12.12.2012.
Zelena gradnja postala je standard
Održan X. Simpozij o zelenoj gradnji
„Problem je nedostatak dobro osmišljenih projekata, koje je potrebno pronaći te ih dobro pripremiti kako bi se učinkovito iskoristila sredstva iz EU fondova, a pri tome je osobito važna edukacija“, rekla je Ana Pavičić Kaselj, pomoćnica ministrice graditeljstva i prostornog uređenja na X. Simpoziju o zelenoj gradnji održanom 12. prosinca u HGK u organizaciji HGK i Savjeta za zelenu gradnju RH, a na temu „Fondovi Europske unije i domaći izvori financiranja održive gradnje“.
Potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU Vesna Trnkop-Tanta, istaknula je kako HGK zadnjih nekoliko dana intenzivira edukaciju gospodarstva vezanu uz fondove EU. Sada je vrijeme stvaranja planova za sljedeće razdoblje te je važno informirati se i pripremiti. Jučer je održana i radionica o javnoj nabavi, a to je područje u kojem treba intenzivno raditi, kazala je Trnkop-Tanta istaknuvši osobito važnim znanje za prijavu projekta kod EU fondova, a u čemu može pomoći i HGK.
Sektor graditeljstva kriza je znatno pogodila, pad je građevinskih radova i za 40 posto, smanjen je i broj zaposlenih za 30 tisuća, što je 28 posto, a ove godine se nastavlja smanjivanje radova za deset posto. Mogućnosti zelene gradnje stoga mogu biti iskorak u tom području. Prosječna zgrada u Hrvatskoj troši dvostruko više energije nego u EU, te će se morati smanjivati potrošnja energije, kazala je Trnkop-Tanta istaknuvši kako pristup fondovima ne može riješiti sve probleme ali barem može pomoći u rješavanju dijela problema.
Predsjednica Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj Vedrana Likan, zahvalila je na podršci HGK te istaknula kako veliki interes za radionicu pokazuje važnost teme zelene gradnje pri čemu su osobito važni primjeri iz prakse te provedbene upute za prikupljanje sredstava iz EU fondova. Za nas u graditeljstvu osobito vezane uz nekretnine zelena je gradnja postala standard, kazala je Likan.
|
Pomoćnik direktorice Centra za EU Zvonimir Savić, istaknuo je mogućnosti financiranja zelene gradnje sredstvima iz strukturnih fondova i programa Unije. Kako je rekao, cilj je kohezijske politike EU smanjenje razlika između regija zemalja EU, a to je i određena politika solidarnosti.
Za kohezijsku je politiku predviđeno 376 milijardi eura, a provodi se putem fondova. Za Hrvatsku je osobito važan strukturni fond za regionalni razvoj te poljoprivredni fond za ruralni razvoj.
Jedanaest je tematskih ciljeva u koje mogu ulagati fondovi iz kohezijske politike među njima je važno pitanje smanjena CO2 što je i ulaznica Hrvatskoj za korištenje sredstva fondova, kazao je Savić te dodao kako će se najmanje koristiti šest posto sredstava za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.
Za manje razvijene regije moguće je korištenje sredstava i do 75 posto troškova, a inače je to 50 posto. Kod programa Unije koji se razlikuju od EU fondova, nema specifikacije alokacije i svatko se može kandidirati na natječaj u Bruxellesu.
Programi su Elena, koji se odnosi na tehničku pomoć pri izradi dokumentacije, istraživanja u području energetike i zaštite okoliša, Concerto incijativa od 150 milijuna eura, koji ima 22 projekta u 23 zemlje, a sufinancira se 50 do 100 posto izravnih troškova. Iz Hrvatske u tom programu sudjeluje Hvar u projektu poboljšanja učinkovitosti u zgradarstvu.
Programom „Intelligent Energy Europa“ financiraju se treninzi i seminari, a program Altener namijenjen je za razvoj, primjerice biogoriva, novih izvora energije itd. Fond za energetsku efikasnost raspolaže sa 265 milijuna eura, a financiraju se projekti energetske efikasnosti, uštede energije itd. U sljedećoj godini od 1. srpnja Hrvatskoj će na raspolaganju biti 445 milijuna eura iz kohezijske politike, a već 2014. više od milijarde eura. Za 2015. godinu predviđeno je 1,2 milijarde eura.
