Seniko studio
Broj 6/2005
Izdvajamo iz broja:
Broj 6/2005 - Željka Lukačević – Subotić, dipl. iur.
Kakvoća pregovora ili njihova brzina? - Ante Gavranović
Europska unija i u pristupnoj obradi poslovi Državnog inspektorata - Nataša Weiss
Razvoj privatnih marki - dr.sc. Zvonimir Pavlek
Društvena odgovornost proizvođača, trgovaca i potrošača - Ljerka Rajko
Ne prekidajmo školovanje, upoznajmo susjede i robu koju ćemo prodavati - dr.sc. Danko Matasović
Tužna je nedjelja ili Zakon o trgovini - Ana Knežević
Raditi ili ne raditi nedjeljom u trgovini?
prof.dr.sc. Nikola Knego
UVOD
Postavljenim pitanjem i traženjem odgovora na njega bavili smo se u jednom od brojeva našeg časopisa. Inicijativa o zabrani rada trgovine nedjeljom je tada prošla kako je prošla. Očigledno da pokretači inicijative za zabranu rada trgovine nedjeljom nisu odustali od zalaganja za takvo rješenje te je ovih dana spomenuto ponovo nametnuto kao jedan od "ključnih problema" ovog društva u sadašnjem i budućem vremenu. Pitanjem raditi ili ne raditi nedjeljom u trgovini već se duže bave neki segmenti društvene zajednice. Uključeni su Sindikat trgovine, Katolička crkva, poslodavci u trgovini, Vlada, Sabor, ponekad i vrlo "stidljivo" zaposlenici te šira javnost u obliku povremeno anketiranih prolaznika što misle na temu rada nedjeljom u trgovini. Intenzitet pristupa spomenutom oscilira, barem u onom segmentu koji je vidljiv široj javnosti. Dosadašnji pokušaji zabrane rada nedjeljom u trgovini nisu uspjeli. Neuspjeh je posljedica svojevrsnih nespretnosti u kreiranju zakonskog okvira u kojem su neki poslodavci u trgovini prepoznali osnovu svojevrsnog diskriminatorskog pristupa od strane zakonodavca kada je bilo riječi o mogućnosti rada u trgovini nedjeljom. Spomenuto je bilo u funkciji osporavanja zakonskog rješenja o zabrani rada nedjeljom trgovcima iznad određene granice veličine prodajne površine prodajnog objekta. Kriteriji za rad nedjeljom u trgovini bili su veličina prodavaonice i asortiman trgovačke robe koji se u prodaji kupcima nudi te lokacija na kojoj se prodavaonica nalazi.

OPRAVDANOST ILI NEOPRAVDANOST INICIJATIVE ZA ZABRANU RADA TRGOVINA NEDJELJOM?
Inicijativa za zabranu rada trgovina nedjeljom nije trebala biti nikakav prioritet, ni jedan od ključnih problema današnjice ovoga društva. Inicijativom se priznaje nesposobnost organiziranog društva da efikasno nadzire primjenu postojećih zakonskih rješenja i sankcionira one koji ih se ne pridržavaju. Složit ćemo se da je civilizacijska stečevina pravo zaposlenika na dnevni, tjedni i godišnji odmor. Pravo na dnevni odmor unutar radne smjene ne podrazumijeva obvezu da svi zaposlenici u istoj smjeni odlaze na polusatni odmor u isto vrijeme. Sve je uvjetovano tehnologijom rada. Negdje je to moguće, a negdje nije. Dobri organizatori poslova pobrinut će se da se posao, ako je to nužno, kontinuirano odvija, a da pritom nijedan zaposlenik ne bude zakinut za spomenuto pravo. Spomenimo samo primjere poslovanja poštanskih, bankovnih i drugih poslovnica u kojima se kao korisnik usluge nisam nikad susreo s obavijesti da se ne radi zbog realizacije polusatne pauze. Moglo se samo primijetiti da je u datom momentu neki od šaltera bio izvan funkcije.
Slažem se da bi bilo idealno da zaposlenici imaju slobodnu nedjelju kao dan kada se obitelj može naći na okupu nakon petodnevnog ili šestodnevnog obavljanja poslova svakoga od njih po njegovu rasporedu. Jasno je da spomenuto vrijedi za one koji posao imaju i koji imaju sreću da rade i pritom su za taj rad plaćeni. Isto vrijedi za učenike i studente koji svoje obveze obavljaju prema njihovim rasporedima. Naglasak stavljam na riječ "idealno". Kažem bilo bi idealno. No upitajmo se što je to, i u kojoj mjeri, u svakodnevnom življenju idealno?

Pravo na tjedni odmor realizira se po istom obrascu kao i pravo na dnevni odmor unutar radne smjene. Kad god to poslovni procesi dozvoljavaju taj slobodni dan treba biti nedjelja. Kada to nije moguće to može biti bilo koji dan u tjednu. Dobri organizatori poslova pobrinut će se da se zaposlenici i njihov slobodan dan u tjednu tijekom vremena rotiraju što će za posljedicu imati to da će svakome od njih ponekad i nedjelja biti neradni dan.

Slično je i s godišnjim odmorom. Nije mi poznato da itko protestira zašto svake godine neki rade ljeti i nikad nisu imali godišnji odmor ljeti jer rade u djelatnostima koje u ljetnoj sezoni ostvaruju glavninu financijskih rezultata. Odnosi se to na sve aktivnosti koje čine turističku uslugu u užem i širem smislu riječi s obzirom da je turizam izrazito sezonskog obilježja i da je na hrvatskom prostoru glavninom rezultata vezan uz ljeto, odnosno sunce i toplo more na obali i otocima.

Slično je kod svih onih poslovnih procesa koji se kontinuirano odvijaju i kod kojih svako naprasno prekidanje procesa rezultira enormnim štetama. Primjeri toga su kemijska, metalurška i druge industrije.

Mnoge organizacije imaju organizacijsko ustrojstvo temeljeno na vremenu. To su organizacijske strukture prema kriteriju vremena koje podrazumijevaju smjenski rad. Rad u dvije, tri ili četiri smjene. Kontinuirani procesi podrazumijevaju rad u minimalno tri smjene, odnosno moguća je i drugačija organizacija rada kojom je pokriven cjelodnevni proizvodni proces (primjer: 12; 24).

Sustavi rada zdravstvenih institucija, policije i vatrogasaca smatraju se sasvim normalnima i ne čuju se zalaganja za njihov nerad nedjeljom.

Civilizacijska stečevina bi već odavno trebala biti i ono što se zove "tri osmice". Osam sati rada, osam sati spavanja i osam sati drugih oblika rekreacije, zabave odnosno slobodnog ili oslobođenog vremena za raznovrsne aktivnosti. U kojoj mjeri spomenuto funkcionira i da li je na razini sadašnje distribucije osobnih dohodaka (plaća) prema njihovoj visini za većinu moguća primjena spomenutog? Jasno je da nije. Sve češće čujemo i sudjelujemo i sami u mnogo dužim prosječno dnevnim radnim opterećenjima. Mnogi rade dvanaest, šesnaest ili osamnaest sati dnevno. Posljedica toga su mamurni, neraspoloženi i pospani ljudi. Ljudi od kojih su se mnogi zaboravili smijati. Kada ste zadnji put vidjeli ili susreli nekoga tko se smije?
Dakle, nije ključno pitanje raditi ili ne raditi u trgovini nedjeljom. Zašto samo u trgovini? Ključno je pitanje raditi, imati kvalitetan rezultat rada i za isto biti nagrađen (plaćen) u iznosu koji omogućava svakom zaposleniku život dostojan čovjeka. Pritom ne zaboravljamo na potrebu osiguranja jednodnevnog tjednog odmora ili, kada to izostaje, odgovarajućeg plaćanja rada nedjeljom kakvog naši zakoni poznaju.

PRINCIPIJELNOST ILI NEPRINCIPJELNOST U PRISTUPU ZABRANE RADA TRGOVINA NEDJELJOM
Lakše bih prihvatio principijelni stav o zalaganju da se nedjeljom ne radi svugdje ondje gdje to nije nužno. Pritom se postavlja pitanje tko je taj tko određuje što je nužno, a što ne? U gospodarstvu bi to bili poslodavci. Njihov ekonomski interes. Odnos ostvarenih prihoda i rashoda koji takav posao i poslovne aktivnosti prate.

