|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Nataša Weiss
|
|
|
|
|
Pristupanje u članstvo Europske unije uvjetovano je prihvaćanjem svih prava i obveza na kojima se zasniva Europska unija te njenog institucionalnog okvira koji je obuhvaćen pojmom pravne stečevine Europske unije (franc. Acquis communautaire). Pravna stečevina Europske unije neprestano se razvija, a sastoji se od osnivačkih ugovora, uredaba, direktiva, odluka, preporuka i mišljenja, presuda Suda EZ-a, općih načela prava, međunarodnih ugovora i ostalih akata – rezolucija, izjava, preporuka, smjernica, zajedničkih stajališta itd.
Navedena pravna stečevina Europske unije je za potrebe pregovora o pristupanju podijeljena u 35 poglavlja, koji su ujedno i poglavlja pregovora. Do ulaska u članstvo EU svaka država kandidatkinja dužna je preuzeti cijelu pravnu stečevinu EU odnosno uskladiti nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU i biti sposobna za njezinu učinkovitu primjenu.
Državni inspektorat je središnje tijelo državne uprave (državna upravna organizacija), koje je osnovano isključivo za provođenje inspekcijskih aktivnosti. Inspektori (gospodarski inspektori, inspektori rada i zaštite na radu, elektroenergetski inspektori, inspektori posuda pod tlakom i rudarski inspektori) u okviru svojih organizacijskih jedinica širom zemlje (sjedište, 5 područnih jedinica u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu, te 38 ispostava) provode inspekcijske nadzore u područjima: prometa robe i usluga, radu i zaštiti na radu, elektroenergetici, rudarstvu, posudama pod tlakom, turizmu, ugostiteljstvu i drugim područjima određenim posebnim zakonima.
U tom smislu, Državni inspektorat nije tijelo koje će provoditi usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, ali je to tijelo koje će biti odgovorno za provedbu usklađenih zakona, iz svoje nadležnosti. Stoga su i pojedini službenici Državnog inspektorata članovi radnih skupina osnovanih za preuzimanje pojedinih direktiva, odnosno pripremu tehničkih propisa za pojedina područja. Također su određeni službenici imenovani u radne skupine za pripremu pregovora - pravne stečevine Europske unije za poglavlje 1. Sloboda kretanja roba, 7. Pravo intelektualnog vlasništva te poglavlja 28. Zaštita potrošača i zdravlja.
Državni inspektorat je nadležan za nadzor nad tržištem i prema novom horizontalnom zakonodavnom okviru, odnosno za nadzor nad provođenjem Zakona o općoj sigurnosti proizvoda i Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti, uz druga inspekcijska tijela, sukladno svom djelokrugu.
U skladu s procesom implementacije u nacionalno zakonodavstvo europskih direktiva Novog i Općeg pristupa, pred Državni inspektorat se postavlja kao cilj uspostava djelotvornog sustava nadzora nad tržištem u skladu s novim tehničkim zakonodavstvom.
|
U Europskoj uniji za nadzor nad tržištem odgovorne su javne službe, kako bi se osigurala nepristranost nadzora nad tržištem, i svaka država članica sama za sebe odlučuje kako će ga organizirati. Ne postoje točno određeni kvalitativni ni kvantitativni kriteriji za organizaciju nadzora nad tržištem, međutim u različitim direktivama postoji propisana obveza da nadzor nad tržištem mora postojati. Svaka država članica može odlučivati o infrastrukturi nadzora nad tržištem, važno je da je nadzor učinkovit. Posljedica je da se zakonske i upravne infrastrukture nadzora nad tržištem razlikuju od države do države, stoga se zahtjeva učinkovita administrativna suradnja među nadležnim nacionalnim tijelima radi osiguranja istovrijedne zaštite, unatoč tome što je nadležnost nadzora nad tržištem ograničena na teritorij svake države članice.
Budući da je u nadležnosti Državnog inspektorata obavljanje inspekcijskih poslova vezanih za nadzor nad tržištem, Državni inspektorat je bio korisnik programa tehničko-financijske pomoći Europske unije CARDS 2004. «Strategija nadzora nad tržištem za tehničke proizvode» koji je trajao od veljače do svibnja 2005. Unutar spomenutog projekta, u svibnju 2005. godine donesena je «Strategija nadzora nad tržištem za tehničke proizvode» u kojoj je razrađen nadzor nad tržištem u Republici Hrvatskoj, služba nadzora nad tržištem, nadzor nad tržištem u EU i strateški izazovi za Državni Inspektorat. Nakon izrade Strategije Državni inspektorat je uz pomoć stranih konzultanata detaljno pripremio dokumentaciju za pripremu projekta PHARE 2005., kao nositelj projekta «Nadzor nad tržištem u području tehničkih proizvoda». Projektna dokumentacija za navedeni program je još u izradi, a u fazi provedbe projekta predviđa se poboljšanje informacijske povezanosti i suradnje između tijela koja su nadležna za nadzor nad tržištem te tijelima za ocjenjivanje sukladnosti i drugim tijelima državne uprave. Također se očekuje tehnička pomoć stranih konzultanata u tehničkoj obuci gospodarskih inspektora te adekvatna obuka u području tehničkog zakonodavstva. Ovo iz razloga što će, u budućnosti, uspješno djelovanje nadzora nad tržištem zahtijevati iscrpno znanje sadržaja i procesa nadzora nad tržištem Europske unije, kao i tehničko znanje o zahtjevima za proizvode.
