10.02.2016.
8. BETTER BUILDING BRUNCH
U Zagrebu je u hotelu Esplanade održan osmi po redu „Better Building Brunch“ na kojem je kao glavna govornica gostovala Predsjednica Republike Hrvatske, gospođa Kolinda Grabar-Kitarović, govoreći na temu: „Da li i kako na budućnost Hrvatske utječe povijesni sastanak o klimatskim promjenama u Parizu – COP 21?“
U govoru je istaknuto da naša zemlja, uz primjenu principa zelene ekonomije, može i treba smanjiti štetne utjecaje globalnih klimatskih promjena, uz istovremeno osiguranje razvojnih strategija za iskorištenje obnovljivih izvora energije, pokretanje istinske eko poljoprivrede i marikulture, povezivanje smeđe – plavo – zelene Hrvatske, a sve u svrhu očuvanja postojećih resursa i prirodnih ljepota kojima raspolažemo uz istovremeno osiguranje proizvodne aktivnosti koja će osigurati razvoj novih zelenih tehnologija, kao i više radnih mjesta za naše mlade, te njihov ciljani ostanak u domovini radi općeg prosperiteta budućih naraštaja.
U ime Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, organizatora „Better Building Brunch-a“, uvodno je stotinjak prisutnih uzvanika pozdravila izvršna direktorica Savjeta Snježana Turalija, istaknuvši kako su sve zemlje, gradovi, županije, tvrtke i institucije, ali i pojedinci, pozvani boriti se protiv negativnih posljedica klimatskih promjena.
S obzirom na činjenicu da su zgrade čak i veći potrošači energije od industrije i transporta zajedno, zelena je gradnja u tom kontekstu veliki potencijal za uštedu energenata, povećanje iskorištenja obnovljivih izvora energije i smanjenja emisije CO2, stoga je sastavni dio mjera za smanjenje utjecaja klimatskih promjena, kako globalno tako i lokalno.
Petra Škevin, Predsjednica Upravnog odbora Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju i direktorica HPB nekretnina d.o.o., u svom je pozdravnom govoru naglasila: „Osim energetske učinkovitosti, koja je zakonski regulirana u Republici Hrvatskoj, zelena gradnja zalaže se i za recikliranje, smanjenje CO2 otisaka i smanjenje toplinskih otoka, potiče ''pametno'' korištenje vode, javni prijevoz te korištenje obnovljivih izvora energije.
Još neke od brojnih prednosti zelenih zgrada su i unaprjeđenje unutarnje kvaliteta zraka, povećana produktivnost zaposlenika, blizina javnih sadržaja, smanjena buka te e-mobilnost. Može se reći kako zelenom gradnjom stvaramo zdrave zgrade za zdrav život, poštujući prirodno, ali i kulturno nasljeđe određenog područja.
|
U Hrvatskoj imamo bogatu građevinsku i arhitektonsku tradiciju. Hrvatski arhitekti, inženjeri građevine, strojarstva, elektrotehnike, geodeti i drugi stručnjaci koji sudjeluju u projektima razvoja nekretnina, čine velik ekonomski i gospodarski potencijal Republike Hrvatske.
Kako bismo u potpunosti iskoristili taj potencijal i nastavili njegovati graditeljsku tradiciju, potrebno je ulagati u znanje naših stručnjaka, a Savjet nizom edukacijskih programa aktivno sudjeluje u ostvarenju tog cilja.“
O Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju: Hrvatski savjet za zelenu gradnju je established članica World Green Building Councila, što znači da je punopravna članica međunarodne mreže za zelenu gradnju.
Od svog osnutka 2009. pa sve do danas, Savjet u javnosti promovira ideju zelene, odnosno održive gradnje. Pojam zelena gradnja odnosi se na niz principa prema kojima se grade, održavaju te naposljetku i uklanjaju zgrade.
Savjet djeluje i na internacionalnoj razini pa je tako u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske, zajedno s još 12 europskih zemalja članica, dio europskog projekta pod nazivom Build Upon, financiranog iz programa Horizon 2020. Cilj projekta je unaprjeđenje postojećih nacionalnih politika vezanih uz energetsku učinkovitost.
„Better Building Brunch“ zaključen je slijedećom tezom: „U zgradama se odvija cijeli naš život. U zgradama stanujemo, školujemo se, radimo te osnivamo obitelji i odgajamo našu djecu. Upravo zbog toga, od iznimne je važnosti stvarati zdrave, sigurne i održive zgrade u kojima ćemo živjeti kvalitetan i ugodan život, a Hrvatski savjet za zelenu gradnju će i dalje nastojati biti čuvar zdravog, zelenog graditeljstva u Hrvatskoj“.
|
|
 |
|