Info
Seniko studio
Financije i gospodarstvo
04.06.2010. Zelena gradnja smanjuje energetske troškove za 20-ak posto
I u Hrvatskoj polako raste svijest o tome kako je potrebno štedjeti energiju i smanjiti zagađenje. Osim toga, sve su glasniji zahtjevi za pravednom raspodjelom troškova i svatko želi platiti samo ono što je potrošio

Tvrtka Agria u Osijeku sagradila je prvu višestambenu niskoenergetsku zgradu u Hrvatskoj, sa 64 stana i dva poslovna prostora.

Ta zgrada, vrijedna 32 milijuna kuna, koristi više izvora obnovljive energije za grijanje, hlađenje i pripremu tople vode. Jedna trećina zgrade je praktički pasivna, odnosno gotovo da sama zadovoljava svoje potrebe za energijom.

“Stanari će plaćati troškove dvadesetak posto manje nego da su u klasičnoj zgradi, a mi ćemo tim novcem osigurati amortizaciju sustava za desetak godina“, objašnjava vlasnik Agrije Janoš Seleši.

Gradnja ga je koštala 10 posto više za obnovljive izvore energije i 10 posto više za izolaciju, pa je proizvodna cijena oko 1350 eura.

Stanove prodaje po cijeni od 1250 do 1450 eura/m² u najsofisticiranijem dijelu zgrade, ali ih još desetak nije prodao.

Kaže kako naši ljudi još nemaju sluha za ono čime se on pionirski bavi, a u svom je pothvatu i nekoliko koraka ispred zakonskih zahtjeva i propisa.

Kemal Lojo iz hrvatskog predstavništva Danfossa, jednog od najvećih svjetskih proizvođačima termostata za radijatore i sustava za regulaciju grijanja, smatra kako bi Hrvatska mogla dosta naučiti iz primjera Poljske.

Naime, i poljska energetska politika vodila se tako da država subvencionira gubitke i nerealno niskom cijenom energenata kupuje socijalni mir.

Država je, međutim, odlučila napraviti zaokret, smanjiti subvencije, ali istodobno uložiti u energetsku učinkovitost zgrada i smanjivanje potrošnje, a time i energetsku ovisnost o drugim državama.

Danfoss je u Poljskoj, koja je od 1995. do 2005. ušla u veliki program energetske obnove, bio nositelj 70 posto projekata.
“U zgradama koje smo obnovili stanari danas imaju 30-ak posto manje račune za grijanje i toplu vodu, iako je cijena toplinske energije u Poljskoj narasla oko 55 posto. Hrvatska je sada na velikoj prekretnici kad je riječ o energiji. Cijene energenata neminovno će rasti, ljudi si naprosto neće moći priuštiti grijanje ili će toliko plaćati energiju da si neće moći priuštiti ništa drugo. Ova je kriza još jedan poticaj da to što prije počnemo rješavati. No, država kasni i trebala bi se odlučnije postaviti i donijeti propise kojima će se moći efikasnije reagirati u zgradama, a ne da neki stanari koče sve ostale koji su svjesni i žele adaptirati postojeće sustave. Osim toga potrebno je što prije razraditi sustav subvencija. Rekonstrukcija postojećeg stambenog fonda pokrenula bi građevince koji su pred stečajem, proizvođače izolacijskih materijala, izo-stolarije i svih industrija povezanih s energetskom učinkovitošću“, smatra Lojo.

Novi pristup nameću i bankari i financijeri, primjerice EBRD koja svoju strategiju sljedećih godina veže isključivo uz održivu, zelenu gradnju“, objašnjava Vlaho Kojaković, development direktor TriGranita. Ističe kako je zelena gradnja sveobuhvatna filozofija koja osim profita ima važnu socijalnu komponentu.

Upućuje na jedno američko istraživanje koje je pokazalo kakav sinergijski učinak donosi ulaganje u javne ustanove, u gradnju “zelenih“ škola: projekt koji je u startu koštao 2-3 posto više, društvenoj zajednici donio je 25 puta veći povrat.

Tako je trošak “ozelenjenja“ po četvornom metru bio 3, a ušteda energije 9 dolara, dolar se uštedio na manjoj emisiji ugljičnog dioksida, još jedan na smanjenju otpadnih voda.

Kako je takva škola zdravije okruženje između 3 i 10 dolara smanjeni su i troškovi liječenja raznih bolesti, kao što su alergije i astma, a dodatni je benefit i zadržavanje profesora, koji su motivirani da ostanu u takvom okruženju, što je prema procjeni donijelo još 4 dolara uštede.

Za takvu gradnju mogli bi se iskoristiti i fondovi EU, ali za to je nužno da država u tom smjeru prilagodi zakonsku regulativu.

Naime, tu je pitanje gruntovnica, etažiranja, građevinskih dozvola, a sve je to u rukama javnog sektora.

Zašto ne bismo napravili pilot-projekt, bili u nečemu prvi i pokazali cijeloj istočnoj Europi kako se to može kreativno riješiti“, poručuje Kojaković koji je uvjeren kako uz podršku javnog sektora njegova ideja nije neostvariva. (Bankamagazin)

Povezani članci
31.03.16 DOP
BUILD UPON podrška Vladi RH u donošenju nove dugoročne strategije energetske obnove zgrada
10.02.16 DOP
8. BETTER BUILDING BRUNCH
30.03.15 Ekologija
Savjeti za zelenu gradnju pokreću projekt podrške energetskoj obnovi
26.02.15 Ekologija
Obnova zaštićenih kulturnih dobara prema principima zelene gradnje
17.10.14 Edukacija
Hrvatski savjet za zelenu gradnju organizira četvrtu generaciju GREEN BUILDING PROFESSIONAL edukacije
11.09.13 Ekologija
Zelenije, kvalitetnije i zdravije zgrade za opće dobro ljudi i čitavog planeta
12.12.12 Ekologija
Zelena gradnja postala je standard
29.10.12 Seminari, konferencije
Prijave i upis polaznika za edukacije "Green Building Professional"
12.10.12 Seminari, konferencije
"Hrvatska za razvoj zelene ekonomije treba bolje koristiti novac iz EU fondova"
17.09.12 Financije i gospodarstvo
Svjetski tjedan zelene gradnje: U Hrvatskoj te postavke slijede 2 od 3 projekta
18.04.12 Sajmovi i izložbe
Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj i partneri na sajmu REXPO
04.04.12 Seminari, konferencije
Energetska učinkovitost: Nužnost i obveza
22.03.12 Seminari, konferencije
Konferencija o energetskoj učinkovitosti početkom travnja u Zagrebu
13.03.12 Ekologija
"Better Building Brunch" s ministrom graditeljstva i prostornog uredjenja Ivanom Vrdoljakom
01.03.12 Seminari, konferencije
Održani stručni skupovi o zelenoj gradnji
17.02.12 Seminari, konferencije
Zelena gradnja u fokusu stručnjaka
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa