|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
prof.dr.sc. Nikola Knego
|
|
|
|
|
Uvod
Ugodna je spoznaja da jedan stručni časopis kakav je časopis Suvremena trgovina čije je izlaženje vezano za prostor Republike Hrvatske ove godine obilježava tridesetu godišnjicu izlaženja. Nisu to baš česti slučajevi. Period od pet godina je iza nas. Prisjetim se, kada to kažem, razgovora s glavnim i odgovornim urednikom gospodinom Tihomirom Sertićem prigodom obilježavanja 25. godišnjice njegova izlaženja. Sličan razgovor ponavlja se pet godina poslije. Potrebno je na stranicama časopisa prigodno obilježiti 30. godišnjicu njegovog izlaženja. Prilika je to koja me tjera u razmišljanje i stvara dilemu: obraditi nešto novo, aktualno iz segmenta trgovine i trgovinskog poslovanja ili obnoviti sjećanje na susret s časopisom i svojevrsnim vlastitim doprinosom u potpomaganju njegova izlaženja?
Odlučujem se za drugi dio postavljene dileme. Razlog? Prilika je to da se prisjetim susreta s časopisom, početka povremene suradnje te njezinog intenziviranja zadnjih godina. Pojava časopisa se, stjecajem okolnosti, podudarila sa završetkom moga studija. Časopis sam koristio i konzultirao u nizu prigoda. Konstatiram, uvidom u arhivu, da aktivno surađujem s časopisom od 1984. godine ili nešto duže od 2/3 vremena njegova dosadašnjeg izlaženja. Suradnja je intenzivirana od 2001. godine.
Objavljeni radovi
Objavio sam na stranicama Suvremene trgovine 26 stručnih i znanstvenih radova. Prvi prilog kojega sam objavio bio je pod naslovom "Razvoj maloprodaje na turističkom području" (5/1984).
Trgovina i turizam
U nekolicini radova obrađivana je izuzetno aktualna problematika međuovisnosti trgovine i turizma. Turizam u značajnoj mjeri stvara pretpostavke za značajniju trgovinsku realizaciju i dostizanje kvalitetnijih poslovnih rezultata trgovinskih tvrtki. Međuovisnost je obostrana, odnosno dvosmjerna. Istovremeno, nedovoljno prilagođena trgovina (cijenama ponuđenog, organizacijom, asortimanom ponude, pruženom uslugom i radnim vremenom) utječe na iskazivanje značajnog nezadovoljstva turista tim segmentom turističke ponude. To je svakako ključni razlog što su turisti izrazito nezadovoljni mogućnošću kupovanja. Republika Hrvatska, prema onome kako im je strukturirana potrošnja i koliko troše na kupovine, nema niti naznaku shopping turističke destinacije. Možemo li to biti i trebamo li to biti? Sigurno je da se udio potrošnje namijenjene shoppingu u strukturi prosječne dnevne turističke potrošnje može i treba povećati. Njegovu apsolutnu vrijednost po noćenju od 1,8$ treba višestruko povećavati.
|
Vjerujemo da je spomenuta kvantifikacija potrošnje namijenjene shoppingu u prosječnoj turističkoj potrošnji postaje izazov menadžmentima trgovinskih poduzeća u Hrvatskoj, posebno onima koji posluju na turističkim područjima. Izuzetno teško je ponuditi asortiman neprehrambene trgovačke robe na dostignutoj razini turističke potrošnje namijenjene shoppingu, a da to nisu razglednice i poštanske marke. Nužno je povećanje prosječne dnevne potrošnje turista i drugačije njezino strukturiranje. Jačanje segmenata turističke potrošnje kakve su ostale usluge (kultura i zabava, sport i rekreacija, shopping i ostalo) doprinosi obogaćivanju hrvatske turističke ponude. Potrebno je povećavati udio proizvoda proizvedenog u Hrvatskoj u pružanju turističke usluge. Spoznaja o tome kako je iznad 70% ugrađenog u turističku ponudu inozemnog podrijetla je nezadovoljavajuća.
Često i intenzivno se, stručna i ukupna javnost, bavi bruto efektima turističke potrošnje zanemarujući neto efekte turističkih učinaka. Svaki porast udjela domaće komponente u strukturi turističke potrošnje doprinosi porastu njegovih neto efekata.