Teže mi je prihvatiti selektivni pristup po kojem je oštrica napora mnogih usmjerena prema rješenju po kojemu treba zakonom zabraniti rad trgovina nedjeljom. Zašto baš trgovina? Zašto se trgovina tretira kao svojevrsna "crna ovca" hrvatskog gospodarstva? Što je s ugostiteljstvom? Mislite li da je manje naporno, da su bolje plaćeni i da su bolji uvjeti rada u različitim ugostiteljskim objektima? Zašto njihov strukovni sindikat šuti i ne traži zabranu rada ugostiteljskih objekata nedjeljom? Ako ćemo se složiti da se može bez kupovanja nedjeljom vjerujem da bi se isto tako mogli složiti da nedjeljom nije nužno sjediti u kafićima ili posjećivati restorane jer i tamo rade nečiji očevi, majke, sestre, braća, prijatelji i susjedi koji bi vrlo rado bili doma kada bi to bilo moguće. Ne budimo licemjeri. Bilo bi loše zalagati se za nerad trgovina nedjeljom, a istovremeno u nedjelju sjediti u nekom od ugostiteljskih objekata piti kavicu ili nešto drugo, ćaskati s poznanicima i zaboraviti da nas u nedjelju poslužuje netko čiji su članovi obitelji bez njega ili bez nje na dan kada bi bilo prirodno da se obitelj nađe na okupu.
Također, što je s javnim gradskim prijevozom? Zašto njihov sindikat šuti? Ako nije nužno kupovati nedjeljom je li nužno voziti se gradskim prijevozom nedjeljom? Nije. Iskustva potvrđuju da s razvojem društava problem pretilosti postaje sve veći, a također i kondicijska spremnost ljudi da određene udaljenosti prijeđu hodajući ili korištenjem nekih alternativnih prijevoznih mogućnosti kao što je, primjera radi, bicikl.

Zakonodavac bi trebao postaviti samo osnovni okvir, a provedbu prepustiti poslodavcu te ju nadzirati i sankcionirati u skladu sa zakonima, ako se u provedbi tog okvira odstupa. To je postojalo i do sada. Izostao je učinkovit nadzor i učinkovito sankcioniranje svega onoga što nije bilo u skladu s postojećim zakonskim rješenjima.

POPRATNE POTEŠKOĆE OPĆE ZABRANE RADA TRGOVINA NEDJELJOM
Opća zabrana rada trgovina nedjeljom je moguća, ali ju je teško očekivati. Realnije je da se dogodi selektivni pristup u zabrani rada trgovina nedjeljom. Selektivni pristup znači da postoje izuzeci kojima se omogućava rad nedjeljom. Tih izuzetaka može biti više ili manje. Veći broj izuzetaka na neki način relativizira eventualnu zabranu rada nedjeljom i otvara mogućnosti za njezino osporavanje i opet eventualno ukidanje.

Najčešći izuzeci od zabrane rada nedjeljom
Spomenuti izuzeci mogu biti prema pojedinim oblicima prodavaonica i njihovim asortimanima te prema lokacijama na kojima se takvi prodajni objekti nalaze.

Kriterij prodajnog asortimana
Najčešće predlagač nudi izuzetke za benzinske postaje. Riječ je o prodavaonicama koje na hrvatskom maloprodajnom tržištu uglavnom prodaju goriva, maziva, auto dijelove i opremu za vozila. Istraživanja strukture prometa takvih suvremenih prodajnih kapaciteta pokazuju da udio ostvarenog prometa od ostalog prodajnog asortimana pokazuje tendenciju porasta u odnosu na njihov tradicionalni asortiman (gorivo-mazivo). Suvremene benzinske postaje, odnosno njihove lokacije, danas u razvijenom tržišnom svijetu nude bogatstvo raznovrsnih sadržaja. Rjeđe takvo nešto susrećemo na hrvatskom tržištu. Tu se isto može postaviti principijelno pitanje zagovornicima zabrane rada trgovina nedjeljom: zašto je nužno kupovati gorivo nedjeljom? Ako se možemo odviknuti kupovanja nedjeljom mogli bismo se naviknuti da gorivo kupujemo od ponedjeljka do subote.

Izuzetak su i prodavaonice za prodaju kruha i peciva. Opet principijelno pitanje: zar kruh nije moguće kupiti dan prije? Slično se odnosi na prodaju cvijeća i tiska. Zadnje posebno vrijedi za dnevni tisak kojem se bitno smanjuje broj objekata preko kojih se isti može nedjeljom plasirati u varijanti selektivnog pristupa zabrani rada trgovina nedjeljom. Opća zabrana rada prodavaonica nedjeljom dokinula bi nedjeljna izdanja dnevnog tiska. Takvo nešto je teško pretpostaviti da bi se moglo dogoditi. Brojni su argumenti protiv. Tada niti kiosci ne bi radili.
Kiosci su kategorija maloprodajnih kapaciteta s relativno stabilnim lokacijama koje je u određenom momentu moguće izmjestiti na druge lokacije. Isti u borbi za što veći prihod, u značajnoj mjeri, šire asortiman ponuđenog. Ponekad smo zatečeni spoznajom što se sve prodaje u kiosku od nekoliko četvornih metara prodajne površine. Osim tiskovina, duhanskih prerađevina, školskih knjiga, torbi i druge školske opreme, nekih dijelova odjeće, obuća i drugo. Nešto od spomenutog se nudi kontinuirano ili kao sezonska ponuda odnosno za trajanja određenih prodajnih akcija.

Kriterij lokacije prodavaonice
Najčešće i uobičajene lokacije koje se izuzimaju od zabrane rada trgovina nedjeljom su lokacije masovne koncentracije potencijalnih kupaca u pokretu. To su lokacije autobusnih i željezničkih glavnih postaja i zračnih luka. Ima to svoju logiku u okolnostima kada se promišlja o zabrani rada trgovina nedjeljom. Koliko mi je poznato putnici su u posebnom tretmanu. Putovanje osim što može biti ugoda je i napor. Zašto im onemogućiti nabavku sitnica koje će im olakšati napore i uvećati ugodu. Nisu doma pa da im je štošta pri ruci, a mogli su se potruditi da to sve nabave subotom ili ranije.

JOŠ NEKI KLJUČNI IZUZECI OD OPĆE ZABRANE RADA TRGOVINA NEDJELJOM
Najbitniji izuzetak od opće zabrane rada trgovina nedjeljom koji u najvećem dijelu relativizira zalaganje za zabranu rada trgovina nedjeljom je turizam, odnosno turistička sezona.

Turizam i turistička sezona
Vjerojatno je lako postići opće suglasje sa zagovornicima zabrane rada trgovina nedjeljom da se za trajanja turističke sezone rad trgovina nedjeljom treba drugačije regulirati. Drugačije kazano dokida se eventualna zabrana rada trgovina nedjeljom u turističkoj sezoni. Slijede pitanja: a) za Hrvatsku u cjelini ili b) samo za turistička područja.

Podržali bi, ako do bilo kakvih zabrana rada trgovina dođe, da trgovine u turističkoj sezoni mogu prema poslovnoj odluci poslodavaca raditi nedjeljom na teritoriju cijele Hrvatske. Otvoreno je pitanje vremenskog definiranja turističke sezone i što je s pokušajima i naporima njezina produženja pa do cjelogodišnje sezone. Ovo zadnje je svojevrsna utopija za cjelinu hrvatskog turizma danas. Postavlja se pitanje što je s velikim gradovima. Spomenimo primjer Zagreba. Kako izgledaju i da li su u radnom ustroju raznovrsni trgovački kapaciteti u njegovu centru subotom nakon 14 sati? Dodajmo tomu još i nedjelju. Povežimo to s turizmom i dobijemo vrlo jasnu sliku (rekli bismo blijedu) kada je riječ o tom segmentu hrvatske turističke ponude.

Razlikujemo zatvorenost prodavaonica kao posljedicu poslovnih odluka koje donose managementi trgovinskih poduzeća od njihove zatvorenosti kao posljedice primjene zakonskih odredbi o neradu prodavaonica nedjeljom.
Glavnina hrvatskih turističkih rezultata ostvaruje se na obali i otocima. Svako potenciranje tih područja onemogućava i usporava ostatak Hrvatske da se pridruži nastojanjima u kreiranju, oplemenjivanju i nuđenju nekih turističkih usluga. Što je s kontinentalnim turizmom i kako to da zemlje bez mora i otoka ostvaruju izuzetno značajne turističke rezultate?

Zalažemo se da za trajanja turističke sezone mogu, ako poslodavci tako odluče, sve prodavaonice raditi nedjeljom.

Prosinac: mjesec velikih blagdana
Iskustva niza zemalja članica Europske unije poznaju izuzetke od primjene zakonskih odredbi o neradu trgovina nedjeljom. To su izuzeci koji se odnose na turistička područja, prodavaonice uz prometnice te izuzetke u nedjeljama u mjesecu prosincu koje prethode velikim blagdanima kakvi su Božić i Nova godina.

Dozvoljava se trgovcima da 3-5 nedjelja koje prethode spomenutim blagdanima budu radne. To je mogućnost. Stvar je njihovih konkretnih poslovnih odluka da li raditi ili ne.

USITNJENOST HRVATSKE DISTRIBUTIVNE STRUKTURE I NJEZIN UTJECAJ NA OPERACIONALIZACIJU NEKIH RIJEŠENJA O RADU NEDJELJOM
Poznato je da je ključno obilježje hrvatske maloprodajne strukture njezina izuzetna usitnjenost.
Prosječna veličina poduzetnika u hrvatskoj distributivnoj trgovini sugerira zapažanje da je izuzetno teško (na razini prosjeka) koristiti rješenje o smjenskom radu i rotaciji slobodnog dana u tjednu. Kod tako malih poduzetnika većina zaposlenih prisiljena je raditi kontinuirano jer ih nema tko zamijeniti.

