03.06.2015.
Konferencija Zaposlimo Hrvatsku: Suradnja znanosti i gospodarstva ključ je uspjeha u borbi protiv nezaposlenosti
“Donositelji javnih politika moraju početi uvažavati stavove gospodarstvenika i znanstvene zajednice”, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović na konferenciji projekta Zaposlimo Hrvatsku, održanoj u organizaciji HGK i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, 3. lipnja u Vijećnici HGK.
“Hrvatska bilježi povijesno nisku razinu radno aktivnog stanovništva, stopu registrirane nezaposlenosti od gotovo 20 posto i nezaposlenost mladih čija se stopa penje na čak 32,3 posto. Ni promašene gospodarske politike, šestogodišnja kriza, neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta rada i pravna nesigurnost ne idu u prilog stvaranju gospodarske stabilnosti i razvoja. Društveni konsenzus napokon mora prijeći s deklarativne na operativnu razinu, a ni znanost ni gospodarstvo ne smiju poznavati barijere ideološkog, svjetonazorskog ili političkoga karaktera”, rekao je Burilović i objasnio kako će pozornost biti usmjerena na rješavanje strukturnih poremećaja i deficita na tržištu rada te na oblikovanje jasnih potreba naših gospodarstvenika.
Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović istaknula je kako je uz visoku stopu nezaposlenosti, osobito mladih, problem i njihov odlazak iz Hrvatske čime se gubi potencijal za budućnost. “Predviđanja su da će do 2019. godine Hrvatsku napustiti 200.000 ljudi, stoga su potrebne mjere za njihov ostanak. Naravno da rezovi bole, ali nama trebaju reformski rezovi koji će olakšati bol – rezovi koji će omogućiti veću konkurentnost tvrtki, povećati zapošljavanja, a samo porezne reforme nisu dovoljne. Također je potrebna i reforma administrativnog aparata uvođenje odgovornosti i mjerljivosti. Želimo gospodarstvo više dodane vrijednosti i primanja, utemeljeno na znanju i stručnosti. Stvaranje novih radnih mjesta nacionalni je interes kao i stvaranje okvira za uspješno poslovanje”, poručila je predsjednica RH Grabar Kitarović.
Da hrvatski obrazovni sustav, kao najvažnija odrednica nije dovoljno dobar za gospodarski razvoj te da je nezaposlenost u Hrvatskoj slika njezina gospodarstva, a ono je slika cijeloga društva, rekao je akademik Zvonimir Kusić, predsjednik HAZU. “Potrebne su promjene u obrazovnom sustavu, ali i u cijelome društvu. Obrazovni sustav pretpostavlja da će obrazovati mlade ljude koji su u stanju prilagođavati se novim uvjetima te se posvetiti cjeloživotnome učenju i u budućnosti raditi poslove koji danas još i ne postoje. Problem u Hrvatskoj je i demografija koja će u konačnici biti i ključan faktor”, istaknuo je Kusić. Danas zbog većeg mortaliteta od nataliteta godišnje gubimo stanovnika koliko ih ima primjerice grad Trogir, a problem je i sve veća starost stanovništva (iznad 60 godina je 25 posto stanovnika). Osim toga, kazao je Kusić, stalne zakonske promjene stvaraju i pravnu nesigurnost. To su sve elementi koje treba rješavati.
|
Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK i koordinator projekta Zaposlimo Hrvatsku Davorko Vidović istaknuo je pak kako HGK ovim projektom želi doprinijeti poticanju šire društvene rasprave o jednom od najvažnijih pitanja u kojemu se zrcale i naše dosadašnje zablude, ali i kriju rješenja za ostvarivanju najvažnijih nacionalnih ciljeva. “A zaposliti ljude i osigurati im pristojan život od vlastitog rada je prvorazredni nacionalni cilj”, rekao je Vidović.
“Radno iskustvo vrlo je bitno kod zapošljavanja, no važna je i postignuta razina obrazovanja, istaknuo je dr. sc. Teo Matković iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji je bio i moderator u prvoj panel raspravi o obrazovnoj politici i tržištu rada. Prema podacima u zadnjih deset godina omjer je nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj i do 3,3 puta veći od nezaposlenosti starijih. Tome pridonosi postojeća struktura obrazovanja, ali i izostanak ili neprikladnost stručne prakse. Praksa i naukovanje ključni su za stjecanje izravnog radnog iskustva tijekom školovanja i selekcije budućih zaposlenika, a od važnosti je i cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje. Obrazovanje i tržište rada potrebno je povezati usklađivanjem upisnih kvota i kriterija, identifikacije relevantnih iskoraka učenja, kroz mehanizme osiguranja kvalitete, uspostave prakse na radnom mjestu te povezanosti poslodavaca i obrazovnih institucija, kazao je Matković. Predsjednik Grupacije proizvođača tjestenine HGK Zoran Šimunić, istaknuo je primjer razvoja proizvodnje tjestenine u Hrvatskoj, djelatnosti koja je u desetak godina smanjila uvoz tjestenine sa 90 na 50 posto te je otvorila novih 500 radnih mjesta. Zakonodavstvo mora biti asimetrično kod tretiranja poduzetništva u Hrvatskoj, osobito je važno promovirati i poticati obrazovanje temeljeno na radu pa se tako u EU čak 27 posto učenika obrazuje uz rad. Na nedovoljnu osposobljenost kod stupanja u rad, a nakon školovanja, upozorio je Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK, napomenuvši neusklađenost praktičnog i teoretskog dijela obrazovanja u kojem se primjećuje nedovoljno praktično znanje. “Treba stvarati sinergiju između zaposlenika, obrazovnog sustava i poslodavaca”, kazao je Žgomba. Duško Radović, predsjednik Udruženja proizvodnje metala i proizvoda od metala HGK, smatra značajnim pronaći odgovor na pitanje kako dobiti mladog i kompetentnog radnika da bi se ostvarila konkurentnost na tržištu. Potrebno je tri do pet godina da bi se osposobilo mladog čovjeka s fakultetskom diplomom te ga uključilo u sustav. Promjene su potrebne u školstvu no za to više nema vremena. Treba stvarati sustav umreženog gospodarstva.
|
|
Primjer uspješnog austrijskog modela obrazovanja u strukovnim školama predstavio je dr. Peter Zeitler iz Gospodarske komore Austrije. Kako je kazao, Komora je u Austriji odgovorna za praksu stručnog obrazovanja, a posebno je dobra suradnja između tvrtki i strukovnih škola u kojima se obrazuje i do 80 posto mladih. Problem im predstavljaju demografska kretanja te nastoje pridobiti i mlade useljenike za programe obrazovanja kroz praksu. U doradi poreznih propisa potrebno je poslodavcima omogućiti školovanje osoba koje još nisu u radnom odnosu, istaknula je dr. sc. Marija Zuber iz RRiF-a. Potrebne su cjelovite reforme, a sve dijelove sustava potrebno je povezati u jednu cjelinu, kazao je dr. sc. Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu istaknuvši kako je u strukovnom obrazovanju učenike važno upoznavati s odgovornošću prema radu i izvršavanju zadataka, ostvariti fleksibilnost sustava upisom u sektore a ne zanimanja, te je uvođenje poduzetnosti potrebno u svim dijelovima sustava.
|
|
 |
|