|
Procjene turističke potrošnje
Jedan od radova u kojem je problemski obrađivan dio gornje problematike i s kojim smo otpočeli niz radova u zadnjih pet godina izlaženja časopisa bio je rad Imamo li ili nemamo stotine milijuna dolara-pitanje je sad? Naslov je ostao aktualan i danas samo što bi se stotine milijuna mogle zamijeniti s riječju milijarda i da li samo u jednini? Ovih smo dana mogli slušati da je prosječna turistička potrošnja dostigla razinu od 50 € po noćenju, a u Dubrovniku kao izrazito atraktivnoj turističkoj destinaciji to je bilo dvostruko više. Procjene su za ovu godinu na razini 10 milijardi $. Teško nam je povjerovati u ostvarivost tako projiciranog rezultata iz sljedećih razloga: a) umnožak ostvarenog broja noćenja i prosječne dnevne potrošnje daje iznos koji je na razini oko ¼ projiciranog iznosa; b) prosječna dnevna potrošnja turista obuhvaća osnovne usluge (uključuju: smještaj, hranu i piće) i dopunske (ostale) usluge (kultura i zabava, sport i rekreacija, shopping i ostalo); c) procjena indirektnih efekata je teže dokaziva i d) pa da to i prihvatimo vraćamo se na odnos bruto i neto efekata turističkog rezultata zavisno od veće ili manje zastupljenosti uvozne komponente u pružanju turističke usluge.
Dominantnost uvoznog asortimana trgovačke robe
Uvidom u asortimane ponuđenog u trgovinskoj mreži u Republici Hrvatskoj moguće je ilustrirati teškoće u promjeni strukture (domaća proizvodnja-uvoz). Ništa bitnog se tu nije dogodilo. Zatičemo blitvu proizvedenu u Italiji, različite sorte luka iz Italije, Nizozemske i drugih zemalja, bijeli luk iz Kine, mrkvu iz Austrije i slično. S voćem nije ništa bolje. Suhe smokve iz Turske, bademi iz Kalifornije, a na rogač se zaboravilo. Nismo pristaše bilo kakvih zabrana uvoza jer to u odnosima pripadnosti različitim svjetskim ili regionalnim asocijacijama nije niti moguće, ali spomenuto (a ne radi se o visoko sofisticiranim tehnologijama za koje bi bio upitan novac) ilustrira koliko je teško pomaknuti strukturu potrošnje u korist domaćeg proizvoda i time na razini dostignutog rezultata povećati njegu neto vrijednost.
|
Struktura turističke potrošnje i nužnost njezine promijene
Da se ostvareni rezultati mogu različito čitati i tumačiti pokazali smo u radu Promijene u turističkoj potrošnji: nova kvaliteta ili nešto drugo? Može se biti više ili manje zadovoljan s ostvarenim rezultatom (u našem slučaju porastom prosječne turističke potrošnje po noćenju) zavisno od očekivanja i percipiranja postignutog. Ostanak na porastu apsolutnog iznosa turističke potrošnje ili njezine relativne promjene u četverogodišnjem razdoblju pokazuje nešto, ali ne dovoljno za suptilniju kvalitativnu ocjenu dostignutog. Usporedbom ukupne promjene potrošnje s promjenama njezinih sastavnica (potrošnja namijenjena osnovnim i dopunskim uslugama) zapažamo promjenu turističke potrošnje u korist osnovnih, a na štetu dopunskih (ostalih) usluga. Time se samo potencira zapažanje o relativno siromašnoj turističkoj ponudi koja je onda ograničenje veće turističke potrošnje.
Trgovina u procesu pružanja turističke usluge
Mjesto, uloga i značaj trgovine u procesu pružanja turističke usluge je više ili manje bilo prisutno u svakom od navedenih radova. Primjer toga su i radovi Radno vrijeme u trgovini na malo i Nezavisni trgovci na malo i njihova uloga u pružanju turističke usluge.
Radno vrijeme u trgovini je problematika o kojoj se zadnjih godina intenzivno raspravljalo i, na ovaj ili onaj način, "podgrijavala" stručna i ukupna javnost. Ono je bilo predmet našeg interesa. Interes za reguliranjem rada u trgovini je u širem društvenom smislu potaknut od strane interesnih asocijacija i različitih interesnih grupa. U raspravu i zauzimanje stavova uključili su se mnogi. Za očekivati je da će se nešto slično u odgovarajućoj prigodi nastaviti.
Pozicija nezavisnih malih trgovaca je izuzetno nezahvalna ne samo kod nas, nego i u maloprodajnim strukturama tržišno visokorazvijenih zemalja. Oni su segment maloprodajne strukture koji iznalazi načine mogućeg tržišnog opstanka. Na to smo kao i na moguća rješenja ukazivali. Pozicija nezavisnih trgovaca na malo u hrvatskoj maloprodajnoj strukturi ostaje i dalje aktualna iako nekih sitnijih organizacijskih pomaka u funkciji njihovog okrupnjavanja ima.