|
Važno je napomenuti da je Državni inspektorat ovlašten za provođenje nadzora nad tržištem u smislu ispunjavanja tehničkih zahtjeva za proizvode i sigurnost proizvoda stavljanih na tržište u sljedećim područjima: strojevi, električna i elektronička oprema, dizala, oprema pod tlakom, rudarstvo, građevni proizvodi, radijska i telekomunikacijska terminalna oprema, mjeriteljstvo, neautomatske vage, osobna zaštitna oprema, roba široke potrošnje te opće sigurnosti proizvoda. Cilj je Državnog inspektorata razviti učinkovit nadzor nad tržištem u skladu s najboljom praksom u Europskoj uniji i s nacionalnim potrebama. Iako gospodarski inspektori u svom svakodnevnom poslu pokrivaju sva navedena područja, zbog sve veće složenosti tehničkih proizvoda nameće se potreba specijalizacije određenog broja inspektora u pojedinim područjima.
Sukladno utvrđenom djelokrugu, Državni inspektorat provodi i inspekcijski nadzor nad primjenom niza propisa kojima se u cijelosti ili pojedinim njihovim odredbama uređuje zaštita potrošača u pojedinim područjima djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo, turizam, komunalne usluge, energetske djelatnosti).
Člankom 105. Zakona o zaštiti potrošača, nadzor nad provođenjem ovog Zakona obavlja Državni inspektorat te drugi nadležni inspektori, u skladu s ovlastima utvrđenim zakonom.
Kako bi se zaštita potrošača obavljala što transparentnije, unutar Službe nadzora u području prometa robe i usluga u sjedištu Državnog inspektorata ustrojen je i Odjel zaštite potrošača, u sjedištu Državnog inspektorata.
Rješenja koja su već u primjeni na ovom polju kao i nova, koja ćemo implementirati sukladno zahtjevima Europske unije, dio su procesa razvoja. Taj razvojni proces mora uvažavati zatečeno stanje, stvarne potrebe, postojeći institucionalni okvir i kadrove na raspolaganju, a temeljem toga identificirati problem i projekciju poželjnih ciljeva. Sljedeći je korak ojačati naše instrumente rada kroz izmjene ili dopune postojećih i donošenje novih propisa, te dalje razvijati horizontalnu suradnju među svim relevantnim institucijama koje imaju ovlasti za odgovarajuće poslove vezano za zaštitu potrošača, razvijati odnose s udrugama za zaštitu potrošača i uspostaviti sustav razmjene informacija među svim sudionicima.
|
Prilagodba postojećih rješenja novim zahtjevima zaštite potrošača i djelotvoran nadzor nad zaštitom potrošača koji bi bio usklađen sa zahtjevima Europske unije zahtijeva angažman svakog od sudionika. Nužno je izmijeniti ili dopuniti sve propise kojima se uređuje zaštita potrošača s jasnijim, potpunim i preciznim materijalnim odredbama koje će osigurati osnovna prava potrošača te šire ovlasti inspektorima, odnosno, propisati upravne i kaznene mjere koje će osigurati dosljednu i brzu provedbu svih propisa o zaštiti potrošača, osigurati inspekcijskim tijelima materijalno-tehničke uvjete rada, uspostaviti bolju informatičku opremljenost i povezanost vertikalno od ispostava do središta državnog inspektorata te horizontalno s nadležnim ministarstvima i udrugama potrošača, kao i uspostaviti sustav obavješćivanja potrošača o sigurnosti proizvoda na tržištu.
S tim u vezi, Državni inspektorat je uključen i u CARDS projekt 2002. «Jačanje administrativne sposobnosti na području zaštite potrošača», te CARDS 2004. «Daljnje jačanje administrativne sposobnosti na području zaštite potrošača». Nositelj projekta je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a korisnici su i Udruge za zaštitu potrošača.
Projekt CARDS 2002 «Jačanje administrativne sposobnosti na području zaštite potrošača» službeno je započeo u srpnju 2005. godine, a osnovni cilj projekta je ostvariti učinkovitu zaštitu potrošača neophodnu za ispravno funkcioniranje tržišnog gospodarstva, te podizanje razine zaštite potrošača, usklađenje zakonodavstva i izgradnja administrativne strukture. Kroz projekt se također predviđa izgradnja nacionalnog informacijskog sustava za zaštitu potrošača, kako bi se osigurao protok informacija između Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Udruga za zaštitu potrošača i Državnog inspektorata.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|