11.02.2010.
Žene u ekonomiji: Snaga koja dolazi
Rast zaposlenih žena najveća je globalna sociološka i ekonomska promjena, pa kompanije što prije trebaju shvatiti potencijal rastuće ženske ekonomije
Žene danas čine skoro polovicu radne snage Zapada i razvijenih gospodarstava i glavni su svjetski potrošači, one odlučuju što i kada kupiti, a predrasudu da mogu uspjeti samo ako igraju po muškim pravilima demantiraju suvremena istraživanja. Sve se glasnije ističe i ženski stil rukovođenja, naročito u ovo krizno doba, a uočene razlike između menadžera i menadžerica potvrđuju da odjeli i kompanije koje vode žene rjeđe propadaju.
Magazin Banka u novom broju donosi rezultate najnovijih svjetskih istraživanja, poput Harvard Universityja, koja pokazuju kako su žene emocionalno i socijalno inteligentnije te da u kriznim situacijama znaju držati tim na okupu, da misle dugoročnije od muškaraca, da su sklonije suradnji, da nisu opsjednute moći i da donose bolje odluke na dugi rok.
Kako je ovo doba ženske ekonomije, zaključuje Banka, logično je i rastuće zanimanje za sociološke, ekonomske i psihološke aspekte i posljedice toga trenda te načine kako pojedina društva i kompanije trebaju odgovoriti na izazove te najveće sociološke i ekonomske promjene našega doba.
|
Sociolozi i ekonomisti pitaju se je li više zaposlenih žena dobro ili loše za društvo, hoće li to ubrzati ionako nepovoljnu demografsku spiralu - jer europske žene rađaju sve manje djece ili im ih odgajaju stranci.
S druge strane, ako je obitelj najvažnija, vrlo je frustrirajuće moraju li se je, iz ovoga ili onoga razloga, pojedinci, odreći. A to je, nažalost, prva negativna posljedica rasta zaposlenosti žena. Naime, žene su danas prisiljene birati između posla/karijere i majčinstva, a uglavnom biraju posao.
Dok je donedavno najveća prepreka napretku žena, a time i društva u cjelini, bila spolna diskriminacija (koja, nažalost, nije potpuno nestala), danas je to roditeljstvo. Stoga i jest najveći izazov budućnosti ukloniti tu prepreku hitnim zakonskim, institucionalnim i kulturološkim promjenama, i to ne samo na području rada, obrazovanja i skrbi o djeci, zaključuje Banka
Žene danas odlučuju na globalnoj razini o 20 bilijuna dolara osobne potrošnje godišnje i predstavljaju dvostruko veće tržište od Kine i Indije zajedno, pokazalo je istraživanje Harvarda.
No, unatoč ogromnoj tržišnoj moći i sve važnijem društvenom položaju još ih se uvijek podcjenjuje, imaju previše obveza i premalo vremena između prioriteta koji se sukobljavaju - posla, doma i obitelji. Jednom kad recesija prestane žene će ne samo značiti jednu od najvećih tržišnih prilika ikad već će biti i važna snaga u pokretanju oporavka te stvaranja novog blagostanja, zaključak je Harvarda.
Kad kompanije shvate potencijal ženske ekonomije otkrit će čitav niz poslovnih prilika koje proizlaze iz društvenog stava žena. Žene pokušavaju kupovati proizvode i usluge od kompanija koje čine dobro u svijetu, posebno prema drugim ženama i djeci.
Dobro će prolaziti brendovi koji izravno ili neizravno promoviraju fizičku i emocionalnu dobrobit, štite i čuvaju okoliš, pružaju obrazovanje i skrb za one kojima je potrebna te potiču ljubav i povezanost, zaključak je nedavno objavljene knjige Žene žele više: Kako uloviti dio najvećeg i najbržerastućeg tržišta na svijetu.
|
U Hrvatskoj se, međutim, za razliku od svijeta, jaz ekonomske moći između muškaraca i žena produbljuje, što potvrđuju kretanja na tržištu rada, visina plaća, položaji unutar tvrtke, poduzetničkih aktivnosti...
Na pitanje zašto je to tako sociolozi odgovaraju kako smo mi još uvijek patrijarhalno društvo, slabije ekonomske moći, a ni javne usluge koje olakšavaju organizaciju obiteljskog života nisu dovoljno razvijene.
Žene se u Hrvatskoj nedovoljno ohrabruju na samozapošljavanje ili pokretanje novih poslova, pa su se mnoge poduzetnice s kojima je Banka razgovarala složile u jednome: žene i muškarci u hrvatskom društvu nemaju jednake mogućnosti za pokretanje biznisa.
Kriza je u svijetu pogodila žene jednako kao i muškarce, ali će Hrvaticama trebati mnogo više da se jednom kad ona prođe jaz smanji. To će, nažalost, usporiti i koristi koju hrvatsko društvo može imati od sve više obrazovanih žena (58,1 posto diplomiranih na visokim učilištima, u odnosu na 41,9 posto muškaraca).
Stoga Banka zaključuje da hrvatska ženska snaga tek dolazi, trenutačno je pritajena, no time ne i manjeg potencijala. O tome bi hrvatske javne politike i kompanije itekako trebale povesti računa. (Bankamagazin)
|
|
 |
|