|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Jasenka Gleđa, dipl. oec.
|
|
|
|
|
Temeljem odredbi članka 27. Zakona o trgovini (“NN” 49/03...55/04), ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donio je potkraj prošle godine novi Pravilnik o obliku i načinu vođenja popisa robe u trgovini na malo (dalje: Pravilnik).
Primjena toga Pravilnika počela je 1. siječnja 2008. godine, kada i prestaje važiti stari Pravilnik istog naziva iz Narodnih novina br. 73/03 i 79/02.
U pogledu načina i obveze vođenja knjige popisa u trgovini na malo, odredbe novog Pravilnika propisuju nekoliko novina i to:
1. Popis robe obuhvaća samo knjigu popisa (obrazac KP) te se ukida obveza vođenja primki - zaduženja za vlastitu i tuđu robu tj. obrasci PKT i PKV.
2. Popis robe i dalje se vodi dnevno s iznimkom od pravila, a ona se odnosi na tri vrste robe: tiskovine, kruh i mlijeko.
3. Ukida se obveza trgovaca da uz cijenu robe izložene prodaji označavaju broj i godinu iz dokumenta o zaduženju (primke), odnosno zapisnika o promjeni cijena koji se odnosi na istaknutu cijenu ili drugu oznaku po kojoj se istaknuta cijena može povezivati s dokumentom o zaduženju.
4. Propisuje se obveza zaključivanja Knjige popisa, a time i vođenja popisa robe za svaku kalendarsku godinu od 1. siječnja do 31. prosinca tekuće godine.
5. Stranice knjige popisa više se ne moraju obrojčavati niti se knjiga popisa na kraju poslovne godine mora uvezati.
Obveznici vođenja popisa robe te sastavni dijelovi knjige popisa
Popis robe, kao i do sada, obvezne su voditi sve pravne i fizičke osobe koje su registrirane:
- za obavljanje djelatnosti trgovine na malo;
- za neku djelatnost proizvodnje – kada vlastite proizvode prodaju na malo
- za djelatnost trgovine, koje obavljaju posredovanje u trgovini i ostvaruju ga prodajom robe na malo.
Nisu ga obvezne voditi samo fizičke osobe (poljoprivredni proizvođači) kada prodaju na malo poljoprivredne proizvode iz vlastite proizvodnje (članak 1. stavak 2. Pravilnika).
Popis robe se sastoji od knjige popisa (Obrazac KP) i “dokumenta koji prati robu”. Novim Pravilnikom više ne postoji obveza sastavljanja isprave o zaduženju robom u obliku obrasca PKV (primka zaduženja za vlastitu robu) i PKT (primka zaduženja za tuđu robu) ili kalkulacije s propisanim elementima.
Oblik i sadržaj Knjige popisa ostao je isti pa je i unošenje podataka istovjetno dosadašnjem načinu. Obrazac KP ima pet stupaca u koje se unose sljedeći podaci:
|
• stupac 1: redni broj
• stupac 2: datum upisa dokumenta o zaduženju, odnosno razduženju robe
• stupac 3: naziv i broj dokumenta o zaduženju, odnosno razduženju robe i o drugim promjenama koje se odnose na ukupno zaduženje, odnosno razduženje robe (vraćanje robe, otpis robe, odobrenog rabata ili dr.) ili na promjenu cijene robe neovisno o razlogu
• stupac 4: ukupna vrijednost zaduženja robe (po prodajnoj cijenu s uračunatim PDV-om). U ovaj stupac unose se i svote za koje se povećava, odnosno smanjuje, vrijednost zaduženja (kod sniženja i povećanja cijena). Kod promjene cijena trgovac obvezno sastavlja zapisnik
• stupac 5: ukupna svota vrijednosti prodane robe za svaki dan na temelju svote evidentirane na vrpci registar blagajne ili zbroja pojedinačno izdanih račun - paragon blokova.
Dokument koji prati robu nema naziva (nije ustrojen kao zadani obrazac), ali se u članku 5 stavak 2 Pravilnika propisuju obvezni podaci koji se u tom dokumentu moraju voditi. To su podaci o prodajnoj cijeni robe s porezom na dodanu vrijednost i iznosu prodajne vrijednosti zadužene robe za svaku vrstu robe označenu njezinim trgovačkim nazivom. Taj dokument u pravilu zamjenjuje obrasce PKV i PKT koji su trgovci vodili prema starom Pravilniku.
|
Roba koja se nabavlja svakodnevno (tiskovine, kruh i mlijeko), a dobavljači izdaju račun u pravilnim vremenskim razmacima, unosi se u zaduženje knjige popisa sljedećeg dana nakon zaprimanja redovitog računa za prethodno razdoblje.
Prema Uputi za provedbu inspekcijskog nadzora koji provodi Državni inspektorat, obvezniku vođenja popisa nije zapriječeno da propisane podatke za te robe unosi u “dokument” kao i u Knjigu popisa kontinuirano kao i do sada. Naime, maloprodajne cijene za te robe u pravilu su trgovcu poznate i ne mijenjaju se u duljim razdobljima, pa nije odlučujuće što u popratnim dokumentima dobavljača uz dnevnu dostavu nema i podataka o cijeni.
Takvo postupanje za navedene artikle je uputno, jer se njime anulira razlika između vrijednosti zadužene robe i razduženja u Knjizi popisa, do koje će dolaziti ako se primjenjuje mogućnost ne unošenja podataka do dobivanja računa dobavljača za dnevne isporuke tiskovina, kruha ili mlijeka.
Način vođenja popisa robe i unošenje podataka u propisani obrazac kp
Popis robe može se voditi na dva načina:
- putem računala, kad se popis robe mora voditi sa svim podacima koji su zadani na obrascu knjige popisa robe (Obrazac KP) ili
- na samom Obrascu KP (bez korištenja računala).
Propisani podaci u knjigu popisa (obrazac KP) unose se kronološkim redom prema načelima urednosti i točnosti.
Načelo vođenja popisa robe kronološkim redom znači da se unos propisanih podataka i u “dokument” i u Knjigu popisa provodi vremenskim redoslijedom kojom poslovni događaji u svezi zaduženja (ulaza robe u prodaju na malo) i razduženja (kada je roba prodana potrošaču) zaista i nastaju - po satima i po danima. Tako se u jednom retku prvo upisuju podaci o zaduženju, a u drugom retku podaci o razduženju za isti dan.
Načelo dnevnog vođenja popisa robe znači da obveznik vođenja popisa robe za podatke o zaduženju robom treba u poseban dokument (osim izuzetaka koji se odnose na tiskovine, kruh i mlijeko), prije negoli robu stavi u prodaju, unositi svakog radnog dana propisane podatke za svaki ulaz robe prema vrstama robe toga dana ili promjenu maloprodajne cijene postojeće robe u zaduženju.
Paralelno tome se dnevno, po završetku radnog vremena, u knjigu popisa (obrazac KP) unosi u kolonu 4 ukupna vrijednost zadužene robe (u kunama), odnosno iznos razlike prodajne cijene postojeće robe u zaduženju koja je nastala zbog promjene maloprodajne cijene ili drugih razloga (manjak, otpis, povećanje ili smanjenje maloprodajne cijene robe na zalihi i sl.).
U kolonu 5 obrasca KP potrebno je svaki dan unositi ukupan iznos vrijednosti prodane robe (u kunama), bez obzira na način plaćanja ili vrijeme naplate robe.
|
Gdje se mora nalaziti popis robe tijekom poslovnoga vremena
Popis robe se vodi posebno za svaku prodavaonicu i za svako izdvojeno prodajno mjesto (prodaja izvan prodavaonice).
Prema odredbama članka 6 stavak 1 Pravilnika popis robe se mora nalaziti u prodavaonici, odnosno na prodajnom mjestu za poslovnoga vremena, neovisno o tome vodi li se ručno ili putem računala.
Iznimno od tog pravila, odredbe članka 2 stavak 2 Pravilnika određuju da se knjiga popisa (obrazac KP) ne mora nalaziti za poslovnog vremena na izdvojenom prodajnom mjestu za sljedeće načine, odnosno mjesta prodaje robe na prodajnim mjestima izvan prodavaonice:
- na klupama na tržnici
- na klupama izvan tržnice
- na priredbama, sajmovima i izložbama kao prigodna prodaja
- putem pokretnih prodavača (vozilom, plovilom, kolicima)
- u prostorijama kupca
- putem pošte, televizije i
- putem automata.
Za povremenu prodaju robe kojom je zadužena prodavaonica izvan njezinih prostorija, trgovac više ne mora na prodajnom mjestu imati preslike isprava o zaduženju.
Zaključivanje i čuvanje knjige popisa
Odredbe članka 3 stavak 8 Pravilnika propisuju da se popis robe zaključuje za svaku kalendarsku godinu, a krajnji saldo iskazanog stanja vrijednosti robe prenosi se u iduću godinu.
Podsjećamo trgovce da više nije moguće zaključivati knjige do roka za predaju završnih računa, jer bi se na taj način stekla obilježja vođenja popisa na način koji nije Pravilnikom propisan.
Dakle, knjiga popisa robe mora se voditi kalendarski od 1. siječnja do 31. prosinca tekuće godine i zaključiti s prosincem tekuće godine. Krajnji saldo vrijednosti robe kao razlika između ukupnog zbira kolone 4 (zaduženja) i ukupnog zbira kolone 5 (razduženja) Obrasca KP prenosi se u iduću kalendarsku godinu, odnosno unosi kao početni saldo nove kalendarske godine.
Popis robe i drugi dokumenti koji prate robu moraju se čuvati najmanje tri godine, računajući od kalendarske godine na koju se odnose (čl. 7 Pravilnika).
Novčane kazne za nevođenje knjige popisa
Odredbe Zakona o trgovini određuju da ako pri nadzoru gospodarski inspektor ustanovi da trgovac ne vodi popis robe o nabavi i prodaji, te cijeni robe i usluga na način kako je propisano, donosi rješenje kojim privremeno zabranjuje trgovcu obavljanje trgovine do otklanjanja nalazom ustanovljenih nepravilnosti. Žalba trgovca protiv takvog rješenja ne zadržava izvršenje rješenja.
Zbog nevođenja popisa robe na propisani način, odredbe članka 81 i 82 Zakona o trgovini propisuju kaznene mjere u vidu novčanih kazni za prekršaj i to:
- za pravnu osobu (od 30.000,00 kn do 150.000,00 kn)
- za odgovornu osobu u pravnoj osobi (od 10.000,00 kn do 50.000,00 kn)
- za trgovca – fizičku osobu (od 50.000,00 kn do 150.000,00 kn).
_____________________________________________________
|
Nova odluka o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa kvara i loma na prozvodima u trgovini
|
Hrvatska gospodarska komora donijela je novu Odluku o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (dalje: Odluka) koja je objavljena u “NN” 129/07 a stupila je na snagu 25. 12. 2007. godine.
Tom je Odlukom prestao važiti Pravilnik o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (Nar. nov. br. 57/98., 81/02., 203/03. i 59/07.).
Odluka o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma sadržajno odgovara Pravilniku, ali je naziv akta promijenjen u Odluku radi usklađenja s nazivom Odluka o dopuštenim manjkovima za druge gospodarske djelatnosti koje je HGK donijela temeljem svojih ovlasti iz članka 25. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
Tekst Odluke o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma je pojednostavljen u odnosu na tekst Pravilnika, pri čemu se zadržava isti način izračuna neoporezivog manjka u trgovini na malo i veliko.
Prema članku 4 Odluke, dopuštena visina manjka u trgovini na malo i veliko izražava se u postocima koji se primjenjuju od količine proizvoda prodanih u obračunskom razdoblju. Za trgovinu na malo propisani su normativi dopuštenih manjkova u postocima (navedeni u članku 5 Odluke), a za trgovinu na veliko najviši dopušteni normativ manjka ustanovljuje se u iznosu od 50% propisanoga normativa za ustanovljenje manjka u trgovini na malo.
Najveće promjene u novoj Odluci su u visini stopa za izračun porezno dopustivog manjka za grupaciju prehrambenih proizvoda, te se novom Odlukom uvode neke nove stope zbog pregrupiranja postojećih i uvođenja novih proizvoda.
Tekst Odluke podijeljen je u četiri glave i to:
- I. Opće odredbe
- II. Manjak proizvoda zbog kala, rastepa kvara i loma
- III. Dopuštena visina manjka u trgovini na malo i veliko
- IV. Prijelazne i završne odredbe.
Glava II. Odluke sadrži definicije što je to kalo, rastep, kvar i lom. Tako se određuje da se pod kalom proizvoda podrazumijeva gubitak na težini ili količini određenog proizvoda koji nastaje zbog prirodnih procesa isušivanja, hlapljenja, smrzavanja, topljenja i kvarenja robe.
|
Rastep robe u trgovini nastaje zbog manipulacije, pretovara, prijevoza, premještanja proizvoda te ostalih postupaka zbog kojih se gubi određena količina proizvoda.
Kvar proizvoda u trgovini nastaje zbog djelovanja mikroorganizama i drugih prirodnih procesa, zbog čega proizvodi gube svojstva koja su prihvatljiva za uporabu.
Lom nastaje u postupcima manipulacije određenim proizvodima koji se u tom procesu mogu polomiti.
Manjak proizvoda zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja te kala, rastepa, kvara i loma iznad visine utvrđene novom Odlukom može se priznati ako je pri ustanovljavanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave.
Ako se djelatnik Porezne uprave ne odazove pozivu da prisustvuje uništenju otpisanih dobara, odnosno pri ustanovljavanju činjeničnog stanja, trgovac - porezni obveznik - može kao dokaze predočiti (zapisnik o uništenju, dokumentaciju o predaji dobara na otpad, odnosno zbrinjavanje, plaćeni račun za predaju na otpad i zbrinjavanje i slično), kako bi dokazao da je riječ o uništenju dobara, odnosno njihovoj predaji na zbrinjavanje, odnosno o porezno priznatom manjku u smislu odredbe članka 25 stavak 4 Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
Napominjemo da bi u slučaju kada se na uništenje upućuje velika količina dobara, pri ustanovljavanju činjeničnog stanja trebao biti prisutan djelatnik Porezne uprave. Ako se djelatnik Porezne uprave na pisani poziv ne odazove, a porezni obveznik posjeduje sve dokaze iz kojih se može nedvojbeno ustanoviti da je roba zaista uništena, smatramo da mu se neovisno o prisustvu djelatnika Porezne uprave manjak može porezno priznati.
Navedena tumačenja dao je Središnji ured Porezne uprave Ministarstva financija u svom mišljenju od 18. 6. 2007. (Broj klase: 410-19/07-01/31, urudžbeni broj: 513-07-21-01707-2).
Manjkovima zbog više sile u smislu članka 7. Odluke smatraju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar i slično), i provalnih krađa do visine ustanovljene temeljem očevidnika nadležnoga tijela za procjenu šteta.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|