|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Goran Pavlović
|
|
|
|
|
Vjeran Nikolić i voditelji tribine
Već godinama u gospodarskom životu naše zemlje dominira jedno pitanje: kako ostvariti konkurentnu proizvodnju i konkurentan finalni proizvod koji se stavlja na tržište? Na to pitanje se može dati više odgovora, definicija ili mišljenja, no u osnovi se priča uglavnom vrti oko dva dijametralno suprotna i nespojiva pristupa.
Prvi je od njih masovna proizvodnja gdje kvantiteta i volumen utiru put proizvodu na tržište osiguravajući povoljnu cost benefit strukturu proizvodnje upravo zbog njene masovnosti. Pritom je, dakako, riječ o globalnim kretanjima na otvorenom svjetskom tržištu gdje je argument brojke neumoljiv.
Možda je izlišno napominjati kako je malo onih u Hrvatskoj čija proizvodnja može konkurirati na toj razini. Da je kvaliteta proizvoda odgovor na takova kretanja mnogo se puta moglo čuti na raznim skupovima, televizijskim emisijama, u izjavama dužnosnika, od ekonomista.
Taj drugi pristup, koji na masovnost odgovara 'limitiranim edicijama' proizvoda strogo kontrolirane kvalitete, uključuje i posvemašnju zaštitu izvornosti, geografskog podrijetla i, općenito, brandiranje proizvoda kako bi on potrošaču postao prepoznatljiv i vrijedan povjerenja.
Na tom se tragu u okviru 16. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma održala tribina posvećena temama: „Zaštita proizvoda s oznakom podrijetla i branding u poslovanju; Tradicionalno hrvatsko – izvozna šansa gospodarstva“.
Okupivši proizvođače, predstavnike resornog ministarstva i stručnu javnost, na skupu je još jednom upozoreno na nužnost stvaranja prepoznatljivog i zaštićenog imidža tradicionalnih hrvatskih proizvoda kako bi se zaštitila njihova kvaliteta i originalnost.
Što kaže struka?
Zaštita i znak izvornosti izravno su povezani s kreiranjem imidža proizvoda koji se mogu brandirati kao karakteristični za naše podneblje kako u pogledu tradicionalnosti tako i u pogledu posebnosti i kvalitete, rekao je Vjeran Nikolić iz Agencije za promicanje izvoza i ulaganja (APIU), navodeći primjer kako postoji veliki interes stranih ulagača za ekološku proizvodnju voća i povrća u našoj zemlji.
„Kada se dovori o stvaranju prepoznatljivosti proizvoda onda se pritom prije svega misli na proizvode više dodane vrijednosti koji su namjenjeni izvozu na strana tržišta. Takvi proizvodi moraju proći odgovarajući proces registracije i dobivanja oznaka što kupcima jasno daje informacije o podrijetlu i sljedivosti“, rekao je Nikolić.
|
Edita Volar Pantić
Edita Volar Pantić, načelnica Odjela pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, pojasnila je kako se oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla može zaštititi naziv svakog poljoprivrednog proizvoda, osim vina, vinskog octa i jakih alkoholnih pića koji se 'štite' posebnim oznakama.
„Oznaka izvornosti je naziv regije, određenog mjesta ili, u iznimnim slučajevima, zemlje koji se koristi za označavanje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda: koji potječu iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje, čija kakvoća ili karakteristike, u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine, čija se proizvodnja, prerada i priprema u cijelosti odvija u tom zemljopisnom području“, definirala je oznaku izvornosti Volar Pantić.
|
Zvonimir Pavlek
Pod oznakom zemljopisnog podrijetla, pak, podrazumijeva se naziv regije, određenog mjesta ili, u iznimnim slučajevima, zemlje koji se koristi za označavanje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji potječu iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje, koji ima specifičnu kakvoću, ugled ili drugo obilježje koje se pripisuje njegovom zemljopisnom podrijetlu te čija se proizvodnja, prerada ili priprema odvija u tom zemljopisnom području.
Što to zapravo znači na konkretnom proizvodu i kako se tako zaštićen proizvod cjenovno definira na tržištu pojasnio je u svom predavanju marketinški stručnjak i moderator tribine Zvonimir Pavlek.
„U usporedbi s generičkim proizvodima, proizvodi s markom su 30-50 posto skuplji upravo iz razloga što postoji identifikacija u svijesti potrošača da je taj produkt vrijedan povjerenja, da posjeduje standardnu kvalitetu koja je jamac stečenog povjerenja“, kazao je Pavlek.
|
Trpimir Župić
Trpimir Župić, direktor Centra za kvalitetu Hrvatske gospodarske komore (HGK), govorio je o znakovima „Izvorno hrvatsko“ i „Hrvatska kvaliteta“, projektu vizualnog označavanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda pokrenutom 1997. godine s osnovnim ciljem da se „ istakne važnost kvalitete kao osnovne pretpostavke konkurentnosti na globalnom tržištu“.
