|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Željka Lukačević - Subotić, dipl.iur.
|
|
|
|
|
I. Uvod
Dana 03. listopada 2005. godine, Europska unija otvorila je pregovore s Republikom Hrvatskom čime je stvorena osnova za početak pregovora i u području zaštite potrošača. Naime, člankom 74. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Republika Hrvatska obvezala se zemljama članicama Europske zajednice da će surađivati na usklađenju standarda za zaštitu potrošača u Republici Hrvatskoj s onima u Europskoj uniji, koja od svojih država članica traži učinkovitu provedbu pravne stečevine Zajednice putem odgovarajućih instrumenata rješavanja sudskih i vansudskih sporova, kao i sustava administracije, uključujući tržišni nadzor i ulogu udruga za zaštitu potrošača.
Nacionalni interes i strateški cilj Vlade Republike Hrvatske je punopravno članstvo u Europskoj uniji. Ispunjavanje uvjeta za punopravno članstvo u Europskoj uniji zahtjeva stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava i poštivanje demokratskih načela i ljudskih prava, međunarodnog prava, te tržišnog gospodarstva što čini temelje unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske.
U cilju stvaranja preduvjeta za prilagođavanje sustavu i zakonodavstvu Europske unije Republika Hrvatska je prepoznala politiku zaštite potrošača kao jedno od prioritetnih područja, te su sukladno tome, do sada,utvrđeni neki od važnih infrastrukturnih, pravih mjera i mjera politike zaštite potrošača. U sljedećih nekoliko godina Republika Hrvatska će kontinuirano ulagati velike napore u usklađivanje zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a i jačanje institucija na području zaštite potrošača.
S obzirom na širenje područja djelovanja Europske unije ujedinjenjem europskih država, Europska unija svojim je zemljama članicama dala smjernice za stvaranje jedinstvene politike za ona područja koja su do tada bila isključivo u nacionalnoj nadležnosti. U skladu s time, javila se i potreba za propisivanjem pravnih odredbi koje proklamiraju poštivanje osnovnih ljudskih prava, što je jedno od temeljnih načela djelovanja Europske unije.
Sustav zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj sagledava se kroz dvogodišnju primjenu Zakona o zaštiti potrošača, jednogodišnju primjenu Nacionalnog programa za zaštitu potrošača 2005. godini te višegodišnjom primjenom drugih propisa koji sadrže odredbe o zaštiti potrošača, kao i rezultatima djelovanja udruga za zaštitu potrošača.
Implementacijom jednog dijela smjernica Europske unije o zaštiti potrošača u hrvatsko zakonodavstvo postavljen je pravni okvir za uspostavu sustava koji se sastoji od upravnih tijela i samostalnih, neovisnih tijela kojima je cilj izgradnja i sustavno ostvarivanje aktivne zaštite potrošača.
|
II. Projekt Cards 2002 „jačanje kapaciteta na području zaštite potrošača“
U cilju postizanja visoke razine zaštite potrošača Republike Hrvatske, štiteći zdravlje, sigurnost i ekonomske interese potrošača. 11. srpnja 2005. godine započela je provedba Projekta EU CARDS 2002 „Jačanje kapaciteta na području zaštite potrošača“ i trajat će do 31. prosinca 2006. godine.
Kako bi se taj cilj postigao, Projekt se fokusirao na razvoj područja prava, infrastrukturnog i administrativnog razvoja, razvoja ljudskih potencijala i jačanja svijesti potrošača, i to kako slijedi:
• Usklađivanje zakonodavstva
• Institucionalno i administrativno jačanje
• Razvoj ljudskih potencijala
• Razvoj Centralnog informacijskog sustava između MINGORP-a, Državnog inspektorata i udruga za zaštitu potrošača
• Podizanje javne svijesti
Jedna od aktivnosti unutar CARDS projekta je izrada „Gap analiza“ (analiza pravnih praznina) kojima se ocjenjuje usklađenost zakonodavnosti RH sa zakonodavstvom EU-a. Ove analize će biti osnova za izmjenu postojećeg zakonodavstva i donošenja novih propisa gdje za to postoji potreba.
III. Zakonodavstvo
1. Zakon o zaštiti potrošača
Donošenjem Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj 96/03), koji je temeljni Zakon i koji je u primjeni od 8. rujna 2003. godine, Republika Hrvatska osigurala je svojim građanima primjerenu zaštitu njihovih interesa prilikom kupnje roba i usluga za osobne potrebe. Zakon o zaštiti potrošača jedan je od propisa kojim je započeo postupak implementacije smjernica Europske unije s područja zaštite potrošača u hrvatski pravni sustav, kojim se preuzimaju europske norme ponašanja na tržištu, kako u pogledu obavješćivanja, tako i same zaštite potrošača.
Obzirom na širinu područja u kojem interesi potrošača dolaze do izražaja ovaj Zakon treba promatrati kao opći propis na području zaštite potrošača, propis kojim je utvrđen okvir sustava zaštite potrošača.
Zakon o zaštiti potrošača na sustavan način uređuje zaštitu osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga na tržištu u svrhe koje nisu namijenjene njihovoj poslovnoj, a ni poduzetničkoj djelatnosti.
Naime, Zakonom je uređeno pravo na zaštitu gospodarskih interesa potrošača, pravo na zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, pravo na pravnu zaštitu potrošača, pravo na obavješćivanje i izobrazbu potrošača i pravo na udruživanje potrošača sa svrhom zaštite njihovih interesa.
|
Smjernice Europske unije koje su ugrađene u Zakon o zaštiti potrošača osobito se odnose: na isticanje cijena proizvoda koji se nude potrošačima na prodaju izvan poslovnih prostorija trgovca; na prodaju na daljinu (putem kataloga, tiskanih promidžbenih poruka s narudžbenicom, televizije, elektroničke pošte i slično); na korištenje potrošačkog zajma; na zavaravajuće oglašavanje; na nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima i na ugovore o pravu na vremenski ograničenu uporabu nekretnine (timesharing).
Direktiva o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika elektronske komunikacijske mreže i usluga preuzeta je djelomično i to u djelu koji se odnosi na ugovorne obveze davatelja usluge.
U tekućoj 2006. godini pristupilo se izradi novog Zakona o zaštiti potrošača s ciljem da se u isti ugrade odredbe Direktive 2002/65/EC koje se odnose na prodaju na daljinu financijskih usluga potrošačima kojom se mijenjaju Direktiva 90/619/EEC i Direktive 97/7/EC i 98/27/EC, te da se usklade s dva nova propisa EU-a i to s Uredbom br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za provedbu zakona o zaštiti potrošača (Uredba o suradnji u zaštiti potrošača) i s Direktivom 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. u vezi s nepoštenim poslovnim djelovanjima poduzetnika prema potrošaču na unutarnjem tržištu, kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktiva Vijeća 84/450/EEZ, Direktive 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.
Isto tako, doći će do usklađenja s Direktivom 98/27/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o sudskim nalozima za zaštitu interesa potrošača. Ovo je također i jedan od ciljeva CARDS projekta. Novim Zakonom o zaštiti potrošača uredit će se na kvalitetniji način sve ono što je u starom Zakonu predstavljalo manjkavost i nedorečenost, sukladno problemima uočenim kroz njegovu provedbu.
2. Ostali propisi iz područja zaštite potrošača
|
Interesi potrošača štite se još i nizom propisa koji pravno uređuju različita prava potrošača - primjerice: Zakon o trgovini ("Narodne novine", br. 49/03. – pročišćeni tekst, 96/03., 103/03.,170/03. i 55/04. - Odluka Ustavnog suda broj U-I-3824/2003; U-I-4094/2003; U-I-418/2004 od 28. travnja 2004. kojom je ukinut Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini), Zakon o državnom inspektoratu ("Narodne novine", br. 76/99., 96/03. i 129/05), Zakon o pošti ("Narodne novine", broj 172/03., 15/04. i 92/05), Zakon o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 59/01, 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04. i 178/04), Zakon o normizaciji ("Narodne novine", br. 55/96. i 163/03.), Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti ("Narodne novine", br. 158/03.), Zakon o hrani ("Narodne novine", br. 117/03., 130/03. i 48/04.), Zakon o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opće uporabe ("Narodne novine", br. 1/97. - pročišćeni tekst), Zakon o energiji ("Narodne novine", broj 68/01 i 177/04), Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti ("Narodne novine", broj 177/04), Zakon o tržištu električne energije ("Narodne novine", broj 177/04.), Zakon o tržištu plina ("Narodne novine", broj 68/01 i 87/05), Zakon o općoj sigurnosti proizvoda ("Narodne novine", br. 158/03.), Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine", br. 122/03.), Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine, broj 35/05) kojim se ne štiti potrošača kao posebnu društvenu skupinu već kao jednu od ugovornih strana, Zakon o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", br. 172/03.), Zakon o zaštiti osobnih podataka ("Narodne novine", br. 103/03.), Zakon o zaštiti prirode ("Narodne novine", broj 70/05), Zakon o telekomunikacijama («Narodne novine», broj 53/94, 128/99, 68/01, 109/01, 158/03, 177/03, 60/04 i 70/05), Zakon o genetski modificiranim organizmima («Narodne novine», broj 70/05) i drugi.
U 2005. godini Hrvatski sabor donio je novi Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05) koji je usuglašen s odredbama Direktive 85/374/EEC o usklađivanju propisa država članica vezano uz odgovornost za neispravne proizvode, Direktive 1999/34/EC od 10 svibnja 1999, kojom se mijenja Direktiva 85/374/EEC o usklađivanju propisa država članica vezano uz odgovornost za neispravne proizvode, Direktive 1999/44/EC od 25 svibnja 1999 o određenim aspektima prodaje potrošačke robe i jamstvima i Direktive 90/314/EEC od 13 lipnja 1990 o turističkim paket aranžmanima.
Kako bi se uskladilo s Direktivom o potrošačkim kreditima u 2005. godini ministar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva uz suglasnost ministra financija donio je Odluku o jedinstvenoj metodi izračuna realne kamatne stope na potrošačke kredite (“Narodne novine”, broj 30/05).
|
Nadalje, u 2006. godini potrebno je usvojiti podzakonski propis o razmjeni informacija u vezi sigurnosti proizvoda,a sukladno Direktivi 2001/95/EC o općoj sigurnosti proizvoda. Ovim podzakonskim propisom uspostaviti će se sustav za obavješćivanje potrošača o sigurnosti proizvoda na tržištu. Zadaća je Republike Hrvatske da nadležna državna tijela postanu članovi sustava za razmjenu informacija o opasnim proizvodima – RAPEX sustav.
3. Nacionalni program zaštite potrošača za razdoblje 2005. – 2006 i Godišnje izvješće za 2005. godinu
Temeljem članka 96. stavka 1. Zakona o zaštiti potrošača (“Narodne novine”, broj 96/03) Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru donošenje Nacionalnog programa zaštite potrošača za dvogodišnje razdoblje kojeg izrađuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s Vijećem za zaštitu potrošača.
Hrvatski sabor je 25. veljače 2005. godine usvojio Nacionalni program za zaštitu potrošača za razdoblje 2005.-2006. („Narodne novine“, broj 31/05). On je izraz napora da se svijest o potrebi za zaštitom potrošača pretoči u jasan i sažet dokument kojim će se kreirati politika zaštite potrošača uz definiranje prioriteta i mjera za postizanjem tih ciljeva na području zaštite potrošača.
Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj 96/03.) Vlada Republike Hrvatske, jednom na godinu, izvješćuje Hrvatski sabor o ostvarivanju politike zaštite potrošača iz Nacionalnog programa u proteklih godinu dana.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, kao tijelo nadležno za poslove zaštite potrošača, izradilo je u suradnji s članovima Vijeća za zaštitu potrošača Godišnje izvješće o ostvarivanju Nacionalnog programa za zaštitu potrošača za razdoblje 2005.-2006. u 2005. godini koje je usvojio Hrvatski sabor 13. srpnja 2006. godine
Izvješće se sastoji iz tekstualnog i tabelarnog dijela u kojem se navode zadaće ostvarene prema Nacionalnom programu kako slijedi:
|
- javne usluge
Osnovna zadaća u području pružanja javnih usluga je potpuno usklađenje propisa nadležnih iz ovih područja s odredbama Zakona o zaštiti potrošača u dijelu koji se odnosi na način korištenja, kvalitetu, način obračuna i naplatu usluga. Osnovano je i počelo s radom Vijeća korisnika telekomunikacijskim usluga pri Agenciji za telekomunikacije kao njezino savjetodavno tijelo. Donesen je Pravilnik o telekomunikacijskim uslugama i povećan je broj inspekcijskih nadzora.
- zdravstvene usluge
Potrebno je da svi davatelji zdravstvenih usluga pruže obavijest o pravima potrošača-osiguranika, vezano uz cijene zdravstvenih usluga na način da se one istaknu kao i usluge koje pacijenti dobivaju besplatno, što i koliko participiraju u pružanju usluge, odnosno što plaćaju u cijelosti. Osigurano je sudjelovanje predstavnika udruga za zaštitu prava pacijenata pri povjerenstvima županija.
- zdravstvena ispravnost i kvaliteta hrane
Potrebno je daljnje usklađenje zakonodavstva, jačanje inspekcijskog nadzora, te povezivanje nadležnih inspekcija, ovlaštenih laboratorija i drugih institucija radi pravovremenog i točnog obavješćivanja potrošača. Osnovano je Savjetodavno vijeće Agencije za hranu, Znanstveno vijeće i osam Znanstvenih odbora. Doneseni su brojni provedbeni propisi temeljem Zakona o hrani. Donesen je Zakon o GMO-u.
- sigurnost proizvoda
Nastavit će se usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa tehničkim zakonodavstvom Europske unije te uspostaviti sustav obavješćivanja potrošača o sigurnosti proizvoda na tržištu. Doneseni su brojni pravilnici vezao uz usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s tehničkim zakonodavstvom EU od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Državnog zavoda za mjeriteljstvo kao što je i izrađena Uredba o sadržaju i postupku obavješćivanja drugih tijela državne uprave, međunarodnih subjekata i javnosti o rizicima koji mogu predstavljati opasnost za zdravlje i sigurnost ljudi, o stavljanju tih proizvoda na tržište, odnosno o mjerama poduzetnim za njihovo povlačenje s tržišta (RAPEX) od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.
- obrazovanje
Uvođenje u školski odgojni program osnovnog i srednjeg školovanja osnovna znanja o obvezama, pravima i zaštiti potrošača. Obilježava se Svjetski dan prava potrošača 15. ožujka u školama prigodnim predavanjima na temu zaštite potrošača. Organizirani su brojni seminari, okrugli stolovi i radionice u suradnji s HOK, HGK i HUP. Emitiraju se specijalizirane emisije na HRT-u.
|
- obavješćivanje
Osnovna zadaća je osnivanje savjetovališta za zaštitu potrošača i centralnog informacijskog sustava radi prikupljanja podataka od svih subjekata koji se bave zaštitom potrošača te upravljanje bazom podataka. Realizirano je pet projekata u okviru MINGORP-a u odnosu na udruge za zaštitu potrošača koji se odnose na preventivnu zaštitu, obavješćivanje, informiranje potrošača, kao što je osnivanje Savjetovališta za zaštitu potrošača (Zagreb, Split, Osijek i Pula).