Procesi internacionalizacije u trgovini i turizmu
Značaj različitih emitivnih turističkih zemalja za hrvatski turizam je, također, bio predmet našeg interesa. Istraživali smo kvalitativne promjene u turističkoj potražnji s posljedicama za hrvatski turizam koje su se dogodile od 1990.godine do danas u usporedbi sa značajem pojedinih emitivnih turističkih tržišta.
|
Obrađena je uvijek aktualna tema kakva je globalizacija, internacionalizacija ili regionalizacija u trgovini i turizmu. Što je na djelu? Analizom podataka vodećih svjetskih industrija te inozemnih direktnih investicija A. Rugman zaključuje da je na djelu regionalizacija, a ne globalizacija. Zaključak proizlazi iz činjenice da se glavnina proizvoda vodećih svjetskih industrija tržišno plasira ondje gdje su stvoreni (regionalni pristup plasmanu). Isto je potvrdio na primjeru generiranja i plasiranja inozemnih direktnih investicija. Sugerirao je sljedeći moto ponašanja ili svojevrsnu strategiju za suvremeni menedžment "misli regionalno, djeluj lokalno, zaboravi globalno". Aktualnost navedenog istraživali smo na primjeru hrvatske trgovine i turizma. Potvrdili smo izrazitu regionalnu usmjerenost na zemlje članice Europske unije. Taj zaključak bi bio posebno naglašen u okolnostima EU-25.
Koncentracija u trgovini i njezine posljedice
Nekolicina uvijek aktualnih tema bila je usmjerena prema istraživanju značaja trgovine i njezine koncentracije u Hrvatskoj, nekoliko aktualnih usporedbi trgovine i drugih gospodarskih aktivnosti i značaj distributivne trgovine u gospodarstvima EU i Republike Hrvatske. Spomenute teme su u funkciji razumijevanja aktualnih procesa koji se odvijaju u trgovinskim strukturama razvijenih zemalja.
Koncentracija je samo jedan od procesa koji je prisutan u maloprodajnim strukturama razvijenih zemalja. Istražili smo kako se koncentracija manifestira i koje su to zakonitosti u odnosu između broja trgovinskih poduzeća i broja prodavaonica u odnosu na dostignutu razinu ukupne razvijenosti mjerenu pokazateljem kakav je BDP per capita. Razvijenost maloprodajne strukture se najčešće utvrđuje pokazateljima kakvi su: a) broj stanovnika po prodavaonici i b) prodajnom površinom po stanovniku. Česte su konstatacije da je u Hrvatskoj preveliki broj prodavaonica. Takve konstatacije iskazuju i neki ljudi od struke. Ponekad je moguće zaključiti da Hrvatska ima približno sličan broj stanovnika po prodavaonici kao neke razvijene zemlje. To bi mogli biti argumenti onima koji to tvrde. Što se pritom zaboravlja. Zaboravlja se čega je to posljedica. Broj stanovnika po prodavaonici koji je u hrvatskoj situaciji na razini razvijenih zemalja (svojevremeno: Austrija ili SAD) posljedica je nedovoljne razvijenosti maloprodajne strukture. Kod razvijenih zemalja je to posljedica procesa koncentracije. Posljedica procesa koncentracije u maloprodaji je smanjivanje broja prodavaonica uz istovremeni porast mase prodajne površine. Prodavaonice postaju krupnije što predstavlja nužnu pretpostavku za uvođenje suvremenih prodajnih tehnologija. Smanjuje se broj prodavaonica uz istovremeni porast kvalitete maloprodajne usluge. Hrvatsku trgovinu na malo karakterizira izrazita usitnjenost maloprodajnih kapaciteta.
|
Ključna poslovna funkcija u trgovini
Pokazali smo interes za značaj nabavne funkcije u formiranju cijena u trgovini. Vrlo bitna poslovna funkcija koja u situaciji usitnjenih nosilaca trgovine ne može postići prednosti koje se postižu u situaciji koncentriranog nabavljanja. Značaj spomenute funkcije se potencira činjenicom da nabavna vrijednost trgovačke robe u strukturi prometa hrvatske distributivne trgovine je sudjelovala s 81-83%. Ostatak od 17 do 19% od vrijednosti prometa predstavljao je razliku u cijeni. Ista je služila za pokriće troškova poslovanja i ostvarivanje dobiti.
Neto dobit je u funkciji proširenja materijalne osnove poslovanja kroz proširenje kapaciteta i njihovu modernizaciju. Analizirali smo udio neto dobiti u strukturi ostvarenog prometa niza europskih trgovinskih poduzeća te nekolicine poduzeća koja posluju na hrvatskom tržištu.
Lijepe želje
Bila je ovo prigoda da se podsjetimo što smo i čime smo se bavili u proteklih pet godina. Prilika je ovo da se zaželi slavljeniku, našem Časopisu, uspješno trajanje i dugovječnost jer je to pretpostavka za obilježavanje niza jubileja u prigodama njegovih zaokruženih godišnjica.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|