Pravo uporabe znaka “Izvorno hrvatsko” dodjeljuje se hrvatskim proizvodima koji posjeduju natprosječnu kvalitetu, najmanje kao proizvodi na razini "Hrvatske kvalitete", a nastali su kao rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i/ili invencije, pojasnio je Župić. „Do sada je znak „Izvorno hrvatsko“ primilo 98 proizvoda, a „Hrvatska kvaliteta“ njih 195.“
|
Ana Marušić Lisac
O ulozi certifikacijskog tijela, odnosno subjekta koji je mjerodavan dodijeliti oznaku izvornosti i oznaku zemljopisnog podrijetla, govorila je Ana Marušić Lisac iz tvrtke Biotechnicon poduzetnički centar.
„Od 2006. godine Biotechnicon je postao ovlašteno certifikacijsko tijelo za utvrđivanje sukladnosti proizvodnje, prerade i samog prehrambenog proizvoda sa specifikacijom, i provedbu kontrole nad proizvodnjom, preradom i samim prehrambenim proizvodom koji će nositi ili nosi oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla“, rekla je Marušić Lisac te dodala kako se ovim kontrolama omogućava stalna kvaliteta proizvoda, te količina i kontinuitet, što je ključno u plasmanu ove vrste proizvoda.
|
Tomislav Galović
„Domaći kulin Galović“ prvi je hrvatski proizvod sa zaštićenim geografskim podrijetlom u povijesti. Tomislav Galović, vlasnik branda, istaknuo je da je za dobivanje takvog priznanja potrebna velika predanost i precizno određen proizvodni proces.
„Mi Hrvati često sebe potcjenjujemo bez razloga jer naše podneblje nije osuđeno da daje samo jeftine proizvode. Ništa ne stoji na putu da usvojimo svjetska mjerila proizvodnje, zaštite izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda što potom širom otvara vrata za plasman na otovreno tržište uz višu cijenu i višu razinu povjerenja potrošača“, rekao je Galović.
|
Ivan Danjek
Načelnik Odjela za ratarstvo Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Ivan Danjek, prezentirao je katalog kalkulacija tradicijskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji je nastao terenskim istraživanjem i anketiranjem samih poljoprivrednika.
Tako su svoje mjesto u publikaciji našli Sir i vrhnje, zatim Paški sir, Lički škripavac, Tounjski sir, Sir iz Mišine, Slavonski Kulen, Dalmatinski pršut, Rakija lozovača, Rakija šljivovica, Višnja maraska, Ogulinski kiseli kupus te Varaždinsko kiselo zelje.
Danjek je istaknuo kako je predstavljeni katalog jedan od načina povezivanja znanosti i poljoprivredne proizvodnje kako bi se ostvario zajednički cilj a to je viša dodana vrijednost proizvoda domaćih poljoprivrednika.
|
Slobodan Romac
O važnosti sljedivosti proizvoda, odnosno mogućnosti da se za svaki pojedini proizvod u opskrbnom lancu može utvrditi informacija kada i gdje je proizveden, tko je uvoznik a tko distributer i drugim podacima vezanim za sigurnost krajnjeg potrošača, predavanje je održao Slobodan Romac iz hrvatske udruge za standarde u elektroničkom poslovanju i automatsku identifikaciju - GS1 Croatia.
„Sustav sljedivosti treba omogućiti dokumentiranje povijesti nekog proizvoda i omogućiti njegovo lociranje u prehrambenom opskrbnom lancu. Sustavi sljedivosti doprinose istraživanju uzroka neispravnosti proizvoda, te omogućuju njegovo povlačenje i opoziv s tržišta ukoliko je to potrebno te unaprjeđuje korištenje i pouzdanost informacija, organizacijsku učinkovitost i produktivnost”, rekao je Romac.
|
Inovacija je ključ, ali vrata tek treba otvoriti
Dr. Pavlek je u zaključku istaknuo kako praksa pokazuje da inventivni pojedinci spremni da budu pioniri na tržištu, tražeći osobni probitak, mogu biti od velike koristi i za zemlju, prije svega kroz izgradnju identiteta i prepoznatljivosti proizvoda.
„Upravo su izlaganja na današnjoj tribini pokazatelj da u našoj zemlji postoje kompetentni i hrabri ljudi koji posjeduju znanje, iskustvo i kreativnost i uvjerenja sam da se proizvodnja zasnovana na kvaliteti kod nas može izgraditi u mnogim područjima“, rekao je.
No, kvaliteta sama po sebi nije dovoljna. Kvalitetan proizvod je polazišna točka nakon koje je potrebno imati razvijene institucionalne okvire, koji omogućavaju i potiču proizvodnju, te marketinšku strategiju prezentacije i to na svjetskom nivou.
Neophodno je, također, omogućiti transfer znanja kako vertikalno, od znanosti prema proizvodnji, tako i horizontalno – stvaranjem udruga kao središnjim mjestom razmjene iskustava i stečenih znanja među samim proizvođačima.
S druge strane, državne potpore poljoprivrednoj proizvodnji nisu socijalna pomoć, nego se o njima treba razmišljati kao o investiranju u stvaranje nove vrijednosti čiju korist osjeća i sama država te svi građani ove zemlje, zaključio je Pavlek.
|
|
 |
|