- trgovina
Kroz usklađivanje zakonodavstva osigurat će se u skladu s potrebama dobre trgovačke prakse, zaštita pravne sigurnosti svih sudionika u trgovini, a tako i potrošača. Izrađen je Nacrt prijedloga Zakona o trgovini i Nacrt prijedloga Zakona o posredovanju u prometu nekretninama.
- financijske usluge i bankarstvo
Važno je identično iskazivati financijske usluge, jer je cilj da se na što jasniji način potrošaču omogući usporedba ukupnog troška usluge. Donesena je Odluka o jedinstvenoj metodi izračuna realne godišnje kamatne stope na potrošačke kredite, kao i Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.
- zaštita okoliša
Osnivanjem i početkom rada pojedinih povjerenstava, znanstvenih odbora i drugih institucija poboljšat će se provedba programa u zaštiti okoliša u svrhu promjene načina ponašanja potrošača i javnog sektora. Tako su provedeni brojni projekti koji se odnose na edukaciju u vezi s zaštitom okoliša i zaštitom potrošača.
- turizam i ugostiteljstvo
Usklađivanjem zakonodavstva potrebno je osigurati kvalitetniju zaštitu potrošača pri korištenju turističkih i ugostiteljskih usluga. U tijeku je izrada propisa iz ovog područja.
|
IV. Izgradnja administrativnih kapaciteta
Zaštita potrošača provodi se u javnom interesu. Provođenje ove zaštite osigurava Republika Hrvatska na način da su zakonski određeni nositelji zaštite potrošača i to: Hrvatski Sabor, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Vijeće za zaštitu potrošača i udruge za zaštitu potrošača.
1. Odjel za zaštitu potrošača pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva
Unutar javne uprave ustrojena je odgovarajuća institucionalna struktura na državnoj i lokalnoj razini koja omogućuje potrošačima sudjelovanje kroz udruge, savjetovališta i razna vijeća u rješavanju pitanja koja se odnose na zaštitu potrošača.
Cilj je kroz naredno razdoblje osnažiti djelovanje i utjecaj potrošača kroz udruge na svim razinama javne uprave kako bi se stvorilo okruženje i razvila svijest o obvezi procjene stavova potrošača i zaštiti njihovih prava.
Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva ustrojena je Uprava za trgovinu i unutarnje tržište unutar kojega je Odjel za zaštitu potrošača koji koordinira poslove zaštite potrošača, te obavlja poslove za Vijeće za zaštitu potrošača.
Odjel za zaštitu potrošača čine dva Odsjeka. U tijeku su ustrojstvene izmjene u Ministarstvu u okviru kojih se namjerava povećati broj Odsjeka pri Odjelu, a sve prema preporuci Europske komisije temeljem održanog multilateralnog i bilateralnog screening-a za Poglavlje 28. Zaštita potrošača i zdravlja, vezano uz Nacionalni program pridruživanja RH u EU, kao i preporuci Koordinatorice projekata EU pri delegaciji Europske komisije u RH.
Sustav zaštite potrošača iznimno je važan za razvoj gospodarstva u cijelom svijetu, budući da horizontalno zadire u sve sektore društva. Sustav treba kontinuirano jačati i razvijati kako bi se sustav zaštite potrošača približio i izjednačio sa sustavima u državama EU u kojima postoji oko 70 godina. To je cilj i preduvjet kojim se uspostavlja stabilno tržište kako u RH, tako i zajedničko buduće unutarnje tržište EU.
2. Vijeće za zaštitu potrošača
Odlukom o osnivanju i imenovanju članova Vijeća za zaštitu potrošača («Narodne novine», broj 68/04 i 154/04) Vlada Republike Hrvatske je osnovala Vijeće za zaštitu potrošača i imenovala njegove članove. Jednu trećinu članova Vijeća za zaštitu potrošača, Vlada Republike Hrvatske, imenovala je iz sastava članova udruga za zaštitu potrošača, a sve sa svrhom da se osigura ostvarenje interesa potrošača i provedbi, te politike zaštite potrošača u praksi.
