dubrovnik ima jednu od najljepših marina na Jadranu, naročito stoga što se marina nalazi na rijeci Ombli. Potražnja nautičara za Dubrovnikom kao nautičkom destinacijom je u posljednjih nekoliko godina naglo porasla tako da se prema procjenama očekuje sve veći broj nautičara. Međutim, današnja marina “Miho Pracat” nema mogućnosti opskrbiti takav porast potražnje s obzirom da nema dovoljan broj vezova.
Da bi mogla prihvatiti se veću potražnju mora graditi nove vezove koji će omogućiti prihvat nautičarima koji dolaze u Dubrovnik. Događa se da zbog nedostatka vezova, marina je primorana vraćati nautičare tako da se u sezoni nađe i po nekoliko usidrenih brodova u kanalu ispred ulaska u marinu, što svakako nije dobro jer se gube prihodi.
Broj uplovljavanja u marinu “Miho Pracat” se od 2001. godine pa do listopada 2004. godine povećao za 80,3%, što nije malo povećanje s obzirom da je prošlo četiri godine i to nepune. Najveći porast zabilježen je 2002. godine, kada je u marinu uplovilo 4369 plovila u odnosu na 2001. godinu kada ih je bilo 3452 plovila, i to za 27%.
Uplovljavanja u marine su dosta bitna s obzirom da su to i najveći prihodi za marine, jer plovila na stalnom vezu odnosno plovila sa godišnjim vezovima doprinose manje marinama nego je to slučaj sa plovilima u tranzitu. Prema broju uplovljenja prema zastavama plovila najviše je plovila čija zastava je Hrvatska. U prosjeku je to svako četvrto plovilo. Period u kojem ima najveći broj nautičara u marini “Miho Pracat” u Dubrovniku je u ljetnim mjesecima.
|
Najvećim dijelom broj dana boravka se odnosi na ljetne mjesece. U Hrvatskoj prema zemlji porijekla nautičara najviše je Njemaca, zatim Talijana, Austrijanaca i Slovenaca, dok je u Dubrovniku prema procjenama također najviše Njemaca i Talijana. Gledajući posljednjih nekoliko godina broj dana boravka konstantno se povećava kao i broj brodova u tranzitu.
Posljedica toga je da je prosječan dan boravka gosta nautičara u Dubrovniku 2,1 dan. Međutim, treba napomenuti da je broj dana boravka primjerice u 2001. godini bio tek 1,88 da bi u razdoblju od I-X 2004. godine se povećao na 2,11 dana boravka po plovilu. Uspoređujući prosječne dane boravka boravišnih gostiju i gostiju nautičara vidi se da su nautičari povećali prosječan broj dana boravka što nije slučaj sa boravišnim gostima gdje prosječni dani boravka su sve manji.
Treba napomenuti i broj brodova na stalnom vezu koji također doprinose prihodima marine. Broj brodova koji su bili 2004. godine na stalnom vezu bio je 362 od kojih je 301 plovilo bilo na morskom vezu, dok je 55 bilo na suhom vezu, a samo 6 plovila je bilo na suhom vezu i na morskom vezu. S obzirom da marina ima 450 vezova u moru i 110 vezova na kopnu govori da je popunjenost kapaciteta u 2004. godini bila više nego odlična 62,5%.
Gosti nautičari su bolji potrošači, primjerice u 2001. godini njihov prosječni dan boravka u marini je iznosio $40,8 od čega je na plovila bilo potrošeno $24,7 na ostale troškove $16,1 gdje je 79% potrošeno na ugostiteljstvo i trgovinu. Struktura potrošnje nautičara preuzeta je na razini Hrvatske, dok su takvi podaci za nautičare koji borave u Dubrovniku nedostupni, jer se nikakva anketa nije provodila.
|
Zaključak
Bolji dani za turizam u Dubrovniku su počeli može se reći početkom ovog milenija. Neki oblici turizma bilježe stalni rast prometa. Smještajni kapaciteti su većinom obnovljeni i kao takvi su postali konkurentni na tržištu koje je svakim danom sve zahtjevnije.
