|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Jasenka Gleđa
|
|
|
|
|
U okviru reforme poreznog sustava, Hrvatski sabor je u prosincu 2004. donio nekoliko poreznih zakona i to:
• Zakon o porezu na dohodak;
• Zakon o porezu na dobit
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja
• Zakon o financijskoj policiji
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi
Tekstovi ovih Zakona objavljeni su u Narodnim novinama br. 177 od 15. prosinca 2004. godine, a njihova primjena je stupila na snagu 1. siječnja 2005. godine, osim Zakona o financijskoj policiji koji je stupio na snagu 23. prosinca 2004. godine.
Zakonom o financijskoj policiji osniva se financijska policija čija je temeljna zadaća financijski nadzor radi snaženja financijske discipline proračunskih obveznika i spriječavanja izbjegavanja plaćanja proračunskih obveza.
Nastavno iznosimo najvažnije novine iz poreznih zakona.
ZAKON O POREZU NA DOHODAK
Danom stupanja na snagu Zakona o porezu na dohodak iz «NN»177/04 prestaje važiti Zakon o porezu na dohodak iz «NN» 127/00,150/02, 163/03, i 30/04, čl. 21 Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva «NN» 43/96, i 44/96, čl 13, 40 i 41 Zakona o športu «NN» 11/97, 34/01 i 13/98 - ispravak.
Novi Zakon o porezu na dohodak ne donosi korjenite promjene u oporezivanju dohotka. Promjene se odnose na uvođenje novih neoporezivih primitaka, povećanje iznosa osnovnog odbitka i faktora za uzdržavane članove obitelji te ponovo uključivanje dohotka od imovine u godišnju prijavu poreza na dohodak uz propisivanje paušalnog oporezivanja dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima.
I u 2005. godini se zadržava ista podjela dohotka uz uvođenje jednog novog oblika dohotka tzv « drugi dohodak» . Osnovica poreza na dohodak rezidenta (načelo svjetskog dohotka) čini ukupni iznos dohotka kojeg on ostvari.
- od nesamostalnog rada,
- od samostalne djelatnosti,
- od imovine i imovinskih prava,
- od kapitala,
- od osiguranja i
- drugog dohotka ostvarenog u zemlji i inozemstvu
Nerezidentima se porezna osnovica utvrđuje kao ukupan iznos dohodaka ostvaren u Hrvatskoj ( načelo tuzemnog dohotka), umanjen za osobni odbitak i za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj, do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa.
|
Osnovica poreza na dohodak se umanjuje i za donacije dane u naravi ili novcu doznačenim na žiro račun za kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe.
Stope poreza na dohodak u 2005. godini ostale su nepromijenjene ( 15%, 25%, 35% i 45%), uz promjenu osnovice za oporezivanje stopom od 25% i 35%.
Osnovni osobni odbitak je povećan je s 1.500,00kn na 1.600,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Za invalidnost poreznog obveznika, te invalidnost članova obitelji i djece povećan je neoporezivi iznos dohotka s 375,00 kn na 480,00 kn i uveden je neoporezivi dio dohotka do 1600,00 kn mjesečno za porezne obveznike i članove njihove uže obitelji i djecu kojima je utvrđena invalidnost 100% i /ili imaju pravo prema posebnim propisima na tuđu pomoć i njegu.
Članovi uže obitelji i djeca smatraju se uzdržavanima ako tijekom godine ne ostvare primitke u većem iznosu od šesterostrukog osnovnog osobnog odbitka na godišnjoj razini ( 9.600,00 kn godišnje)
I dalje se poreznim obveznicima priznaju (po godišnjoj poreznoj prijavi), osobni odbici s osnove plaćenih izdataka za zdravstvene usluge, kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora (stana ili stambene kuće), održavanje, plaćenu najamninu i premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, ali te olakšice po svim osnovama mogu iznositi najviše 12.000,00 kn godišnje. (Do sada ukupne olakšice po tim osnovama mogle su iznositi ukupno 36.600,00 kn).
|
Primici koji se ne smatraju dohotkom
Primici koji se ne smatraju dohotkom od 1. siječnja 2005. godine su:
1. Primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe (po viđenju i oročene) na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga,
2. primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu,
3. primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom,
4. primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika,
5. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja,
6. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu,
7. obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,
8. državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje fizičke osobe ne pružaju tržišne protuusluge i to:
- primici po posebnim propisima
- potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,
- socijalne potpore,
- doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta,
- primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina,
- potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda,
- potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja,
- nasljedstva i darovi,
- primici od otuđenja osobne imovine,
- odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću,
- primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba, kao i igrama na sreću, prema posebnom zakonu,
- primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem.
|
Dohotkom se ne smatraju ni primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine. Primici po osnovi životnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja smatraju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile porezno priznati izdatak.