Vijeće za zaštitu potrošača, kao savjetodavno tijelo ministru i jedan od nositelja za zaštitu potrošača, sastaje se jednom u tri mjeseca, a ako postoji potreba i češće. Vijeće za zaštitu potrošača do sada je održalo dvanaest sjednica.
|
3. Državni inspektorat
Sukladno procesu daljnjeg usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom EU u području zaštite potrošača, potrebno je jačati administrativne sposobnosti inspektora Državnog inspektorata glede povećanja stručnog znanja i poznavanja smjernica koje se odnose na zaštitu potrošača i korisnika usluga. Isto tako, potrebno je dalje razvijati razne oblike suradnje s drugim tijelima nadležnim za zaštitu potrošača, kao i s udrugama za zaštitu potrošača.
U vezi s provedbom zaštite potrošača, sukladno članku 105. Zakona o zaštiti potrošača ovlašteni inspektori Državnog inspektorata, kao i drugi ovlašteni inspektori, vrše nadzor nad provođenjem ovoga zakona u skladu sa ovlastima utvrđenim zakonom.
Državni inspektorat je neovisna državna upravna organizacija sa središnjicom u Zagrebu, 5 područnih jedinica (Rijeka, Split, Osijek; Varaždin, i Zagreb) i 38 ispostava i svojim djelovanjem pokriva čitav teritorij RH.
Kako bi ojačali pravne i administrativne kapacitete i osigurali efikasno usklađivanje sustava za nadzor nad tržištem u Hrvatskoj i približili ga sustavu u EU, u svibnju 2005, Vlada Republike Hrvatske je usvojila novu Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata. Kroz tu novu unutarnju organizaciju Državni inspektorat je ojačao Upravu za nadzor u području prometa roba i usluga, uspostavljanjem 6 odjela u središnjici, a među njima i Odjel za zaštitu potrošača.
Gore spomenuti Odjel za zaštitu potrošača u središnjici Državnog inspektorata, pruža potporu gospodarskim inspektorima u njihovom obavljanju inspekcijskih poslova u područnim jedinicama i ispostavama Državnog inspektorata.
4. Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori djeluje Sud časti kao nadležni sud za utvrđivanje povreda dobrih poslovnih običaja koje su počinile članice Komore te se izriču mjera društvene discipline prema počiniteljima.
Danas, u tijeku procesa približavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, sankcioniranje povreda dobrih poslovnih običaja postaje još važnije i zbog posebnih pravila Europke unije o zaštiti potrošača od lošeg poslovnog ponašanja gospodarskih subjekata u prometu robe i usluga, a posebno s obzirom na postojeći Zakon o zaštiti potrošača.
Organizacija i rad Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori propisan je Pravilnikom o radu Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ("Narodne novine", broj 64/2001.) te ostalim općim aktima Hrvatske gospodarske komore.
Cilj je Suda časti pri HGK-u da, prvenstveno, u što kraćem roku spor između suprotstavljenih stranaka riješi na miran način, ali vrlo često se u okviru mirnog rješenja spora riješi i materijalni dio zahtjeva prijavitelja.
|
Postupak pred Sudom časti pri HGK-u je besplatan, osim troškova vještačenja. Naime, ukoliko se tijekom postupka radi utvrđivanja odgovornosti prijavljenoga trebaju utvrditi određene činjenice putem vještačenja, angažiranje i provođenje vještačenja plaća jedna od stranaka u sporu.
5. Sud časti pri Hrvatskoj obrtničkoj komori
Nadalje, pri Hrvatskoj obrtničkoj komori djeluje Sud časti kao neovisno tijelo, osnovano na temelju odredbi Zakona o obrtu („Narodne novine“, broj 77/93, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01 i 49/03- pročišćen tekst), u lipnju 2000. godine,a koji odlučuje, između ostalog, i o povredama dobrih poslovnih običaja u obavljanju obrta.
