|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
Tema broja
|
|
|
Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje EU za 2006. s osvrtom na prioritete u području zaštite potrošača i zdravlja
Željka Lukačević – Subotić, dipl. iur.
|
|
|
|
|
1) Općenito
Svake godine, do trenutka pristupanja EU, Komisija priprema Redovno izvješće o napretku pojedine zemlje kandidatkinja u ostvarivanju tog cilja. Izvješće prikazuje postignuća kao i područja koja zahtijevaju posebnu pažnju.
Struktura Nacionalnog programa sustavno prati strukturu Redovnih izvješća o napretku zemalja kandidatkinja. Time se nastojanja tih zemalja grupiraju oko Kopenhagenskih i Madridskih kriterija što zemljama kandidatkinjama olakšava sistematsko grupiranje mjera različite prirode. Struktura Izvješća ima 4 dijela od kojih svaki čini jedan od Kopenhagenskih i Madridskih kriterija. Ti kriteriji zahtijevaju slijedeće:
- osnivanje i razvoj institucija koje će osigurati stabilnost institucija a koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje prava manjina,
- funkcioniranje tržišnog gospodarstva kao i sposobnost nošenja s pritiscima konkurencije i učinka snaga na tržištu Europske unije,
- sposobnost preuzimanja obveza članstva u Europskoj uniji, između ostalog političke, gospodarske i monetarne unije,
- sposobnost državne uprave da uspostavi i ojača institucije za primjenu i provedbu ciljeva i obveza koje donosi članstvo u Europskoj uniji.
Program je prikaz gospodarskih reformi, usklađivanje zakonodavstva, kao i aktivnosti u okviru modernizacije državne uprave i sudstva. U svakom slučaju, program treba biti transparentni mehanizam koji će jasno i nedvojbeno odgovoriti na pitanje koje mjere poduzeti, u kojem roku, s kojim propisima uskladiti zakonodavstvo i koliko sve aktivnosti opterećuju Državni proračun.
Nacionalni program je nacionalni okvir koji objedinjuje godišnje planiranje, postavljanje kratkoročnih ciljeva i nadziranja procesa pridruživanja u različitim sektorima.
Nacionalni program djeluje kao upravljački okvir za planiranje, provedbu i nadzor čitavog spektra aktivnosti potrebnih u procesu gospodarskih, političkih i administrativnih prilagodbi, kao i usklađivanja zakonodavstva a kasnije pripreme za članstvo u Europskoj uniji.
Program je usmjeren na objedinjavanje svim ciljeva i zadaća Republike Hrvatske u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali i u procesu daljnjeg približavanja Europskoj uniji: usklađivanje zakonodavstva, učinkovito djelovanje relevantnih institucija zaduženih za primjenu prava, gospodarske reforme kao i visoka razina zaštite ljudskih prava i emancipirana regionalna politika.
|
2) Nacionalni program republike hrvatske za pridruživanje europskoj uniji - 2006. godina
Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji - 2006. godina (NPPEU 2006) se kao i dosadašnjih godina izrađuje temeljem članka 69. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i temeljem Nacrta Odluke Vijeća o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu s Hrvatskom, ali od ove godine i temeljem statusa službenog kandidata za članstvo u EU kojeg je Europsko vijeće Republici Hrvatskoj dodijelilo 18. lipnja 2004. godine da bi u ožujku 2005. godine Vijeće Europske unije usvojilo Pregovarački okvir za pregovore s Republikom Hrvatskom i konačno pregovori formalno započeli 3. listopada 2005. godine.
Osnovna struktura NPPEU 2006 prati prethodne Nacionalne programe, a temelji se na kriterijima za članstvo u EU. U skladu s time će u njemu navedene planirane aktivnosti predstavljati nastavak aktivnosti provedenih tijekom 2005. godine. NPPEU 2005 je nakon usvajanja na sjednici Vlade RH 9. prosinca 2004. godine upućen na raspravu u Hrvatski sabor koji je na sjednici 4. veljače 2005. godine usvojio Dodatak A - Plan usklađivanja zakonodavstva. U NPPEU 2006 će se, kao i u NPPEU za 2005. godinu.
Isto tako, prilikom izrade pojedinih poglavlja NPPEU 2006. potrebno je uzeti u obzir prioritete istaknute u Europskom partnerstvu, a koji su vezani uz to područje, te aktivnosti predviđene za 2006. godinu u najvećoj mogućoj mjeri uskladiti s ispunjavanjem tih prioriteta.
Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji prvenstveno je usmjeren na ispunjavanje preuzetih obaveza i izradu smjernica za provođenje svih reformi koje će se naći pred RH na tom putu. No istovremeno služi kao putokaz kojim Vlada RH realno ocjenjuje svoje sposobnosti i sposobnosti hrvatskoga društva u cjelini da provede sve ono što uključuje prilagodba kriterijima EU. Ovaj dokument iznosi procjenu, smjernicu i zadatak da se sve relevantne aktivnosti dinamiziraju kako bi Republika Hrvatska do kraja 2007. godine bila spremna za punopravno članstvo u EU.
Nacionalni program usmjeren je na objedinjavanje svih ciljeva i zadaća Republike Hrvatske u provedbi SSP-a, ali i u procesu daljnjeg približavanja Europskoj uniji: usklađivanje zakonodavstva, učinkovito djelovanje relevantnih institucija zaduženih za primjenu prava, gospodarske reforme kao i visoka razina zaštite ljudskih prava i emancipirana regionalna politika.
|
Nacionalni program predstavlja ujedno i središnji upravljački mehanizam Vladinih aktivnosti u području europskih integracija iz godine u godinu. On polazi od aktivnosti pojedinih tijela državne uprave, njihovih prioriteta, prioriteta postavljenih Sporazumom, mjera definiranih Planom provedbe i Plana normativnih aktivnosti Vlade RH, međusobno ih povezuje te identificira njihove regulatorne i gospodarske učinke kao i procjenu sredstava potrebnih za provođenje planiranih mjera.
Nacionalni program strukturiran je prema slijedećim poglavljima:
|
1. politički kriteriji kojima se definiraju prioriteti koji se temelje na Zaključci8ma Vijeća iz Kopenhagena, a obuhvaća se demokracija i vladavina prava, zaštita ljudskih prava i prava manjina, protukorupcijske mjere, regionalnu suradnju;
2. gospodarski kriteriji koji će se obraditi prema Kopenhagenškim i Maahstrichskim kriterijima uz osvrt na Lisabonsku strategiju, a sve navedene aktivnosti za provedbu gospodarskih kriterija za pridruživanje EU potrebno je uskladiti i s prioritetima koje će sadržavati Pretpristupni ekonomski program 2006. te Nacionalnim razvojnim planom;
3. sposobnost preuzimanja obveza iz članstva u EU
a) kratkoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (Europsko partnerstvo) – prikaz ostvarenog;
b) srednjoročni prioriteti usklađivanja zakonodavstva (Europsko partnerstvo) – projekcije za 2007. i 2008. godinu. Te su projekcije osnove za izradu budućih Nacionalnih programa;
c) sadržaj sektora – sadržaj ovoga dijela individualan je za svako poglavlje, pri čemu je u određenom stupnju izvršena prilagodba predviđenoj strukturi poglavlja pregovora za stupanje u punopravno članstvo u EU;
d) plan provedbe SSP-a – Obzirom da je 1. veljače 2005. godine Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio na snagu posebnu pažnju potrebno je obratiti na utvrđivanje mjera iz Plana provedbe SSP-a te da li je potrebno određivanje dodatnih mjera.
4. jačanje administrativne sposobnosti – ovim poglavljem se objedinjuju sve mjere kojima je cilj jačanje i reforma institucija. Predviđene aktivnosti potrebno je utvrditi na način kojim se kroz jačanje institucionalne sposobnosti omogućuje provedba kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta sadržanih u Europskom partnerstvu.
5. Procjena potrebnih financijskih sredstava - U skladu s Mišljenjem EK i Europskim partnerstvom, veliki naglasak staviti na utvrđivanje proračunskih sredstava potrebnih za provedbu svih planiranih aktivnosti. Iako NPPEU 2006. predviđa jednogodišnje mjere, prvenstveno vezane uz usklađivanje zakonodavstva i Plan provedbe SSP-a, nadležna tijela u skladu s planiranim proračunskim projekcijama koje se izrađuju za trogodišnje razdoblje trebaju nastojati i predvidjeti i mjere usklađene sa srednjoročnim prioritetima utvrđenim Europskim partnerstvom za razdoblje zaključno sa 2008. godinom.
6. Komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o približavanju Republike Hrvatske članstvu u EU. Ona definira ciljeve, opseg i način sustavnog informiranja javnosti, kako opće, tako i specifičnih ciljnih skupina, o svim aspektima približavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
|
3) poglavlje 28. – zaštita potrošača i zdravlja
Opis stanja
Europska unija traži od svojih država članica da učinkovito provode pravnu stečevinu Zajednice putem odgovarajućih instrumenata rješavanja sudskih i izvansudskih sporova kao i sustava administracije, uključujući tržišni nadzor i ulogu udruga za zaštitu potrošača. Zaštita potrošača provodi se u javnom interesu. Provođenje ove zaštite Republika Hrvatska osigurala je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave («Narodne novine», broj 199/03 i 30/04). Temeljem navedenog, a vezano uz Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva donesena je Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva («Narodne novine», broj 24/04) od 25. veljače 2004. godine kojom je osnovan Odjel za zaštitu potrošača sa dva pripadajuća Odsjeka unutar Uprave za trgovinu koji provodi politiku zaštite potrošača i obavlja poslove za Vijeće za zaštitu potrošača. Vijeće za zaštitu potrošača osnovano je 2004. godine sa svrhom da se u praksi osigura ostvarenje interesa koji se odnose na zaštitu potrošača. Tijekom 2005. godine osnovana su u Zagrebu, Splitu i Osijeku savjetovališta za zaštitu potrošača pri udrugama za zaštitu potrošača te je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o dodjeljivanju poslova savjetovanja za zaštitu potrošača udrugama za zaštitu potrošača u Zagrebu, Osijeku i Splitu («Narodne novine», broj 82/05). Tijekom 2006. godine planira se osnivanje još jednog savjetovališta. Time je unutar javne uprave ustrojena odgovarajuća institucionalna struktura na državnoj i lokalnoj razini koja omogućuje sudjelovanje potrošača kroz udruge i savjetovališta u rješavanju pitanja koja se odnose na zaštitu potrošača.
|
a) Kratkoročni prioriteti
U okviru projekta CARDS 2002 «Jačanje kapaciteta na području zaštite potrošača», u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva započeli su s radom konzultanti koji su mišljenja da je, zbog potrebe usklađenja zaštite potrošača sa zahtjevima EU-a, potrebno reorganizirati rad Odjela za zaštitu potrošača.
U području tržišnog nadzora postojeći sustav, koji se temelji na odobrenju proizvoda prije njihovog stavljanja na tržište, daleko je od postavljenih zahtjeva Europske unije. Stoga je u 2005. godini donesena Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata («Narodne novine», broj 66/05) kojom je osnovan Odjel zaštite potrošača pri Službi nadzora u području prometa robe i usluga unutar Državnog inspektorata. Ipak, radi učinkovita nadzora na tržištu, potrebno je nastaviti s donošenjem tehničkih propisa implementacijom direktiva novoga pristupa tj. propisati bitne zahtjeve koji moraju biti ispunjeni za stavljanje proizvoda na tržište, a sve sa svrhom da budu sigurni za potrošače. S tim u vezi pri Državnom inspekoratu planira se ustrojiti kontaktna točka za razmjenu informacija o opasnim proizvodima.
b) Srednjoročni prioriteti
Srednjoročno, namjera je da prema preporuci konzultanata i zahtjeva iz stečevine EU dosadašnji Odjel za zaštitu potrošača preraste u Upravu za zaštitu potrošača ili Ured za zaštitu potrošača pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, a prema iskustvu mnogih zemalja članica EU-a.
