26.03.2008.
Više od 60 posto zaposlenih s plaćom manjom od državnog prosjeka
Do 4.500 kuna plaće primalo je u lanjskom ožujku 59,8 posto zaposlenih u pravnim osobama, dok je od 4.501 do 5.000 kuna primilo 9,3 posto zaposlenih
Oko 60 posto zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj prima prosječnu mjesečnu neto plaću manju od prosjeka na razini države, a dodaju li im se oni koji su tek nešto malo iznad državnog prosjeka postotak se penje na gotovo 70 posto.
Proizlazi to iz podataka o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće sa stanjem u ožujku prošle godine koje je objavio Državni zavod za statistiku.
Prosječna isplaćena neto plaća zaposlenih u pravnim osobama za ožujak prošle godine iznosila je 4.788 kuna, a prema statističkim podacima prosječnu plaću do 4.500 kuna primalo je 59,8 posto zaposlenih u pravnim osobama, dok je od 4.501 do 5.000 kuna primilo 9,3 posto zaposlenih.
Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini prosječne isplaćene neto plaće za ožujak prošle godine pokazuje da je do 1.900 kuna primalo pet posto zaposlenih, dok je s druge strane na vrhu ljestvice 7,2 posto zaposlenih koji su mjesečno primali više od 8.001 kune.
Između tih najviših i najnižih primanja je 54,8 posto zaposlenih koji su primali neto plaću od 1.900 do 4.500 kuna, te trećina zaposlenih u pravnim osobama čiji se prosjek kretao od 4.500 do 8 tisuća kuna.
Statistika pokazuje da je na donjem dijelu skale, uz već spomenutih pet posto ispod 1.900 kuna, još pet posto njih koji su imali prosječnu neto plaću od 1.901 do 2.200 kuna, 6,6 posto zaposlenih s prosjekom od 2.201 do 2.500 kuna, 6,9 posto od 2.501 do 2.800 kuna, a 7,2 posto od 2.801 do 3.100 kuna.
Onih čija se prosječna neto plaća kretala od 3.101 do 3.400 kuna bilo je 6,4 posto, slijedi njih 6,6 posto s prosjekom za za prošlogodišnji ožujak od 3.401 do 3.700 kuna, te njih 6,4 posto od 3.701 do 4.000 kuna.
Nešto su zastupljeniji zaposlenici s prosječnim plaćama u rasponu od 4.001 do 4.500 kuna, takvih je 9,7 posto, a slijedi 9,3 posto zaposlenih u pravnim osobama s prosječnom neto plaćom od 4.501 do 5.000 kuna.
Među 13 statističkih odjeljaka po visini plaće relativno su najzastupljeniji oni u rasponu od 5.001 do 6.000 kuna, s udjelom od 13,7 posto, dok je 10 posto njih u ožujku prošle godine primalo prosječne plaće od 6.001 do 8.000 kuna.
Iako treba imati na umu broj zaposlenih u pojedinim djelatnostima, statistika pokazuje da je svaki drugi zaposlenik u proizvodnji odjeće, doradi i bojanju krzna za ožujak prošle godine primio prosječnu neto plaću manju od 2.200 kuna - do 1.900 kuna primilo je 24,1 posto zaposlenih u toj djelatnosti, a 25,7 posto njih prosjek od 1.901 do 2.200 kuna.
U toj je djelatnosti plaću za ožujak prošle godine za puni fond radnih sati primilo ukupno 17.814 zaposlenih, pa ispada da je više od 8.800 njih za taj mjesec primilo manje od 2.200 kuna.
|
S druge strane, u zračnom prijevozu u kojem je plaću za ožujak prošle godine za puni fond radnih sati primilo ukupno 1.107 zaposlenih najveći je udio onih s plaćom većom od 8 tisuća kuna, 32 posto, a 22,7 posto ih je primilo od 6.001 do 8.000 kuna.
Podacima o strukturi zaposlenih po visini prosječne plaće obuhvaćeno je 1.008.798 zaposlenih u pravnim osobama za 160 do 200 plaćenih sati rada za ožujak 2006. godine.
Tim podacima nisu obuhvaćene isplate zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, ni zaposlenih u individualnoj poljoprivredi. (H)
|
|
|
|