15.01.2010.
Kriza sve jače pogađa žene
Nezaposlenost žena u posljednjem desetljeću u Hrvatskoj, usprkos ekonomskom rastu, snažno se povećala, a najnoviji podaci pokazuju da je zbog recesije nezaposlenost žena dodatno povećana, te da one u sve većoj mjeri odlaze u sivu ekonomiju
Udio žena među registriranim nezaposlenima porastao je od 2000. godine sa 52,7 posto na 62,2 posto u 2008., objavio je Državni zavod za statistiku.
"Tako velik rast nezaposlenosti žena u vremenima ekonomskog rasta nije izazvan isključivo ekonomskim razlozima, već je dijelom posljedica i pronatalitetne politike. Dio tog rasta je fiktivan jer su se žene registrirale na Zavodu kako bi mogle dobivati rodiljnu naknadu, pogotovo one koje su radile u poljoprivredi", protumačila je za www.banka.hr Sanja Crnković Pozaić, direktorica BIT Hrvatska. Dodala je da se implementacija pronatalitetne politike ne bi trebala ostvarivati preko statusa nezaposlenosti.
Krajem prosinca 2009. među evidentiranim nezaposlenim osobama bilo je oko 165 tisuća žena, s udjelom od 56,7 % naspram 43,3 % nezaposlenih muškaraca. Broj nezaposlenih žena povećao se za 1,6 % u usporedbi s prethodnim mjesecom, te 10, 2 % u odnosu na prosinac 2008., objavio je HZZ.
Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja RBA, tumači kako usporedba podataka o nezaposlenima registriranima na burzi s onima iz ankete o radnoj snazi otkriva da je aktualna kriza ne samo povećala nezaposlenost žena nego ih je dodatno gurnula u sivu ekonomiju.
Prema podacima ankete o radnoj snazi koju Državni zavod za statistiku provodi na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada, stopa anketne nezaposlenosti u drugom tromjesečju 2009. iznosila je 8,9 %. Ova je stopa više nego stopa registrirane nezaposlenosti koja je za rujan iznosila 14,7 %, što su analitičari RBA djelomično pripisali tome što gotovo svaki drugi nezaposleni koji je registriran na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u anketi navodi da nije nezaposlen.
S obzirom na spol, smanjenju ukupne anketne nezaposlenosti doprinijelo je smanjenje stope nazaposlenosti žena, koja je pala s 11,4 posto u prvom tromjesečju 2009. na 9,8 posto u drugom tromjesečju, dok se stopa nezaposlenosti muškaraca tek neznatno povećala, na oko 8 posto.
Uspoređujući te pokazatelje sa stopom registrirane nezaposlenosti po spolu, gdje je pri HZZ-u registirano gotovo osam posto više nezaposlenih žena nego muškaraca, analitičari su zaključili da je više žena zaposleno u sivoj ekonomiji.
|
"Iako je opći trend na tržištu rada trebao ići ka konvergenciji žena i muškaraca s obzirom na sve bolju obrazovanost žena i ostale pokazatelje, kriza je to zaustavila. Očekujemo da će se jaz dodatno produbiti jer će se nagativni trendovi na tržištu rada sigurno nastaviti tijekom prvog polugodišta ove godine. Parlalelno s time, uvedeni nameti na plaće dodatno će motivirati ljude na ulazak u sivu ekonomiju", izjavila je za www.banka.hr Zrinka Živković Matijević.
I kada su formalno zaposlene, žene su slabije plaćene - u prosjeku oko 11 posto manje od muškaraca, podatak je Državnog zavoda za statistiku za 2007. godinu objavljen krajem prošle godine.
U zemljama EU-27 žene su u prosjeku imale 15 posto nižu plaću od muškaraca. Međutim, u zemljama EU od 2002. godine bilježi se blago smanjivanje razlika u plaćama, dok za Hrvatsku podaci ukazuju na vrlo blagi porast ovih razlika (2003. razlika je u prosjeku iznosila 10,5 %), primjetio je Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u svom radu "Plaće u Hrvatskoj: trendovi, problemi i očekivanja".
"Iako se u ovom slučaju radi o vrlo blagom povećanju razlika u plaćama, možda i o stagnaciji ako se uzme u obzir uobičajena statistička pogreška, ti podaci upućuju na zaključak da tržište rada nije u dovoljnoj mjeri prihvatilo načela nedopustivosti rodne diskiminacije jer bi u suprotnom očekivali smanjivanje razlika u plaćama po spolu", ocijenio je Nestić.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveća razlika u plaćama između žena i muškaraca je u najbolje plaćenom sektoru, financijskom posredovanju, gdje žene primaju 23 posto nižu bruto plaću od muškaraca.
Više od 20 posto niže plaće imaju žene zaposlene u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi te prerađivačkoj industriji. Od deset do 20 posto slabije su plaćene u sektorima trgovine, javne uprave, hoteljerstvu, uslužnim i socijalnim djelatnostima, poslovanju nekretninama, poljoprivredi i slično, a muškarcima jedino pariraju u rudarstvu i građevinarstvu. (Bankamagazin)
|
|
|
|