Nadalje, u Republici Hrvatskoj još uvijek nije razvijen poseban sustav vansudskog rješavanja sporova koji se odnose na zaštitu interesa potrošača, a koji bi bio usklađen s Preporukama Europske komisije. Postoji mogućnost pokretanja postupaka pred nadležnim sudom protiv nezakonitih poslovnih aktivnosti i zavaravajućeg oglašavanja, ali slabosti hrvatskog pravosudnog sustava predstavljaju prepreku za učinkovitu provedbu. Zbog toga je potrebno osnovati neovisno tijelo za rješavanje prigovora potrošača prema trgovcima. S tim u vezi planira se osnivanje izvansudskog tijela koje bi potrošačima omogućilo alternativno rješavanje potrošačkih sporova, kroz jednostavan i učinkovit pristup zaštiti svojih interesa istovremeno izbjegavajući troškove, kašnjenja i složenost postupka.
|
c) Financiranje
Za 2006. godinu iz Državnog proračuna zatražena su sredstva za intelektualne i osobne usluge (Rad Vijeća za zaštitu potrošača i izrada software za Centralni informacijski sustav zaštite potrošača) u iznosu od 1.929.000,00 kuna i za tekuće donacije u novcu (projekti udruga i rad savjetovališta) iznos od 2.040.000,00 kuna.
Za 2007. godinu planira se zatražiti iz Državnog proračuna sredstva za intelektualne i osobne usluge (Rad Vijeća za zaštitu potrošača) u iznosu od 339.000,00 kuna i tekuće donacije u novcu (projekti udruga i rad savjetovališta) u iznosu od 2.040.000,00 kuna.
Za 2008. godinu planira se iz Državnog proračuna zatražiti sredstva za intelektualne i osobne usluge (Rad Vijeća za zaštitu potrošača) u iznosu od 348.000,00 kuna i za tekuće donacije u novcu (projekti udruga i rad savjetovališta) u iznosu od 2.040.000,00 kuna.
|
Sposobnost preuzimanja članstva iz EU
1. Kratkoročni prioriteti
Sustav zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj definiran je iskustvom uočenim kroz dvogodišnju primjenu Zakona o zaštiti potrošača te višegodišnjom primjenom drugih propisa koji sadrže odredbe o zaštiti potrošača, kao i rezultatima djelovanja udruga. Implementacijom jednog dijela smjernica Europske unije o zaštiti potrošača u hrvatsko zakonodavstvo postavljen je pravni okvir za uspostavu sustava koji se sastoji od upravnih tijela i samostalnih, neovisnih tijela kojima je cilj izgradnja i sustavno ostvarivanje aktivne zaštite potrošača.
Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 16. veljače 2005. godine donio Nacionalni program zaštite potrošača za dvogodišnje razdoblje ("Narodne novine", br. 31/05).
U 2005 godini donesen je novi Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05) koji je usuglašen s odredbama Direktive 85/374/EEC o usklađivanju propisa država članica vezano uz odgovornost za neispravne proizvode, Direktive 1999/34/EC od 10. svibnja 1999., kojom se mijenja Direktiva 85/374/EEC o usklađivanju propisa država članica vezano uz odgovornost za neispravne proizvode, Direktive 1999/44/EC od 25. svibnja 1999. o određenim aspektima prodaje potrošačke robe i jamstvima i Direktive 90/314/EEC od 13. lipnja 1990. o turističkim paket aranžmanima.
Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva uz suglasnost ministra financija donio je Odluku o jedinstvenoj metodi izračuna realne godišnje kamatne stope na potrošačke kredite ("Narodne novine", br. 30/05).
Financiranjem putem projekata iz programa strane pomoći CARDS 2004. u svibnju 2005.godine, donesena je „Strategija nadzora nad tržištem za tehničke proizvode“ u kojoj su razrađena poglavlja kao nadzor nad tržištem u Republici Hrvatskoj, služba nadzora nad tržištem, nadzor nad tržištem u EU i strateški izazovi za Državni inspektorat.
Nakon predstavljanja Strategije i detaljno pripremljene projektne dokumentacije za pripremu projekta PHARE 2005. Državni inspektorat je imenovan nositeljem projekta „Nadzor nad tržištem u području tehničkih proizvoda“.
Republika Hrvatska donijela je izmijenjen i dopunjen Pravilnik o uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe koje se mogu stavljati u promet ("Narodne novine", br. 54/05) čije su odredbe potpuno usklađene sa Direktivom 2003/15/EEZ. kojom je izmijenjena Direktiva 76/768/EEC o usklađivanju prava država članica u pogledu kozmetičkih proizvoda.
U pogledu transplantacijske medicine u 2005. godini izrađeni su pravilnici uz Zakon o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja (Narodne novine, 177/04), te je provođeno daljnje usklađivanje s Direktivom 2004/23/EZ o određivanju standarda kvalitete i sigurnosti za postupke darivanja, nabave, testiranja, obrade, čuvanja, skladištenja i raspodjele tkiva i stanica ljudskog podrijetla.
|
2. Srednjoročni prioriteti
U skladu s preporukama u Europskom partnerstvu na području zaštite potrošača i zdravlja potrebno je nastaviti usklađivanje s pravnom stečevinom Zajednice glede mjera povezanih sa zahtjevima sigurnosti te ojačati nadzor nad tržištem.
Vezano uz jačanje nadzora od strane Državnog inspektorata na tržištu nužno je nastaviti sa izmjenama ili dopunama svih propisa kojima se uređuje zaštita potrošača s jasnim, potpunim i preciznim materijalnim odredbama koje će osigurati osnovna prava potrošača te dati šire ovlasti inspektorima, odnosno propisati upravne i kaznene mjere koje će osigurati dosljednu i brzu provedbu svih propisa o zaštiti potrošača.
3. Zaštita gospodarskih interesa potrošača
Zaštita potrošača u Republici Hrvatskoj osigurava se Ustavom Republike Hrvatske (članak 69.) i Zakonom o zaštiti potrošača («Narodne novine», broj 96/03) . Kako su u proteklom jednogodišnjem razdoblju objavljena dva nova europska propisa iz područja zaštite potrošača, u 2006 godini Zakon o zaštiti potrošača uskladit će se s dvije direktive: Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća broj 2002/65/EZ od 23. rujna 2002. o oglašavanju na daljinu financijskih usluga za potrošače, kojom se izmjenjuje Direktiva Vijeća broj 90/619/EEZ i Direktive 97/7/EZ i 98/27/EZ i s Direktivom 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. u vezi s nepoštenim poslovnim djelovanjima poduzetnika prema potrošaču na unutarnjem tržištu, kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktiva Vijeća 84/450/EEZ, Direktive 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredba (EZ-a) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (“Direktiva o nepoštenim poslovnim djelovanjima”)
Ujedno je krajem 2004 godine objavljena Uredba br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za provedbu zakona o zaštiti potrošača (Uredba o suradnji u zaštiti potrošača) koja će se, također preuzeti u hrvatsko zakonodavstvo, uključujući i s njom povezanu Direktivu 98/27/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o sudskim nalozima za zaštitu interesa potrošača.
U četvrtom kvartalu 2006. planira se donijeti Uredba o sadržaju i postupku obavješćivanja drugih tijela državne uprave, međunarodnih subjekata i javnosti o rizicima koji mogu predstavljati proizvodi za zdravlje i sigurnost ljudi, o stavljanju tih proizvoda na tržište, odnosno o mjerama poduzetim za njihovo povlačenje s tržišta sukladno Direktivi 2001/95/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda koja je u hrvatsko zakonodavstvo djelomično preuzeta Zakonom o općoj sigurnosti proizvoda. Donošenjem navedene Uredbe u potpunosti bi se u hrvatsko zakonodavstvo preuzela Direktiva 2001/95/EC o općoj sigurnosti proizvoda.
Sve prethodno navedeno preduvjet je osiguranja učinkovita nadzora nad tržištem i sigurnosti potrošača.
|
4. Obrazovanje i informiranje potrošača
Člankom 104. Zakona o zaštiti potrošača propisana je obveza obrazovanja potrošača na način da osnovna znanja o obvezama, pravima i zaštiti potrošača trebaju biti sastavni dio školskog odgojnog programa i to osnovnog i srednjeg školovanja. Program obrazovanja u području zaštite potrošača provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva. S tim u vezi izrađen je prijedlog Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu. Televizijska emisija “Potrošački kod” emitira se dvaput mjesečno, a radijska emisija “Svi smo mi potrošači“ jednom tjedno. Planira se obilježavanje Svjetskog dana prava potrošača u tjednu u kojem je taj dan (ako je moguće na 15. ožujka), kako bi se upoznalo učenike da potrošači imaju prava kojima mogu štititi svoje interese, zdravlje i sigurnost i da mogu zahtijevati ostvarenje i osiguranje svojih prava.
Posebno vezano uz informiranje potrošača, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dodijelilo je sredstva udrugama, temeljem javnog natječaja, za izdavanje stručnih časopisa, letaka i brošura za potrošače tijekom 2005. godine, a s istim projektima nastavit će se i u 2006. godini.
Uz izdavanje stručnih časopisa za potrošače omogućit će se i drugi oblici obavješćivanja potrošača, kao što je izdavanje informativnog materijala za potrošače, seminari, radionice, okrugli stolovi i druge aktivnosti kojima je cilj podizanje nivoa svijesti potrošača. U tu svrhu planiraju se organizirati seminari i drugi oblici obavješćivanja s odgovarajućim domaćim i međunarodnim institucijama i ekspertima, radi prenošenja znanja i dobrih iskustava u provođenju politike zaštite potrošača.
Ovaj program razviti će se uz pomoć projekta programa CARDS 2002 za zaštitu potrošača (Capacity Bulding in the Area of Consumer Protection) i dvogodišnjeg Nacionalnog programa za zaštitu potrošača.
Potrebno je osigurati veći medijski prostor za problematiku vezano za inspekcijski nadzor u području zaštite potrošača na koji bi se način u većoj mjeri ostvarilo pravo potrošača na informiranje i izobrazbu, bez obzira radi li se o gospodarskim interesima ili interesima zaštite života i zdravlja potrošača.
U smislu informiranja potrošača na području zdravstvenih usluga, potrebno je istaknuti navedene podatke u službenim prostorijama zdravstvene ustanove, kako bi potrošači bili transparentno informirani o svojim pravima. To je jedan od najboljih načina edukacije potrošača o uslugama i cijenama.
|
5. Nevladine udruge za zaštitu interesa potrošača
U Republici Hrvatskoj u registar udruga upisano je 19 nevladinih udruga za zaštitu potrošača. Udruge radi pružanja organizirane pomoći potrošačima, osnivaju savjetovališta temeljem odobrenja za rad, kojeg izdaje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a na osnovi potreba predviđenih Nacionalnim programom za zaštitu potrošača. Njihova djelatnost je obavljanje poslova vezanih uz pružanje pomoći potrošačima u ostvarivanju njihovih prava sukladno Zakonu o zaštiti potrošača. Tijekom 2005. godine osnovana su tri savjetovališta za zaštitu potrošača u i to u Zagrebu, Osijeku i Splitu.
Obzirom na razinu zaštite prava potrošača u Republici Hrvatskoj, osnovana savjetovališta predstavljaju tzv. kombinirani tip savjetovališta s ciljem da se s vremenom stvore specijalizirana savjetovališta sa stručnjacima za pojedina područja zaštite potrošača. Sva savjetovališta obvezna su redovito izvještavati Odjel za zaštitu potrošača Uprave za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva o uočenim problemima i izvršenim poslovima na području na kojem su osnovani.
Tijekom 2005. godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva raspisalo je natječaje za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava udrugama za zaštitu potrošača za projekte „Preventivna zaštita potrošača“, „Informiranje o zaštiti potrošača“ i „Izobrazba potrošača“.
Potrebno je osigurati sudjelovanje predstavnika udruga za zaštitu prava potrošača u radu svih tijela koja odlučuju o interesima potrošača, te poticati sudjelovanje predstavnika potrošača u radu Hrvatskog zavoda za norme i Hrvatske akreditacijske agencije.
6. Javno zdravstvo
U pogledu usklađivanja u području transfuzijske medicine do kraja 2005. godine biti će donesen Zakon o opskrbi krvnim pripravcima, prilikom izrade kojeg se vodilo računa o usklađivanju s Direktivom 2002/98/EZ kojom se utvrđuju standardi kvalitete i sigurnosti za prikupljanje, ispitivanje, preradu, čuvanje i promet ljudske krvi i krvnih sastojaka
U 2006. godini donositi će se podzakonski propisi uz Zakon od kojih će se neki usklađivati s gore navedenom Direktivom.
U 2006. godini Republika Hrvatska planira donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU.
U 2006. godini Republika Hrvatska će i dalje raditi na promociji i podizanju svijesti ljudi o potrebi darivanja organa.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|