Drugi dohodak i njegovo oporezivanje
Drugi dohodak je oblik dohotka koji se isplaćuje fizičkim osobama za rad izvan radnog odnosa odnosno izvan registrirane samostalne djelatnosti za koje se vode poslovne knjige. To su :
- primici po osnovi djelatnosti članova skupština, i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstva i odbora koje imaju ta tijela, te primici sudaca porotnika;
- autorske naknade ostvarene za autorsko djelo ( prema Zakonu o autorskom pravu i ostalim stvarnim pravima «NN» 167/03)
- primici športaša;
- primici po osnovi djelatnosti sudskih vještaka, trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata te druge slične djelatnosti koje se u pravilu obavljaju temeljem ugovora o djelu;
- primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici.
- nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, iznad propisanog iznosa,
- primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima, iznad propisanog iznosa,
- stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, iznad propisanog iznosa,
- športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje iznad propisanog iznosa,
- nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima prema posebnim propisima iznad propisanih iznosa.
|
Drugi dohodak se oporezuje po odbitku tj. porez obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac. Primici po osnovi drugog dohotka oporezuju se po stopi od 25% bez priznavanja izdataka u paušalnoj svoti. U izdatke se priznaje samo obvezni doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20% ( 15% za I stup + 5% za II stup).
Autorski honorari se također oporezuju po stopi od 25%, ali se porezna osnovica utvrđuje kao razlika između ukupnog primitka i paušalnog izdatka u visini od 30%.
Plaćeni porez smatra se konačnim porezom, bez obveze, ali uz mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave.
Utvrđivanje paušalnog poreza
Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranje kampova, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost ( ako ne ostvaruje ukupni prihod iznad 85.000,00kn ) i dohodak ne utvrđuje na način utvrđen za samostalne djelatnosti, porez na dohodak može plaćati u paušalnom iznosu.
Takav porezni obveznik nema obvezu vođenja poslovnih knjiga, osim vođenja evidencije o svom prometu.
Samostalne djelatnosti i djelatnosti iznajmljivanja stanova i soba te organiziranje kampova koje će se paušalno oporezivati i visinu paušalnog dohotka i poreza na dohodak utvrdit će ministar financija, a godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
Dohodak od kapitala
Iz dohotka od kapitala, više se ne plaća porez na dividende i udjele u dobitku pa se dohotkom od kapitala smatraju samo sljedeći primici:
- primici po osnovi kamata koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi danih zajmova, i to po stopi od 35%;
- primici po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane članova društva za njihove privatne potrebe, izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, po stopi od 35%
- primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave i radnika trgovačkih društava koje ostvaruju dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, po stopi od 15%.
Dividende i udjeli u dobiti u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004., a isplaćuju se nakon početka primjene novog Zakona o porezu na dohodak, oporezuju se po stopi od 15%.
|
QQQ zakon o porezu na dobit
Danom stupanja na snagu novog Zakona o porezu na dobit «NN» 177/04, prestaje važiti Zakon o porezu na dobit iz «NN» 127/00 i 163/03.
Novi tekst Zakona o porezu na dobit uvažava neke smjernice EU koje se odnose na područje oporezivanja dobiti, i to oporezivanje tuzemnih poslovnih jedinica inozemnog poduzetnika (nerezidenta), transferne cijene kod povezanih osoba tuzemnih i inozemnih poreznih obveznika i metode koje se primjenjuju pri utvrđivanju transfernih cijena te smjernice o zajedničkom sustavu oporezivanja kod spajanja, podjela i prijenosa imovine.
Promjene Zakona se odnose na utvrđenje osnovice poreza na dobit, pri čemu se porezna osnovica utvrđuje kao razlika između prihoda i rashoda, utvrđena u financijskim izvješćima, što znači da se kao polazna veličina pri utvrđivanju obveze poreza na dobit uzima rezultat poslovanja iskazan u računu dobiti, gubitka i bilanci. Taj rezultat se povećava i smanjuje za prihode i rashode koji se priznaju za svrhe oporezivanja.
Stopa poreza na dobit i u 2005. godini ostaje 20%.
Ostale promjene u oporezivanju dobiti odnose se na: proširenje obuhvata poreznih obveznika ( fizičke osobe koje ispune jedan od propisanih uvjeta iz Zakona postaju obveznici poreza na dobit), plaćanju poreza po odbitku ( ukida se plaćanje poreza na dividende i udjele u dobiti), povećanje olakšica i oslobođenja pri plaćanju poreza na dobit i promjene u poticajima ulaganja.