Da bi građanin, obrtnik ili trgovačko društvo mogli podnijeti prijavu Sudu časti potrebno je udovoljiti uvjetima propisanim Pravilnikom. Naime, osnovni je uvjet da je osoba protiv koje se želi podnijeti prijava član HOK-a, kao i da od saznanja za povredu i učinioca nije proteklo više od tri mjeseca (tzv. subjektivni zastarni rok), kao niti šest mjeseci od dana kada je povreda učinjena (tzv. objektivni zastarni rok).
Važno je naglasiti da Sud časti ne zamjenjuje redovni sud, jer ne donosi akte koji obvezuju osobu koja je proglašena odgovornom za kršenje poslovnih običaja.
U ovom trenutku ne postoji potpuno neovisno vansudsko tijelo za rješavanje potrošačkih sporova. Sukladno preporukama Europske unije, jedan od ciljeva CARDS projekta predstavlja i ustrojavanje vansudskog tijela koje bi najbolje odgovaralo našim potrebama i uvjetima.
6. Udruge za zaštitu potrošača
Neovisne potrošačke udruge imaju jedinstvenu ulogu u identificiranju i koherentnom izražavanju problema s kojima se potrošači susreću, te u zastupanju njihovih interesa. Sposobne su pridobiti povjerenje potrošača savjetima, educiranjem i usmjeravanjem.
Temeljna karakteristika, po kojoj se nevladine potrošačke organizacije razlikuju od drugih nevladinih organizacija, je obvezna neovisnost o ponuđačima robe i usluga, kao i o političkim strankama, što podrazumijeva zabranu stjecanja sredstva iz komercijalnih izvora.
U Republici Hrvatskoj u registar udruga upisane su 22 nevladine udruge za zaštitu potrošača. Udruge radi pružanja organizirane pomoći potrošačima, osnivaju savjetovališta temeljem odobrenja za rad, kojeg izdaje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a na osnovi potreba predviđenih Nacionalnim programom za zaštitu potrošača. Njihova djelatnost je obavljanje poslova vezanih uz pružanje pomoći potrošačima u ostvarivanju njihovih prava sukladno propisima koji se tiču zaštite potrošača prvenstveno informiranjem i edukacijom potrošača.
Udruge za zaštitu potrošača kao jedni od nositelja politike zaštite potrošača u protekloj godini imale su dinamičnu i vrlo izraženu aktivnost kroz davanja mišljenja i prijedloge na zakone i podzakonske akte koji posredno i neposredno utječu na interese potrošača.
|
|
Imenovali su svoje predstavnike u tijelima koja odlučuju o obvezama i pravima potrošača javnih usluga, a koja moraju osnovati savjetodavna tijela u kojima su uključeni i predstavnici udruga potrošača.
|
Daljnja aktivnost udruga za zaštitu potrošača provodila se kroz svakodnevni rad Savjetovališta za zaštitu potrošača, gdje su kroz svakodnevne brojne kontakte s potrošačima udruge informirale i educirale potrošače o njihovim pravima, pružali im savjete putem svojih stručnjaka za telekomunikacije, za financijske i bankarske usluge, za područje isporuke električne energije i dr.
Putem svojih internet stranica objavljivali su različite naputke za rješavanje problema, aktualne informacije sa tržišta kao i obavijesti o objavljivanju novih propisa iz područja zaštite potrošača.
Tijekom 2005. i 2006. godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva raspisalo je natječaje za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava iz Državnog proračuna udrugama za zaštitu potrošača za projekte „Preventivna zaštita potrošača“, „Informiranje o zaštiti potrošača“, „Izobrazba potrošača“ i „Usporedni testovi proizvoda“. Na ovaj način Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva podržava partnerski odnos sa udrugama u namjeri promicanja aktivne politike zaštite potrošača.
7. Savjetovališta za zaštitu potrošača
Radi pružanja organizirane pomoći potrošačima, udruge za zaštitu potrošača osnivaju Savjetovališta za zaštitu potrošača na temelju odobrenja za rad, kojeg izdaje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a na osnovi potreba predviđenih Nacionalnim programom. Savjetovalište za zaštitu potrošača osniva se Statutom udruge.
Osnovna zadaća savjetovališta je primanje pisanih, usmenih, telefonskih, telefaksiranih i e-mail upita građana iz pojedinog područja zaštite potrošača te odgovaranje na iste, kao i prikupljanje podataka, vođenje evidencije o broju i vrsti upita te izvještavanje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i nadležnih inspekcijskih tijela.
Ocjenu stručne osposobljenosti osoba za rad u savjetovalištu daje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Postupak ocjenjivanja stručne osposobljenosti uređen je Pravilnikom o postupku ocjenjivanja stručne osposobljenosti osoba za rad u Savjetovalištima za zaštitu potrošača ("Narodne novine", br. 106/04.).
Tijekom 2005. godine osnovana su tri Savjetovališta za zaštitu potrošača u i to u Zagrebu, Osijeku i Splitu. U 2006. godini osnovano je Savjetovalište u Puli. Ova Savjetovališta financirana su isključivo iz Državnog proračuna.
Obzirom na razinu zaštite prava potrošača u Republici Hrvatskoj, osnovana Savjetovališta za zaštitu potrošača predstavljaju tzv. kombinirani tip savjetovališta s ciljem da se s vremenom stvore specijalizirana savjetovališta sa stručnjacima za pojedina područja zaštite potrošača.
Sva savjetovališta obvezna su redovito izvještavati Odjel za zaštitu potrošača Uprave za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva o uočenim problemima i izvršenim poslovima na području na kojem su osnovani.
|
Za ilustraciju u razdoblju od rujna do kraja prosinca 2005. godine u Savjetovalištima za zaštitu potrošača savjete je potražilo ukupno 3259 potrošača. Od toga je u Zagrebu savjete potražilo ukupno 1249 potrošača, putem telefona 870, pismenim putem 47, osobno 58 i putem elektronske pošte 274. U Savjetovalištu za zaštitu potrošača u Splitu savjete je potražilo ukupno 1504 potrošača, od toga putem telefona 1028, pismenim putem 85, osobno 339 i putem elektronske pošte 52. U Savjetovalištu za zaštitu potrošača u Osijeku savjete je potražilo ukupno 506 potrošača od toga putem telefona 406 i osobno stotinjak.
V. Obrazovanje i informiranje potrošača
Vezano uz informiranje potrošača, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dodijelilo je sredstva udrugama za zaštitu potrošača, temeljem javnog natječaja, za izdavanje stručnih vodiča, letaka i brošura za potrošače tijekom 2005. godine, a s istim projektima nastavit će se i u 2006. godini.
18. ožujka 2005. godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je organiziralo konferenciju kako bi obilježio Svjetski dan prava potrošača, s predavačima na visokoj razini kako bi se promovirala prava svih potrošača. Planira se obilježiti Svjetski dan prava potrošača 15.03. 2006. godine.
Televizijska emisija “Potrošački kod” emitira se dvaput mjesečno, a radijska emisija “Svi smo mi potrošači“ jednom tjedno.
Omogućiti će se i drugi oblici obavješćivanja potrošača, kao što je izdavanje informativnog materijala za potrošače, seminari, radionice, okrugli stolovi i druge aktivnosti kojima je cilj podizanje nivoa svijesti potrošača.
Ovaj program razviti će se uz pomoć projekta programa CARDS 2002 „Jačanje kapaciteta na području zaštite potrošača“ i dvogodišnjeg Nacionalnog programa za zaštitu potrošača.
|
|
 |
|