Potrebno se je pripremiti za korištenje tih sredstava iz fondova. Ključno je definirati operativne programe iz kojih će se izabrati prioriteti za sufinanciranje, istaknuo je Savić te je naveo primjer Bugarske koja je po predviđenim sredstvima na razini RH.
|
Pomoćnica ministrice Pavičić Kaselj, kazala je kako je u studenome ove godine usvojena i nova Direktiva o energetskoj učinkovitosti koja naglasak stavlja na nove sektore kao što je područje kućanstva, javni sektor, opskrba energije, industrija, usluge, a u njoj je i obveza od 1. siječnja 2014. godine da se tri posto zgrada mora obnoviti. Zgrade se bez novih znanja ne mogu obnoviti ili izgraditi u skladu s energetskom učinkovitošću, a naš građevinski sektor ta znanja danas nema te im je potrebna edukacija kao i pomoć na svim razinama.
Time se otvara prilika za obrtnike, projektante i sve druge koji mogu doprinijeti na uštedi energije. Edukacija je od posebnog značaja u tom području i ključ daljnjeg razvoja, kazala je Pavičić Kaselj, dodavši kako danas godišnji kapaciteti korištenja sredstava iz EU fondova iznose 60 milijuna eura, a iskorišteno je tek 50 posto dostupnih sredstava iz fondova.
Problem je u nedostatku dobro osmišljenih projekata, kazala je te napomenula kako je u lipnju pokrenut program energetske obnove javnih zgrada. U pripremi projekata važnu ulogu ima i Elena, program tehničke pomoći pripreme dokumentacije, koji je u obliku darovnice.
Također se može koristiti i program „Intelligent Energy Europa“, a Fond za energetsku efikasnost koristit će se od 1. srpnja sljedeće godine. Sredstva iz strukturnih fondova bit će dostupni od 1. siječnja 2014., kazala je Pavičić Kaselj dodavši kako su u projektu u kojem se koristi program Elena identificirali 460 zgrada, za čiju će obnovu biti potrebno 96 milijuna eura.
„Tražit ćemo 10 milijuna eura za tehničku pripremu projekta“, kazala je Pavičić Kaselj napomenuvši kako će u ovom području koristiti 12 posto sredstava iz EU fondova. Krenula je i izrada operativnih planova, koji će biti objavljeni, a graditeljstvu se otvaraju vrata za korištenje IT tehnologije, informatizacija građevinskog sektora, kao i mogućnost korištenja građevinskog otpada kao materijala. Dva su ključna prioriteta i to energetska obnova svih zgrada jer se 40 posto energije troši u zgradama, te urbana obnova na što naglasak daje EU kroz obnovu zapuštenih zgrada, istaknula je Pavičić Kaselj.
|
Od 2004. godine europsko zeleno investicijsko tržište raste u prosjeku 20 posto godišnje, a do 2014. procjena je da će vrijednost tržišta doseći 573 milijarde eura. Zeleni razvoj se već u nizu primjera pokazao kao pokretač razvoja, čak i u doba ekonomske krize. Poželjni izvori financiranja zelenih projekata bit će i u Hrvatskoj strukturni fondovi Europske unije, domaći fondovi i namjenska sredstva poput sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Dodatno, očekuje se da će sve više projekata pokretanih od strane domaćih i stranih investitora, biti usmjereni ka razvoju projekata, te proizvoda i usluga temeljenih na principima zelene gradnje. Države koje su hrabro uložile u takav razvoj danas su bliže energetskoj neovisnosti, otvorile su nova zelena radna mjesta, žive i rade u zdravijim gradskim i ruralnim sredinama.
Na skupu je također bilo riječi i o smjernicama i uputama što svaki EU projekt mora imati, predstavljeni su bankarski programi financiranja zelene gradnje, a sudionici su upoznati i s aktualnim natječajima za financiranje projekata energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša, te zelene i održive gradnje.
|
|
 |
|