Fizičke osobe kao obveznici poreza na dobit
Prema čl. 2 Zakona o porezu na dobit, obveznici poreza na dobit su i fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti ako ispune jedan od propisanih uvjeta :
- ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvare ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kn, ili ;
- ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvare dohodak veći od 400.000,00 kn, ili
- ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kn, ili
- ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika
Ova odredba se primjenjuje od 1. siječnja 2006. na temelju ostvarenih rezultata po poreznoj prijavi poreza na dohodak za 2005.godinu.
Dosadašnja odredba o dragovoljnosti prelaska fizičkih osoba- obveznika poreza na dohodak u obveznike poreza na dobit ostaje i dalje.
|
Proširen je broj pravnih osoba koje nisu obveznici poreza na dobit, pa tako od 1. siječnja 2005 . nisu obveznici poreza na dobit: umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, te otvoreni investicijski fondovi.
Amortizacija
Prema novom Zakonu nije više dopuštena mogućnost jednokratnog otpisa opreme i poslovnih objekata koja je bila uvedena s ciljem povećanja investicija.
Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao porezni rashod u svoti obračunatoj na trošak nabave po linearnoj metodi primjenom godišnjih amortizacijskih stopa, pri čemu se amortizacija obračunava pojedinačno.
Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju se stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 2.000,00 kn i vijek trajanja dulji od godine dana.
Utvrđuju se nove amortizacijske stope:
1. za građevinske objekte i brodove veće od 1000 BRT, (20 godina) 5%
2. za osnovno stado, osobne automobile, (5 godina) 20%
3. za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne automobile, te za mehanizaciju, (4 godine) 25%
4. za računala i računalnu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za računalne mreže (2 godine) 50%
5. za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina), 10%
Navedene stope mogu se udvostručiti. Troškovi amortizacije osobnih automobila priznaju se kao porezno priznati rashod isključivo pod uvjetom da nabavna vrijednost pojedinačnog osobnog automobila iznosi maksimalno 400.000,00 kn.
|
Olakšice i oslobođenja kod plaćanja poreza na dobit
Povećane su olakšice i oslobođenja za obveznike poreza na dobit koji posluju na području posebne državne skrbi, te pri tome zapošljavaju više od 5 zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, a više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci.
Ukoliko su zadovoljeni ovi uvjeti, porezni obveznici plaćaju sljedećih deset godina ( za razdoblje od 2005. do 2015. godine ) porez na dobit po sljedećim stopama:
• porezni obveznici na području prve skupine, grada Vukovara te korisnici slobodnih zona na području Vukovarsko-srijemske županije 0%
• porezni obveznici na području druge skupine 5%
• porezni obveznici na području treće skupine, te u brdsko-planinskim područjima 15%
Dodana je porezna povlastica za plaćanje poreza na dobit u visini od 10% za ulaganja u iznosu od najmanje 4 mil kn, uz uvjet osiguravanja zapošljavanja najmanje 10 zaposlenika počevši od isteka prve godine ulaganja. Ostale povlastice za veća ulaganja ostala su nepromijenjena .
Ukida se porez na dividende
Ukida se porez po odbitku na dividende, koje hr. godini. Isplate dividendi po ostvarenoj dobiti za razdoblje od 2001. do 2004. godine i dalje podliježe porezu po odbitku, po stopi od 15%.
|
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja
Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja («NN» 147/02 i 175/03) u primjeni je od 1. siječnja 2003. a uređuje vrste i obveznike doprinosa, obveznike obračunavanja i plaćanja doprinosa te druga pitanja vezana za plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja.
Izmjene ovog Zakona s primjenom od 1. siječnja 2005. donose promjene u obračunu, plaćanju i evidentiranju obveznih doprinosa te proširenje osnovice za plaćanje obveznih doprinosa na primitke od druge samostalne djelatnosti i primitke od povremenog nesamostalnog rada.
Navedenim osiguranicima utvrđena je nova osnovica osiguranja, a to je dohodak, utvrđen po Zakonu o porezu na dohodak, pri čemu tako utvrđena osnovica ( dohodak) ne može biti viša od umnoška iznosa prosječne plaće, koji služi za utvrđivanje iznosa mjesečne osnovice za obračun doprinosa godine za koju se doprinosi obračunavaju i koeficijenta 0,65 razmjerno vremenu za koje se obveza utvrđuje.
Na iznos dohotka iznad te visine ne obračunavaju se i ne plaćaju doprinosi, kao i u slučaju neostvarenog dohotka.
