Mesić na znanstvenom skupu o inflaciji
|
Ekonomska politika - inflacija - jučer, danas, sutra
|
Stjepan Mesić i Guste Santini
Hrvatska danas nije u recesiji, no treba snažno raditi da do nje ne dođe, smatra predsjednik Mesić.
Hrvatska ekonomska situacija je složena ali još nismo u recesiji, no to ne znači da trebamo biti zadovoljni postoječim stanjem u kojem smo se našli. Toga moraju biti svjesne i izvršna i monetarna vlast kako bi pronašle najbolje mjere s ciljem da u narednih nekoliko godina prevladamo situaciju u kojoj su se naše gospodarstvo i cijelo društvo našli danas, rekao je predsjednik Republike Stjepan Mesić na XV. međunarodnom znanstvenom skupu “Ekonomska politika - inflacija - jučer, danas, sutra” koji se nedavno održao u Zagrebu u organizaciji tvrtke Rifin.
Mesić je još jedanput pozvao na striktno te hrvatskim potrebama prilagođeno provođenje reformi koje od naše zemlje zahtijeva Europska unija. Podsjetio je na procjene MMF-a koje predviđaju rast BDP-a od 3,8 posto u ovoj godini uz inflaciju od sedam posto, rekavši kako smo do nedavno govorili obrnutim redoslijedom – da će gospodarski rast premašivati sedam posto s inflacijskom stopom od 3-4 posto.
„Inflacija je kao dijabetes. Na početku ništa ne boli, ali razara cijelo tijelo“, slikovito je rekao Mesić te zaključio kako je „ bolest izlječiva ako se na vrijeme počne tretirati“.
Također je istaknuo kako je gospodarska slika Hrvatske počela bljedjeti još 1990. godine kada smo, kako je rekao, imali razvijenije tržišne odnose nego što je to bio slučaj u ostalim postkomunističkim zemljama.
„Umjesto da se ljude koji su omogučili tako značajan razvoj tržišta potakne da nastave s radom, mi smo tražili 200 bogatih Hrvata“, rekao je Mesić.
Guste Santini, ugledni ekonomist i organizator skupa, naglasio je kako inflacija nije nešto novo u našoj ekonomskoj stvarnosti. „Moja temeljna postavka je da inflacija Hrvatsku nikada nije napustila“, rekao je.
Prema njegovim riječima, hrvatsko gospodarstvo do nedavna se umjetno održavalo na životu „kratkoročnim liječenjem“ koje je tako više prikrivalo bolest, nego doprinosilo ozdravljenju ekonomije.
„Za očekivati je da će ova recesija imati deflacijske učinke što će se manifestirati kroz usporavanje gospodarstva te smanjenjem proizvodnje i padom zaposlenosti tako da je za iduću godinu teško očekivati veći rast BDP-a od 2,5 posto“, smatra Santini.
|
O svjetskoj gospodarskoj krizi i njezinim refleksijama na Hrvatsku govorio je Mladen Vedriš, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i priznati ekonomski stručnjak.
Kolaps regulatornog sustava on vidi kao glavnog krivca za slom američkog financijskog tržišta. „Deregulacija i nepostojanje kontrole nad financijskim mehanizmima stvorili su klimu apsolutne dostupnosti kredita za sve bez obzira postoji li pokriće za njih u realnom sektoru. To je dovelo do napuhavanja i neizbježnog pucanja ekonomskog balona“, rekao je Vedriš.
On smatra kako nije nemoguće da i Hrvatska dospije u sličnu situaciju s obzirom na 35 milijardi eura zaduženja.
„Visoka uvozna ovisnost i ovisnost o vjerovnicima Hrvatsku stavlja u nezgodnu poziciju jer eventualna promjena kamatne stope za samo jedan postotni poen znači dodatnih 350 milijuna eura duga i dodatni teret poreznim obveznicima. Ujedno, financijska imovina u Hrvatskoj se topi, a daljnji bi rast inflacije imao poguban utjecaj na tržište kapitala“, rekao je Vedriš.
Navodeći kako Hrvatska, u usporedbi sa zemljama EU27, zauzima udio od 0,9 posto ukupnog stanovništva, 1,3 posto prema površini teritorija te samo 0,003 posto udjela u BDP-u, istaknuo je kako se treba jako poraditi na tome da se ova velika odstupanja počnu približavati.
|
|
 |
|