|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
prof. dr. sc. Boris Sisek
|
|
|
|
|
Tonći Lazibat, Branislav Brizar i
Tomislav Baković
Znanstvena knjiga d.o.o.,
Zagreb, 2007, str. 204
Kraj 2007. godine i početak 2008. obilježeni su velikim rastom cijena nafte i turbulencijama na svjetskim burzama te padom globalnih tržišta kapitala. Ta su fluktuiranja privukla pozornost najšire javnosti za sustav funkcioniranja trgovanja na burzama ili terminsko trgovanje (iako svaka burza ne trguje terminskim ugovorima).
Počeci terminskoga trgovanja vežu se uz trgovinu robom, dok se u današnje vrijeme na istim osnovama i pravilima još uspješnije trguje i financijskim instrumentima. Korištenje terminskih tržišta omogućava poslovnim subjektima ostvarivanje brojnih prednosti, među kojima se posebno ističu neutralizacija financijskih i osobnih rizika i postizanje financijskih dobitaka.
Pravilniji izraz za ono što se na terminskim tržištima stvarno događa jest klađenje, a izraz za tu instituciju kladionica, jer se špekulanti klade na smjer kretanja cijena određene robe kojom se trguje na određenoj burzi.
Za instrumente terminskog tržišta često se rabi naziv derivati ili izvedenice.
Najznačajnije obilježje izvedenice je da njen imatelj ne mora kupiti ili prodati vrijednost na temelju koje je izvedenica izdana. Dakle, izvedenica je izdana na temelju stvarne podloge. Ta je podloga u slučaju robnih terminskih ugovora stvarna roba, a u slučaju drugih izvedenica riječ je o dionicama, obveznicama, valutama i kamatnim stopama. Izvedenica je i sama utrživ vrijednosni papir kojim se trguje na sekundarnim financijskim tržištima.
Glavna funkcija terminskih tržišta nije da se na njima kupuje ili prodaje fizička roba nego formiranje terminskih cijena, koje su buduće promptne cijene na dan isporuke ili dospijeća. Zbog toga se terminska tržišta mogu nazvati i ‘’prognozerima tržišta’’.
Često se terminsko trgovanje naziva ‘’trgovina maglom’’, jer svrha nije fizička isporuka robe ili stjecanje vlasništva već formiranje terminskih cijena kao budućih promptnih cijena, tj. cijena određene robe ostvarena na sâm dan trgovine. Dvije glavne funkcije terminskih tržišta su špekulacije i hedžiranje.
Špekulanti su najbrojnija skupina trgovaca terminskim ugovorima i oni najčešće preuzimaju rizik i predviđaju kretanje cijene podloge. Pri hedžiranju (engl. hedging) riječ je o zaštiti od rizika promjene cijena, prvenstveno s ciljem da se spriječi gubitak.
U strategije trgovanja na terminskim tržištu mogu se još ubrojiti i arbitraža i opcije na terminske ugovore. Kod potonjih je riječ o burzovnim ugovorima kojima kupci stječu pravo, ali ne preuzimaju obvezu, kupnje ili prodaje opcijom određenoga terminskog ugovora ili druge imovine koja je predmetom opcijskog ugovora.
Osim toga, zbog prostornog povezivanja cijena na svjetskom tržištu, terminska su tržišta jedan od bitnih činitelja stvaranja globalne ekonomije.
|
Što se tiče implementacije terminskog trgovanja u Republici Hrvatskoj, može se očekivati njena primjena u bliskoj budućnosti. Međutim, sa stanovišta relevantnosti i aktualnosti knjige koja je predmet ovog prikaza, potrebno je prikazati rezultate anketnog istraživanja kojeg su autori ove knjige proveli na uzorku od 100 poduzeća, a čiji je cilj bio ispitati stav menadžmenta hrvatskih poduzeća prema terminskoj trgovini.
Rezultati ankete pokazuju da 60% anketiranih površno poznaje instrumente terminskog trgovanja, 83% ne koristi instrumente (zbog nedovoljno razvijene infrastrukture, nedovoljno školovanog osoblja i nedostatka inicijative vrhovnog menadžmenta), a 94% ispitanika smatra da će u intervalu od 3-5 godina uporaba terminske trgovine postati neophodna u budućnosti.
Očigledna je diskrepancija između nužnosti određenih znanja u neposrednoj budućnosti i njihova nedostatka u sadašnjosti. Time se naglašava važnost ove knjige zbog edukativnih svrha, jer su ispitanici u 58% slučajeva naveli da im je način upoznavanja s terminskim trgovanjem bila fakultetska izobrazba.
Knjiga Burzovno poslovanje – terminska trgovina predstavlja pažljivo sistematiziranu i razumljivu cjelinu. Uočljiva je sposobnost autora da tako složenu problematiku izlože zavidnom preciznošću i jasnoćom, s brojnim praktičnim primjerima koji služe kao potkrepljenje i pomoć uz glavni tekst, što knjizi daje dodatne edukacijske vrijednosti.
Zbog toga korištenje knjige kao obvezne literature preporučujem prije svega na visokim učilištima, kao i svima onima koji istražuju terminsko trgovanje ili se njime bave u praksi.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|