Porezna uprava tu obvezu utvrđuje rješenjem kao godišnju obvezu i to istodobno s obračunom poreza na dohodak po toj osnovi.
Oslobođenje od obveze plaćanja obveznih doprinosa
Temeljne odredbe Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja propisuju da se drugim dohotkom koji podliježe plaćanju obveznih doprinosa smatraju primici koji po toj osnovi podliježu plaćanju poreza na dohodak.
U čl 62 a i čl. 62 b Zakona, utvrđena su dodatna oslobođenja od plaćanja obveznih doprinosa i na određene primitke koji podliježu plaćanju poreza na dohodak.
Obvezni doprinosi se ne obračunavaju i ne plaćaju na sljedeće vrste drugog dohotka:
1. naknade za iskorištavanje autorskog prava, pri čemu se pod autorskom naknadom podrazumijevaju primici isplaćeni fizičkoj osobi za isporuku autorskog djela na temelju Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima «NN» 167/03);
2. naknade za isporučeno umjetničko djelo, pri čemu se pod tom naknadom podrazumijeva primitak isplaćen fizičkoj osobi za isporuku umjetničkog djela, za koje primatelj naknade isplatitelju pribavi odgovarajuću potvrdu mjerodavne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije iz koje je razvidno da se radi o umjetničkom djelu.
3. nagrade učenicima i redovitim studentima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, uz uvjet da se za svaku osobu kojoj se isplaćuje nagrada osigura odgovarajuća isprava ili ugovor zaključen sa školom o upućivanju učenika odnosno redovitog studenta na obvezan praktičan rad.
4. stipendije, uz uvjet da se prije početka isplate stipendije s primateljem stipendije zaključi ugovor u pisanom obliku.
5. športske stipendije, uz uvjet da se prije početka isplate športske stipendije s primateljem stipendije zaključi ugovor u pisanom obliku.
|
6. potpore isplaćene obitelji za slučaj smrti radnika, uz uvjet da se radi o bivšem radniku isplatitelja potpore.
7. pomoći za školovanje djece do 15 godine života, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja, koje se isplaćuju djeci bivših radnika i djeci poginulih ili nestalih branitelja.
stalne mjesečne nagrade koje redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti primaju prema posebnim propisima;
8. naknade športskim sucima i delegatima za sudjelovanje na natjecanjima amaterskih športskih klubova, prema kriterijima uređenim propisom koji donosi ministar financija na prijedlog ministra obrazovanja, znanosti i športa.
9. primitke po osnovi drugog dohotka isplaćene nasljedniku, a koji se prema propisima o mirovinskom osiguranju odnose na staž osiguranja ostavitelja do njegove smrti.
Iznimka od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje
Primici koji se smatraju drugim dohotkom, a koje fizičke osobe ostvare neposredno iz inozemstva ili ih naplate od građana koji ne obavljaju registriranu djelatnost, podliježu plaćanju i poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja.
Na ove primitke se obračunava i plaća samo doprinos za mirovinsko osiguranje koji se obračunava kao doprinos iz osnovice. Nema obveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje je fizička osoba koja je ostvarila primitak neposredno iz inozemstva ili ga naplatila u tuzemstvu od građana koji ne obavlja registriranu djelatnost.
Novi doprinosi u slučaju osiguranja u određenim okolnostima
Od 1. siječnja 2005. godine uvode se novi nazivi doprinosa:
- doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima;
- poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima
Stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima iznosi 5%, a poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima 0.5%;
|
Drugi dohodak i plaćanje obveznih doprinosa
Od 1. siječnja 2005. novim Zakonom o porezu na dohodak uvedena je nova kategorija oporezivog dohotka « drugi dohodak», kojeg čine svi primici fizičke osobe koje ona ostvaruje izvan radnog odnosa ili izvan registrirane samostalne djelatnosti.
Primici po osnovu drugog dohotka podliježu plaćanju doprinosa prema čl. 9. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, pri čemu se obračunavaju i plaćaju dva doprinosa :
- doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20% ( za osobe osigurane u drugom stupu: 15% doprinosa za generacijsku solidarnost + 5% doprinosa za individualnu kapitaliziranu štednju).
Mirovinski doprinos se obračunava i plaća iz osnovice, a isplatitelj drugog dohotka je obvezan u ime i za račun primatelja drugog dohotka obračunati i uplatiti doprinos.
- doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15% koji se obračunava na osnovicu, a obveznik tog doprinosa je isplatitelj primitka od drugog dohotka.
Sukladno odredbama novog Zakona o porezu na dohodak, na drugi dohodak se plaća porez po odbitku po stopi od 25% i prirez.
Ako je drugi dohodak naplaćen neposredno iz inozemstva ili od fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost, obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa ima sam osiguranik, pri čemu se obračunava i plaća samo doprinos za mirovinsko osiguranje iz osnovice jer u tom slučaju nema isplatitelja primitaka .
Najniža i najviša osnovica za obvezna osiguranja u 2005. godini
Najniža mjesečna osnovica = 5.945.00 x 0,35 = 2.080,75 kn
Najviša mjesečna osnovica = 5.945,00 x 6 = 35.670,00 kn
Najviša godišnja osnovica = 35.670.00 x12 = 428.040,00 kn
Napominjemo da je još na snazi Kolektivni ugovor o visini najniže plaće, prema kojem visina najniže plaće za puno radno vrijeme ne može biti niža od najniže osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje utvrđeno posebnim propisima.
Doprinosi na primitke učenika i studenata koji rade preko posrednika pri zapošljavanju
Od 1. siječnja 2005. uvodi se plaćanje doprinosa na primitke učenika i studenta koji rade preko student servisa jer i kod takvog rada postoji rizik ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Osnovica za obračun doprinosa je svaki pojedinačni primitak, koji je posrednik pri zapošljavanju naplatio za rad učenika i studenta, umanjen za iznos naknade za posredovanje, koji je sadržan u naplaćenom primitku.
Prema toj osnovici, obračunava se doprinos iz osnovice, po stopama:
- 5% doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima;
- 0,5% poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima:
Obveznik doprinosa je učenik i redoviti student, a posrednik pri zapošljavanju je obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa iz osnovice.
|
Posebni doprinos za ostvarivanje zdravstvene zaštite u inozemstvu
Poslodavac koji radnika šalje na službeni put u inozemstvo, isplatitelj drugog dohotka koji osiguranika prema toj osnovi upućuje na službeni put u inozemstvo, te osiguranik po osnovi ostale djelatnosti kada sam putuje na službeni put u inozemstvo, obveznik je doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.
Posebni doprinos za zdravstveno osiguranje za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu plaća se po stopi od 10%.
Mirovanje obveze doprinosa
Obvezniku kojemu se mjesečna osnovica i mjesečna obveza doprinosa za uplatu utvrđuju rješenjem Porezne uprave, miruje obveza utvrđena rješenjem i to:
- osiguraniku koji ima pravo na naknadu plaće na teret zdravstvenog osiguranja ili na teret sredstava državnog proračuna - tijekom vremena u kojem ima to pravo;
- osiguraniku roditelju djeteta s težim smetnjama u razvoju koji ima pravo na dopust ili na rad s polovicom punog radnog vremena poradi njege djeteta, sukladno propisima o socijalnoj skrbi i na toj osnovi ima pravo na naknadu plaće na teret socijalne skrbi - tijekom vremena u kojemu ima to pravo.
Vrijeme mirovanja obveze doprinosa utvrđuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odnosno nadležni centar za socijalnu skrb o čemu izvješćuje Poreznu upravu.
Oslobođenje od plaćanja doprinosa poljoprivrednika starijih od 65 godina
Osiguranik koji po osnovi poljoprivrede i šumarstva ne plaća porez na dohodak od te djelatnosti, oslobođen je plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje po navršetku 65 godina života i uz uvjete uređene propisima o zdravstvenom osiguranju.
Pravo na oslobođenje utvrđuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i o tome izvješćuje Poreznu upravu.
Primjena međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju
U članu 63 Zakona, detaljno se uređuje obveza i postupak obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja u slučaju kad se primici od drugog dohotka isplaćuju osobama stranim državljanima i hrvatskim državljanima koji su obvezno osigurani u inozemstvu.
Obveza obračunavanja doprinosa ovisi o tome primjenjujemo li s odnosnom zemljom ugovor o socijalnom osiguranju.
Ako se drugi dohodak isplaćuje osobi koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište u državi s kojom Republika Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom osiguranju isplatitelj takvih primitaka obvezan je pri svakoj isplati obračunati i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja, jednako kao kad se isplata obavlja osobi s prebivalištem u Hrvatskoj.
|
|
Ako se drugi dohodak isplaćuje osobi koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište u zemlji s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju - isplatitelj primitka je obvezan od osobe kojoj isplaćuje primitak zatražiti ispravu o tome je li obvezno osigurana u zemlji prebivališta ili uobičajenog boravišta, pa ovisno o sadržaju ugovora o socijalnom osiguranju, obračunava ili ne obračunava obvezne doprinose.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|