Međutim, veliki problem Dubrovnika kao turističke destinacije je nedovoljna turistička ponuda. Takva godinama stoji na istom mjestu bez nekih velikih promjena. Zaustavlja potražnju koja je sve veća. Dubrovnik u svijetu postaje destinacija koja ima sve mogućnosti daljnjeg razvoja u svim oblicima turizma koji su popularni i u svijetu. Prvenstveno su tu kružna putovanja gdje Dubrovnik bilježi sve veće pomake, a prate ih nautički turizam i kongresni turizam.
Svi ovi oblici turizma odnosno turisti koji sudjeluju u njima više troše nego je to slučaj sa boravišnim turistima čija je potrošnja mala. Bez obzira na razvoj pojedinih oblika turizma Dubrovnik i dalje zaostaje za drugim sebi konkurentnim destinacijama u kojima se dosta više troši. Niska razina potrošnje nije dobra za Dubrovnik znajući da je upravo turizam glavna djelatnost koja donosi prihode gradu. Većina prihoda koji se ostvare u turizmu ne ostaju u Dubrovniku ili Hrvatskoj, već većina njih se prebacuje u neke druge zemlje.
Sagledavajući sve ove probleme s kojima se Dubrovnik susreće na turističkom tržištu ostaje neodgovoreno pitanje što imamo od turizma koji prema brojkama je sve bolji, a prema zaradama stoji na istom mjestu. Prema svemu sudeći jedino su smještajni kapaciteti dio turističke ponude koja je zabilježila pomake u odnosu na stanje prije.
Međutim, kod smještajnih kapaciteta se može javiti problem s obzirom da svi turisti koji posjećuju Dubrovnik nisu u mogućnost plaćati visoke cijene za visoko kategorizirane hotele. Ukoliko Dubrovnik želi postati turistička destinacija kako je većina naziva i elitnom destinacijom, za takvo nešto nije dovoljno samo povećati promet. Kao primarni cilj treba obogatiti ponudu koja će takvim zahtjevima odgovarati.
Kruzing turizam mora svoju ponudu usmjeriti izgradnji suvremenog terminala koji bi istu obogatio i omogućio putnicima sa brodova na kružnim putovanjima mogućnost veće potrošnje nego je ona danas. Potražnja za nautičkim turizmom u Dubrovniku je u stalnom porastu, a za odgovoriti na potražnju Dubrovnik mora biti spreman izgraditi dovoljan broj vezova u odnosu na one kojima danas raspolaže.
Nedostatak vezova je vidljiv u sezoni kada je nekolicina plovila usidrena ispred ulaza u marinu, jer nema broj vezova koji bi bili sukladni s potražnjom kakva je u marini “Miho Pracat” u Dubrovniku. Problem kapaciteta za odvijanje kongresnog turizma nije upitan. Ono što bi trebalo poboljšati potrošnju sudionika na kongresima je turistička ponuda.
|
Odnos turističke ponude i turističke potražnje nije sukladan s obzirom da ponuda ne odgovara potražnji koja se odvija u Dubrovniku. Turizam u Dubrovniku bilježi stalan porast prometa u brojkama, ali osiromašena ponuda nije dovoljna da se potražnja zadovolji. Turističke potrebe su danas sve zahtjevnije, a ovakvom turističkom ponudom kakvu Dubrovnik ima te potrebe neće biti zadovoljene što u konačnici može značiti izgubljenog gosta.
Cilj Dubrovnika je obogaćivanje turističke ponude koja će odgovoriti na zahtjeve gostiju. Rješavanje cilja se mora provoditi kroz odgovarajuću strategiju koja bi u ovom slučaju bila najbolja za Dubrovnik. Sadašnji veliki jaz između ponude i potražnje treba početi odmah rješavati i nedozvoliti njegovo još veće produbljivanje. U konačnici bi to moglo rezultirati manjom potražnjom, a time i manjim već ionako oslabljenim prihodima od turizma.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|