Većina prodavaonica i prodajnih mjesta su izuzetno usitnjena. Dovoljno je spomenuti da je nešto više od svake druge prodavaonice imalo prodajnu površinu do 60 četvornih metara u 2000. godini. Dominiraju prodavaonice mješovitog robnog asortimana s naglaskom na proizvodima dnevne i tjedne potrošnje. Uvijek je tu, pored ostalog, prodaja kruha, peciva, mlijeka i mliječnih prerađevina. Ta kombinacija veličine prodajnog prostora i dominantnog prodajnog asortimana mogla bi biti dodatni kriterij za izuzeće od eventualnog zakonskog ograničenja rada takvih trgovina nedjeljom.

MOGUĆA POSLJEDICA ZABRANE RADA NEDJELJOM
Nedjelje u ukupnom broju dana u godini sudjeluju sa 1/7 ili sa 14,3%. Svako dobro ustrojeno trgovinsko poduzeće raspolaže s analitičkim podlogama o dinamici ostvarenog dnevnog, tjednog, mjesečnog ili godišnjeg prometa. Izuzetno lako je odgovoriti na pitanje koliko nedjelja sudjeluje u strukturi godišnjeg ostvarenog prometa ili poslovnog rezultata. Nije teško niti previše zahtjevno simulirati kakve će posljedice po poslovni rezultat biti ako se donese ovakva ili onakva odluka odnosno neko novo i drugačije zakonsko rješenje u odnosu na postojeće. Posljedice po poslovni rezultat mogu se kvantificirati.

Neki će primijetiti da će u slučaju ograničenja ili potpune zabrane rada nedjeljom doći do preraspodjele prometa. Neke navike će se postupno promijeniti. Napominjemo da postoji konstatacija kako je navika jedan problem, a odvikavanje dva problema.

Nedjeljni dio prometa neće biti u potpunosti izgubljen za trgovinska poduzeća. Dobar dio toga prometa bi se preraspodijelio u neke druge dane. Neki drugi dani bi postali opterećeniji. U spomenutom bi se mogla tražiti argumentacija da do drastičnog smanjivanja broja zaposlenih ne bi došlo. Nekih ostanaka bez posla bi moglo biti i to bi, ako su odgovorni, trebali na sebe preuzeti zagovornici zabrane rada trgovina nedjeljom. Svaki ostanak bez posla kao posljedica drugačijeg-restriktivnijeg rada trgovina nedjeljom bi trebao biti u nadležnosti zagovornika takvog zakonskog rješenja. Zaposleni u prodavaonicama morat će biti spremni da prihvate još intenzivniji rad u nešto kraćem radnom tjednu.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Svjedoci smo aktualnosti problematike o pokušaju da se drugačije regulira rad prodavaonica nedjeljom. Obradili smo niz izuzetaka koji predstavljaju realnu osnovu za rad trgovina nedjeljom. Čini nam se da su izuzeci izuzetno brojni tako da neku odluku u formi zakonskog ograničenja o totalnoj zabrani rada trgovina nedjeljom nije realno za očekivati. Kako se spomenuto na neki način zahuktalo i kako su u to uključeni mnogi, za očekivati je da će do nekih promjena u odnosu na sadašnje stanje doći i da će biti ozakonjena svojevrsna selektivna zabrana rada trgovina nedjeljom prema kriteriju njihovoga asortimana, lokacije i vremena pružanja trgovinske usluge. Vjerojatno je na pomolu neko kompromisno rješenje s kojim niti će biti zadovoljni zagovornici zabrane rada trgovina nedjeljom niti protivnici zabrane rada. Izuzeci su brojni i svaki od njih pruža odgovarajuću argumentaciju onima koji će takve eventualne odluke moći dovoditi u pitanje i osporavati ih.

Mišljenja sam da se oko zabrane rada trgovina nedjeljom previše troši energije i napora i da to ne spada u set ključnih problema hrvatskog društva i gospodarstva. Postojeća zakonodavna regulativa nudila je rješenja i do sada. Bilo ju je nužno samo primijeniti i sankcionirati one koji ju ne poštuju.

Izdvajamo iz broja:
Broj 6/2005
Kakvoća pregovora ili njihova brzina?
Europska unija i u pristupnoj obradi poslovi Državnog inspektorata
Razvoj privatnih marki
Društvena odgovornost proizvođača, trgovaca i potrošača
Ne prekidajmo školovanje, upoznajmo susjede i robu koju ćemo prodavati
Tužna je nedjelja ili Zakon o trgovini
Arhiva
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa